{"id":2515,"date":"2021-10-01T13:32:23","date_gmt":"2021-10-01T11:32:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?page_id=2515"},"modified":"2025-07-02T09:07:29","modified_gmt":"2025-07-02T07:07:29","slug":"zasto-je-vazna-zabrana-promidzbe-fosilnih-goriva","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/zasto-je-vazna-zabrana-promidzbe-fosilnih-goriva\/","title":{"rendered":"Za\u0161to je va\u017ena zabrana promid\u017ebe fosilnih goriva?"},"content":{"rendered":"\n

Nalazimo se usred klimatske krize koja vodi prema svjetskoj humanitarnoj krizi dosad nevi\u0111enih razmjera. Nakon posljednjeg pora\u017eavaju\u0107eg izvje\u0161taja Me\u0111uvladinog panela o klimatskim promjenama (izv. Intergovernmental Panel on Climate Change, krat. IPCC), glavni je tajnik UN-a Ant\u00f3nio Guterres upozorio da smo dosegli “najvi\u0161e stanje uzbune za \u010dovje\u010danstvo”.<\/a> Mnoge zajednice, a osobito one u Africi, Aziji i Latinskoj Americi ve\u0107 se suo\u010davaju s razaraju\u0107im posljedicama sve u\u010destalijih su\u0161a, poplava, ciklona i rasta razina mora, koji su po\u010deli poga\u0111ati i Europu. Jo\u0161 od ’70-ih<\/a> fosilne su kompanije svjesne da izgaranje fosilnih goriva pove\u0107ava razine CO2<\/sub>. Institut za klimatsku odgovornost (izv. Climate Accountability Institute) navodi da kompanije poput Total Energies i Royal Dutch Shell, koje se nalaze me\u0111u 20 fosilnih kompanija<\/a> koje su najve\u0107i svjetski zaga\u0111iva\u010di uglji\u010dnim dioksidom, nastavljaju promicati svoje opasno poslovanje putem ogla\u0161avanja i sponzorstava.<\/p>\n\n

  1. Promid\u017eba fosilnih goriva mo\u017ee potaknuti pove\u0107anje emisija stakleni\u010dkih plinova<\/strong><\/li><\/ol>\n\n

    Ogla\u0161avanje proizvoda poput vozila na fosilna goriva namjerno poti\u010de prodaju proizvoda koji pove\u0107avaju emisije stakleni\u010dkih plinova. Analiza samo jedne <\/a>Audijeve<\/a> reklamne kampanje ukazala je na rast prodaje za gotovo 132.700 automobila upravo zahvaljuju\u0107i promid\u017ebi. Pomno\u017ei li se uglji\u010dni otisak s brojem prodanih automobila samo uslijed te reklamne kampanje, dolazimo do ukupnog pove\u0107anja emisije stakleni\u010dkih plinova od 5.175.300 tona ekvivalenta uglji\u010dnog dioksida (CO2<\/sub>). To mora prestati!<\/p>\n\n

    1. Proizvo\u0111a\u010di fosilnih goriva i automobila te zrakoplovne i pomorske kompanije \u010desto zavaravaju javnost predstavljaju\u0107i se klimatski odgovornima<\/strong><\/li><\/ol>\n\n

      Mnoge fosilne kompanije u oglasima isti\u010du one svoje proizvode koji su prihvatljivi za klimu, \u010dime zapravo la\u017eno prikazuju stvarne razine vlastitih ulaganja u obnovljive i zelene tehnologije. Pro\u0161le je godine neprofitna odvjetni\u010dka organizacija ClientEarth uspje\u0161no osporila BP-jev oglas o obnovljivoj energiji, navode\u0107i da ta ista kompanija tro\u0161i 96% svojih sredstava<\/a> na naftu i plin. Sli\u010dno tako, Volkswagen, drugi po veli\u010dini proizvo\u0111a\u010d osobnih vozila u svijetu, ulo\u017eio je ogromna sredstva ne bi li se istakao na Europskom nogometnom prvenstvu ogla\u0161avanjem svojeg najnovijeg elektri\u010dnog auta. Stvarnost je dakako druga\u010dija; potpuno elektri\u010dna vozila imaju ukupni udio u proizvodnji te kompanije manji od 3%. Ovakvom se promid\u017ebom poku\u0161ava uvjeriti javnost da su kompanije s izrazitim uglji\u010dnim otiskom zelene, premda ih se ve\u0107ina sna\u017eno oslanja na fosilna goriva ili, na primjer, i dalje tra\u017ee nove izvore nafte na Arktiku<\/a>.<\/a> Takvi razara\u010di klime ne zaslu\u017euju pozornost javnosti, budu\u0107i da nas sve svjesno i namjerno guraju u klimatsku propast.<\/p>\n\n

