Greenpeace.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice i prilagodio sustav oglašavanja. Više o kolačićima pročitajte u politici zaštite osobnih podataka

S Greenpeaceom kroz 2018.

Pregled aktivnosti

Feature Story - 20. prosinca, 2018
Naš glavni fokus bio je na zagovaranju obnovljivih izvora energije i borbi protiv plastike za jednokratnu upotrebu. Za obje teme, ova godina iznjedrila je dvije važne EU direktive koje ne rješavaju sve probleme, ali su važan kamen temeljac za unapređenje nacionalnog zakonodavstva i nastavak kretanja u pravom smjeru.

Ugljen ili sunce?

Nevjerojatno slabo korištenje sunca u proizvodnji energije u Hrvatskoj i dalje ostaje nerazjašnjeno.  Sunčana Hrvatska ne miče se s dna europske ljestvice po korištenju ovog prirodnog potencijala po kojem smo u europskom vrhu. Početkom godine neugodno nas je iznenadilo i razmatranje produljenja rada termoelektrane (TE) Plomin 1 za 15 do 20 godina! Na javnoj raspravi usprotivili smo se nepropisnom olakšavanju ishođenja okolišne dozvole za postrojenje koje je izgrađeno prije gotovo 50 godina, koje koristi uvozni ugljen, a prošle godine je i zatvoreno zbog velikog požara i previsokih štetnih emisija.

Akcijom ispred zgrade HEP-a podsjetili smo da se ugljen ne plaća samo novcem nego i ljudskim zdravljem i životima, te pozvali državnu elektroprivredu da napokon napravi odmak od neodržive i zastarjele energetske politike i prepozna potencijal obnovljivih izvora energije, pogotovo sunca i vjetra. Da je hrvatska energtika zaglavila u prošlosti, poručili smo i ministru zaštite okoliša, zatraživši da se građanima olakša da proizvode vlastitu energiju, za što postoji velik potencijal i interes. Na taj način smanjili bi se računi za struju, uvoz energije i zagađenje okoliša. (VIDEO)

 

Ključna uloga građanske energije u energetskoj tranziciji i zalaganje za to da svaki građanin ima pravo proizvoditi, skladištiti i prodavati vlastitu energiju predmet je nove Direktive EU o obnovljivim izvorima energije na koju smo stavili veliki naglasak početkom godine. Dvogodišnja kampanja u svim zemljama EU urodila je velikim uspjehom nakon što je donesen dokument koji će biti kamen temeljac za demokratizaciju energetike.
Zadrugarstvo i grupno ulaganje u zelenu energiju važna su karika u financiranju novih solarnih kilovata. Stoga smo pružili punu podršku Zelenoj energetskoj zadruzi i projektu solarizacije krova Tehnološkog parka u Križevcima. Bilo je dovoljno manje od 10 dana da kampanja prikupi, pa čak i dvostruko premaši iznos potreban za sunčanu elektranu. Ovaj uspjeh šalje vrlo važnu poruku: već danas gradovi, sela i otoci mogu kao zajednica odlučiti da se razvijaju na održiv način i, uzevši energiju u svoje ruke, odabrati jeftiniju, čistiju i pametniju budućnost. (VIDEO)
Ova godina Hrvatskoj je donijela i izmjene Zakona o obnovljivim izvorima energije i dugoočekivani nacrt nacionalne Energetske strategije. Zakon donosi nešto bolje uvjete za kućanstva s malim solarnim sustavima, ali oba dokumenta zahtijevaju poboljšanja i puno je još posla pred svima dok ne budu odražavali smislenu strategiju. Ipak, najava novih poticaja za mikrosolare ulijeva nadu da nećemo još dugo biti osuđeni na tapkanje u mraku pitanju novih tehnologija.   

Požari i klimatske promjene

Ove godine pridružili smo se dosad najvećoj akciji pošumljavanja opožarenih područja u Dalmaciji. U sklopu kampanje Boranka u organizaciji Saveza izviđača Hrvatske, zajedno smo sadili autohtone vrste stabala u okolici Splita. Volonteri Greenpeacea iz 5 zemalja zasukali su rukave kako bi ukazali da su požari jedno od lica klimatskih promjena do kojih dovodi korištenje sveprisutnih fosilnih goriva. Šume su svakako naš saveznik, ali borba s klimatskim promjenama treba se odvijati u svim sektorima u kojima je moguće smanjiti emisije stakleničkih plinova. (VIDEO)

Tko je kriv za plastiku u okolišu? 

Još jedna godina bitke s problemom najezde plastike za jednokratnu upotrebu obilježena je donošenjem Direktive kojom se želi stati na kraj onečišćenju plastikom. Pokrenuli smo peticiju i mobilizirali tisuće ljudi da zajedno s nama zatraže ozbiljne mjere koje će rješavati problem od uzroka. U međuvremenu smo posjetili obalu kako bismo ukazali da ljetni festivali ne moraju biti tvornice smeća i da se zajedničkim snagama mogu ublažiti posljedice raspadanja plastičnog otpada na plažama.

 

Ipak, neka se mjesta nažalost više ne mogu očistiti, a to što vidimo je samo je malen dio plastičnog otpada koji se nalazi u okolišu.(VIDEO).

 

Stoga je potrebno Vrijeme je da za zatrpane plaže prestanemo okrivljavati susjedne zemlje i da svatko preuzme dio odgovornosti. Osim ulaganja napora u promjenu navika i odvikavanje od kulture bacanja, zakonski se mora utvrditi odgovornost tvrtki i korporacija koje na tržište plasiraju goleme količine plastične ambalaže i ostvaruju profit na račun okoliša (VIDEO). I morskim bićima je, čini se, dojadilo plivati u moru plastike, pa su na glavnom zagrebačkom trgu uočena dva kita koji su zajedno s nama apelirali za djelotvornu Direktivu te njezinu provedbu u što kraćem roku.

 

S vašom podrškom u vidu 16.500 potpisa na peticiju, poslali smo pismo ministru Ćoriću i tražeći da podrži rješavanje ovog problema na samom izvoru, prvenstveno kroz promjenu zakonskih propisa te kroz proširenu odgovornost proizvođača i korporacija koje na tržište plasiraju ogromne količine jednokratne plastike.

Nakon nekoliko mjeseci intenzivnih pregovora, EU je na samom koncu godine postigla dogovor o Direktivi za smanjenje jednokratne plastike!

Značajan je to korak naprijed, ali stvarni učinak novih propisa ovisit će o tome kako će ih provoditi nacionalne vlade Pratit ćemo provedbu mjera te očekujemo da Ministarstvo zaštite okoliša uvaži apele građana! Zato ostanite uz nas - jer zajedno smo jači!