Dvije trećine građana protiv Plomina C

Hrvatski građani protive se projektu Plomina C te podržavaju energetsku politiku zemlje temeljenu na obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti, zaključak je s prezentacije istraživanja stavova građana o energetskoj politici zemlje koja je danas održanau Novinarskom domu u Zagrebu.

Istraživanje je naručio Greenpeace, a provela agencija IPSOS on-line metodom ispitivanja na uzorku 500 sudionika u vremenu od 26. svibnja do 5. lipnja 2014. U istraživanju se gotovo dvije trećine ispitanika (64%) izjasnilo se protiv izgradnje termoelektrane Plomin C, dok izgradnju podržava manje od četvrtine (22%). Samo 0,2% ispitanika misli da bi se energetska politika Hrvatske trebala temeljiti na ugljenu. “Ovakvi rezultati potvrđuju da građani prepoznaju da je Plomin C loš projekt i da ne vjeruju u energetsku politiku baziranu na ugljenu. Potrebno je da Vlada prestane ignorirati mišljenje građana, zaustavi projekt Plomin C i počne provoditi energetsku politiku utemeljenu na obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti,” izjavio je Zoran Tomić, voditelj Greenpeacea u Hrvatskoj.

Ispitanici su u najvećoj mjeri (91%) naveli obnovljive izvore energije kao energetsku politiku koju bi Hrvatska trebala provoditi u cilju povećanja energetske sigurnosti i neovisnosti. Kao jedan od putova izlaska iz gospodarske krize, većina ispitanika (92%) smatra poželjnim donošenje mjera u cilju povećavanja investicija u obnovljive izvore energije. “Što se tiče proizvodnje električne energije već sada su neke naše županije potpuno obnovljive. Hrvatska ima povoljne uvjete za obnovljivu proizvodnju energije – sunce, biomasu, vjetar – potrebno je da ih iskoristimo, a Europa bi nas u tome sigurno podržala,” izjavio je doc.dr.sc. Goran Krajačić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Ispitanici su odgovarali i na pitanja vezana za energetsku politiku Europske unije. Većina se ispitanika (92%) složila s tvrdnjom da bi veća proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj dovela do smanjenje ovisnosti o uvozu energenata iz zemalja izvan Europske unije. Ispitanici su se složili s prijedlogom da bi zemlje članice EU trebale zajednički odlučižti o obvezujućem povećanju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora (92%), odnosno da bi trebale zajednički odlučiti o obvezujućem smanjenju energetskih gubitaka (87%). “Hrvatski građani prepoznaju da potpora obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti znači veću neovisnost zemlje, što je posebno značajno u kontekstu ukrajinske krize. Nadamo se da će i Vlada prepoznati smjer u kojem se treba kretati energetska politika zemlje,” zaključio je Tomić.