      1. Fosilne kompanije koriste reklame i sponzorstva za promicanje la\u017enih rje\u0161enja<\/strong><\/li><\/ol>\n\n

        Fosilne kompanije koriste reklame i sponzorstva za promicanje la\u017enih rje\u0161enja za klimatsku krizu poput fosilnog plina, plavog vodika te hvatanja i skladi\u0161tenja ugljika (izv. carbon capture and storage<\/em>, krat. CCS). Jedno je istra\u017eivanje neovisne platforme InfluenceMap<\/a> pokazalo da fosilne kompanije pla\u0107aju Facebooku vi\u0161e od 9,5 milijuna dolara za oglase koji promi\u010du plin kao \u201ezeleno\u201d gorivo i uvjeravaju nas u dobrobiti fosilnog plina za klimu. La\u017ena rje\u0161enja poput ovih odvla\u010de nas od stvarnih rje\u0161enja koja trebamo, poput obnovljive energije. Stoga moramo zaustaviti tu promid\u017ebenu prevaru fosilnih kompanija kojom se skre\u0107e pa\u017enja javnosti i politike s pravih problema.<\/p>\n\n

        1. Utjecaj na<\/strong> klju\u010dne donosioce odluka<\/strong><\/li><\/ol>\n\n

          Fosilne kompanije koriste se sponzorstvom ne bi li ostvarile politi\u010dki utjecaj i legitimitet u dru\u0161tvu.<\/p>\n\n

          Zajedno s proizvo\u0111a\u010dima automobila sponzoriraju rotiraju\u0107e predsjedanje Vije\u0107em Europske unije, gdje se sastaju ministri dr\u017eava \u010dlanica. Porsche i Audi, oba proizvo\u0111a\u010da u vlasni\u0161tvu Volkswagena, tako su sponzorirali austrijsko predsjedanje<\/a> 2018., a BMW <\/a>finsko <\/a>2019. Iste te 2019. <\/a>rumunjsko su predsjedanje<\/a> sponzorirali proizvo\u0111a\u010di Renault i Mercedes te naftne kompanije OMV Petrom i Enel. <\/a>Hrvatsko predsjedanje<\/a> 2020. sponzorirali su Citroen i Peugeot, kao i naftna kompanija INA.<\/p>\n\n

          U Ujedinjenom su Kraljevstvu istra\u017eiva\u010dki novinari Unearthed<\/em>a otkrili da je BP<\/a> iskoristio svoje sponzorstvo Britanskog muzeja i izlo\u017ebu ‘Dan mrtvih’ za promid\u017ebu vlastitih naftnih planova u Meksiku i Australiji. To je u su\u0161toj suprotnosti s tvrdnjama biv\u0161eg glavnog direktora BP-a Boba Dudleyja da promi\u010du umjetnost \u201ene tra\u017ee\u0107i ni\u0161ta zauzvrat\u201d.<\/p>\n\n

          1. Fosilna goriva pridonose one\u010di\u0161\u0107enju zraka koje ubija ljude<\/strong><\/li><\/ol>\n\n

            Smatra se da je one\u010di\u0161\u0107enje zraka uzrokovano izgaranjem fosilnih goriva samo u 2018. bilo odgovorno za 8,7 milijuna smrtnih slu\u010dajeva<\/a> diljem svijeta, dakle vi\u0161e nego duhan<\/a>. Ako su fosilna goriva odgovorna za toliko smrtnih slu\u010dajeva uslijed one\u010di\u0161\u0107enja zraka i na druge na\u010dine, za\u0161to je jo\u0161 uvijek prihvatljivo da fosilne kompanije imaju pristup javnosti? Ako je EU zabranio ogla\u0161avanje i sponzorstvo duhanskih kompanija, zar ne bi bilo logi\u010dno da zabrani i ogla\u0161avanje i sponzorstvo fosilnih kompanija?<\/p>\n\n

