Šest stvari koje treba znati o TTIP-u

Greenpeaceovi aktivisti projicirali su tekstove objavljenih dokumenata TTIP-a na zgradu parlamenta u Berlinu. Objavljeni dokumenti potvrđuju velike rizike za klimu, okoliš i sigurnost potrošača.

1.   Što je TTIP?

Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP) prijedlog je trgovinskog sporazuma između EU i SAD-a. Pregovori su godinama skrivani od javnosti, a njegove su posljedice goleme. Odnosio bi se na otprilike polovinu svjetskog BDP-a i gotovo trećinu svjetske trgovinske razmjene te utjecao na skoro svaki gospodarski sektor, od poljoprivrede do tekstilne industrije, od informacijske tehnologije do automobila.

Stotine aktivista Greenpeacea sudjeluju u masovnim prosvjedima usmjerenima prema američkom predsjedniku Obami i njemačkoj kancelarki Merkel. Veliki natpis poručuje: “Da, možemo zaustaviti TTIP”.

2.  Što će TTIP zapravo učiniti?

Cilj je ukloniti takozvane trgovinske „prepreke“ kako bi se povećala trgovinska razmjena. Neke od tih prepreka mogli bi biti zdravstveni i sigurnosni standardi, zakoni o označavanju proizvoda ili pak inzistiranje na ekološki prihvatljivim proizvodnim procesima radi zaštite potrošača. TTIP bi mogao sve njih izmijeniti ili potpuno eliminirati.

Nakon objave dokumenata, Greenpeace je u Berlinu postavio Sobu za javno čitanje TTIP-a gdje su zainteresirani građani dobili priliku pročitati donedavno tajne dokumente.

3.   Ali jeftinije je bolje, zar ne?

U neku ruku, da. Ali koliko para, toliko muzike!

Na primjer, EU ne dozvoljava uvoz iz SAD-a mesa životinja tretiranih hormonom rasta, budući da je ta praksa povezana s obolijevanjem od raka i drugim zdravstvenim problemima. No američka industrija to vidi kao prepreku trgovini. To znači da bi TTIP potencijalno donio mnogo više genetski modificirane hrane u Europu, a građani bi uskoro mogli jesti voće i povrće s mnogo više tragova pesticida, svinjsko i goveđe meso tretirano hormonom rasta ili piletinu tretiranu klorom. Istovremeno bi europski proizvođači gubili tržište zbog jeftinog uvoza.

4.  Što nije u redu s ispiranjem pilića u kloriranoj vodi?

Osim činjenice da se dotične kemikalije koriste za čišćenje toaleta, one predstavljaju ozbiljnu opasnost za zdravlje – poznato je da je klor kancerogen. Meso u SAD-u često se tretira antibakterijskim tvarima koje negativno utječu na zdravlje i okoliš.

Greenpeace otkriva 248 stranica najstrože čuvanih dokumenata TTIP-a na konferenciji re:publica TEN u Berlinu.

5.  Uh, to je vrlo zabrinjavajuće! Treba li se još oko čega zabrinuti?

Po pitanju zaštite okoliša i sigurnosti potrošača, četiri aspekta trebaju nas jako brinuti:

i. Profit ispred planeta

Niti jedan od dokumenata TTIP-a koje je objavio Greenpeace Nizozemske ne sadrži dugogodišnje mjere zaštite okoliša, poput „Pravila iznimke“ – gotovo 70-godišnjeg pravila koje daje ovlasti državama da same reguliraju vlastitu trgovinsku razmjenu „radi zaštite ljudskog, životinjskog i biljnog svijeta ili zdravlja“. Izbacivanje tog pravila navodi na zaključak da se obje strane zalažu za jedno te isto – profit pod cijenu zdravlja i okoliša.

ii. Uz TTIP bit će teže zaštititi klimu

Sjećate li se kako su prošle godine u Parizu svjetski čelnici prepoznali potrebu da se rast globalne temperature zadrži ispod 1.5 stupnjeva Celzijusa? Trgovinska razmjena ne bi trebala iz toga biti isključena. Nikakva potpora zaštiti klime ne može se pronaći u objavljenim tekstovima. Primjerice, trgovinski prijedlozi ne bi dozvoljavali regulaciju uvoza visokougljičnih goriva poput nafte iz katranskog pijeska.

Dvije stranice tajnih dokumenata TTIP-a.

iii. Upravljanje rizicima umjesto izbjegavanja rizika

Bolje spriječiti nego liječiti, zar ne? Godine 2000. Europska komisija je usvojila „načelo predostrožnosti“ kojim se proizvođačima uvjetuje da dokažu kako je njihov proizvod siguran za upotrebu. No u dokumentima TTIP-a nema govora o načelu predostrožnosti nego se samo navodi američki zahtjev da se postupa temeljem procjene rizika. Stoga, ako regulatorna tijela EU imaju problem, na primjer, s kontroverznim pesticidima i žele provesti preventivne mjere, to se može osporiti jer načelo predostrožnosti više ne postoji.

iv. Što korporacije žele korporacije i dobiju

Zabrinuti ste oko posljedica koje bi TTIP mogao imati na zaštitu okoliša i sigurnost potrošača te želite nešto učiniti oko toga? Bilo bi to teško jer bi korporacije dobile povlašten položaj. Objavljeni dokumenti opetovano ističu potrebu za daljnjim konzultacijama s industrijom. Na taj način EU privatnom sektoru daje velik utjecaj, dok zainteresirana javnost u potpunosti ostaje izvan ovih tajnih pregovora.

Greenpeaceovi aktivisti u Bruxellesu blokiraju pregovarače EU i SAD-a. Prosvjednici upozoravaju da je TTIP prijetnja demokraciji, zaštiti okoliša, zdravstvenim standardima i radnim uvjetima.

6.   Hm, ovo mi se nimalo ne sviđa! Postoji li alternativa TTIP-u?

Da. U biti, problem s TTIP-om je što trgovinu u toj mjeri liberalizira da dovodi do deregulacije kontroverznih i riskantnih područja kao što su GMO, kemikalije ili tretiranje mesa hormonom rasta. Ono što umjesto toga trebamo jest održiv razvoj. Trebaju nam međunarodna pravila za bolju trgovinu koja će promicati okolišno, društveno i ljudsko blagostanje. Pravila trgovine trebaju biti demokratična i društveno uključiva. Ona ne smiju davati povlašten položaj multinacionalnim kompanijama nego biti jamac njihove odgovornosti kroz provedivu zaštitu ljudskih prava i okoliša. Zvuči kao bolji trgovinski sporazum, zar ne?

Postoje brojne druge implikacije i problemi povezani s TTIP-om. Pročitajte više o tome (na engleskom).