Plastika za jednokratnu upotrebu

Većina plastike koja završi u oceanima i morima dolazi s kopna, čak 80%, a treba joj stotine godina da se razgradi. Ova najezda plastike ubrzano pretvara naša mora u najveća odlagališta otpada na svijetu, ugrožava morske životinje te dospijeva u hranidbeni lanac, zato što se plastika u moru usitnjava te prelazi u mikroplastiku.  U Sredozemnom moru plastični ostaci pronađeni su u malim ribama, morskim pticama, kornjačama te želucima ulješura. Znanstvenici procjenjuju da se u Mediteranu već sad nalazi 1455 tona plastike te ga uspoređuju s tzv. „oceanskim vrtlozima” plastike.

Plastični otpad nanosi veliku štetu okolišu, i na kopnu i u moru. Procjenjuje se da prosječno osam milijuna tona plastike godišnje završi u oceanima i morima gdje ugrožava životinjski svijet, a budući da se plastika akumulira i raspada u manje dijelove u moru i na morskom dnu, onečišćenje plastikom ulazi u prehrambeni lanac.

Gomilanje plastičnog otpada drastično se povećalo u svijetu te se smatra da je 60-80% otpada u moru plastika. Ta se brojka alarmantno povećava. Između 2002. i 2013. godine, količina plastičnog otpada povećavala se gotovo 50% godišnje! Očekuje se da će se 2020. godine ta brojka popeti na 500 milijuna tona.

Vrijeme je da tome stanemo na kraj! Ovom kampanjom želimo zaštititi Jadran i Mediteran, a to se može postići donošenjem zakona koji će eliminirati plastiku za jednokratnu upotrebu, mijenjanjem navika svih nas i proširenom odgovornošću proizvođača.