            6. Klimatska kriza ugro\u017eava ljudska prava, a neke su fosilne kompanije optu\u017eene za zlo\u010dine protiv lokalnih zajednica<\/strong><\/p>\n\n

            Klimatska kriza ugro\u017eava ljudska prava<\/a>, poput prava na \u017eivot, hranu, vodu, dom i zdravlje. No kako se kriza pogor\u0161ava, mo\u017eemo o\u010dekivati sve vi\u0161e smrti, gladi i preseljenja, a znamo da kompanije koje tro\u0161e fosilna goriva samo ote\u017eavaju situaciju. Osim toga, neke fosilne kompanije su pod pove\u0107alom javnosti zbog navodnog sudjelovanja u povredama ljudskih prava. Amnesty International zatra\u017eio je od vlada mnogih zemalja<\/a> da istra\u017ee kompaniju Shell zbog tri pravosudna postupka<\/a> u kojima se ispituje njeno suu\u010desni\u0161tvo u nezakonitim uhi\u0107enjima, oduzimanju slobode i izvr\u0161enju kazni, odnosno zahtijeva naknadu za izlijevanje i sustavno one\u010di\u0161\u0107enje okoli\u0161a naftom. Shell nije\u010de te optu\u017ebe. Total Energies optu\u017een je za aktivno preseljenje \u010ditavih zajednica<\/a> i financiranje vojnih diktatura<\/a>, \u0161to kompanija pori\u010de. S obzirom na takve uznemiruju\u0107e optu\u017ebe i jasne dokaze da klimatska kriza ugro\u017eava ljudska prava, je li doista razumno otvarati javni prostor kompanijama odgovornima za klimatsku i humanitarnu krizu?<\/p>\n\n

            7. Iza tvrdnji fosilnih kompanija o prebijanju uglji\u010dnih emisija (carbon offsetting) krije se nedjelovanje po pitanju klime i time nanosi velika \u0161teta<\/strong><\/p>\n\n

            Mnoge fosilne kompanije najavile su daleke i nejasne ciljeve postizanja nulte neto stope emisija do 2050., \u0161to mo\u017ee djelovati ambiciozno, ali zapravo donosi tek neznatne promjene<\/a>. Umjesto da prestanu vaditi i tro\u0161iti fosilna goriva, fosilne kompanije taj svoj cilj \u201epostizanja nulte neto stope emisija do 2050.\u201d temelje na planovima kupovine ogromnih koli\u010dina uglji\u010dnih kredita kojima bi prebili svoje emisije. Prebijanje uglji\u010dnih emisija u ovim razmjerima podrazumijeva pretvaranje ogromnih zemlji\u0161ta u planta\u017ee stabala na globalnome jugu<\/a>, \u010dime se ugro\u017eavaju proizvodnja hrane i prirodne \u0161ume. To je posebno \u0161tetno za poljoprivredu i domoroda\u010dke zajednice koje ni\u010dim nisu pridonijele klimatskoj krizi, ali ve\u0107 trpe te\u0161ke posljedice klimatskih promjena.<\/p>\n\n

            Stoga, ako ve\u0107 niste, pridru\u017eite se europskoj gra\u0111anskoj peticiji.<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

            Nalazimo se usred klimatske krize koja vodi prema svjetskoj humanitarnoj krizi dosad nevi\u0111enih razmjera. Nakon posljednjeg pora\u017eavaju\u0107eg izvje\u0161taja Me\u0111uvladinog panela o klimatskim promjenama (izv. Intergovernmental Panel on Climate Change, krat. IPCC), glavni je tajnik UN-a Ant\u00f3nio Guterres upozorio da smo dosegli “najvi\u0161e stanje uzbune za \u010dovje\u010danstvo”. Mnoge zajednice, a osobito one u Africi, Aziji i […]<\/p>\n","protected":false},"author":26,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_hide_page_title_checkbox":"","p4_title":"","p4_subtitle":"","p4_description":"","background_image_id":"","background_image":"","p4_button_title":"","p4_button_link":"","p4_button_link_checkbox":"","p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"not set","p4_local_project":"not set","p4_basket_name":"not set","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"class_list":["post-2515","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/2515","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/26"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2515"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/2515\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":66268,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/2515\/revisions\/66268"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2515"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2515"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2515"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}