UGLJEN
Čovječanstvo se danas suočava s jednim od najvećih izazova u povijesti – globalnim zatopljenjem i posljedičnim klimatskim promjenama koje već godinama rezultiraju ljudskim žrtvama i materijalnom štetom uslijed ekstremnih vrućina i hladnoća, poplava, suša i drugih nepogoda. Povećane koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, posebno ugljikovog dioksida (CO2), uzrokovane čovjekovim djelovanjem, imaju nesagledive posljedice za naš planet i život na njemu. Izgaranje ugljena, posebno u termoelektranama, ima golem udio u emisijama CO2, uz ostale štetne tvari koje takve elektrane emitiraju, poput sumporovog dioksida, dušikovih oksida, teških metala i drugih kemijskih spojeva.
Izgradnja novih termoelektrana na ugljen, poput planirane TE Plomin C, priječi širu primjenu obnovljivih izvora energije (OIE) kao što su energija sunca i vjetra za koje Hrvatska ima sjajne potencijale. Greenpeace smatra da je jedina održiva energetska budućnost u korištenju OIE i povećanju energetske učinkovitosti, jer oni s jedne strane ne predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje i okoliš, a s druge pokreću gospodarstvo i generiraju nova radna mjesta, ujedno povećavajući neovisnost o uvozu energenata.
PLOMIN C
Izvještaj: Skriveni troškovi ugljena - posljedice izgaranja ugljena na zdravlje ljudi i gospodarstvo
Zbog onečišćenja zraka, električna se energija proizvodi uz vrlo visoku cijenu za lokalne zajednice, okoliš i gospodarstvo zemlje. Ta cijena nije vidljiva na računima za struju koju plaćamo kao korisnici, a ne plaćaju je ni proizvođači – cijenu plaćamo zdravljem, uništenim okolišem i smanjenom učinkovitošću gospodarstva.
U ovom se izvještaju iznose stvarni troškovi izgaranja ugljena, a napose troškovi nove 500-megavatne termoelektrane na ugljen u Plominu, koja je u investicijskome planu Hrvatske elektroprivrede (HEP).
Ekonomisti su u posljednjih nekoliko desetljeća osmislili metode mjerenja takozvanih vanjskih ili eksternih troškova novcem. Vanjski trošak odnosno vanjska korist neke gospodarske djelatnosti jesu oni koje ne preuzima nositelj te djelatnosti, pa se stoga ne odražava na tržišnu cijenu proizvoda. Među primjerima vanjskih troškova jesu učinci onečišćenja koje je izazvala neka elektrana na zdravlje i okoliš, a vanjskih koristi sađenje drveta pred kućom, kojim se smanjuje onečišćenje i buka. Najvažniji vanjski trošak koje izaziva onečišćenje zraka jest gubitak ljudskog života.
Greenpeace smatra da je ljudski život vrijednost koja se ne može mjeriti novcem, pa je stoga vanjske troškove bitno razmotriti i iz perspektive mortaliteta.
Izvještaj: