{"id":1008,"date":"2018-12-20T00:00:00","date_gmt":"2018-12-19T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/master.k8s.p4.greenpeace.org\/croatia\/press\/1008\/s-greenpeaceom-kroz-2018\/"},"modified":"2023-12-20T16:14:37","modified_gmt":"2023-12-20T14:14:37","slug":"s-greenpeaceom-kroz-2018","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/s-greenpeaceom-kroz-2018\/","title":{"rendered":"S Greenpeaceom kroz 2018."},"content":{"rendered":"

Pregled aktivnosti<\/h2>\n
\n

Na\u0161 glavni fokus bio je na zagovaranju obnovljivih izvora energije i borbi protiv plastike za jednokratnu upotrebu. Za obje teme, ova godina iznjedrila je dvije va\u017ene EU direktive koje ne rje\u0161avaju sve probleme, ali su va\u017ean kamen temeljac za unapre\u0111enje nacionalnog zakonodavstva i nastavak kretanja u pravom smjeru.<\/p>\n<\/div>\n

Ugljen ili sunce?<\/strong><\/div>\n
<\/div>\n

\"\"<\/strong><\/p>\n

Nevjerojatno slabo kori\u0161tenje sunca u proizvodnji energije<\/a> u Hrvatskoj i dalje ostaje nerazja\u0161njeno. \u00a0Sun\u010dana Hrvatska ne mi\u010de se s dna europske ljestvice po kori\u0161tenju ovog prirodnog potencijala po kojem smo u europskom vrhu. Po\u010detkom godine neugodno nas je iznenadilo i razmatranje produljenja rada termoelektrane (TE) Plomin 1<\/a> za 15 do 20 godina! Na javnoj raspravi usprotivili smo se nepropisnom olak\u0161avanju isho\u0111enja okoli\u0161ne dozvole<\/a> za postrojenje koje je izgra\u0111eno prije gotovo 50 godina, koje koristi uvozni ugljen, a pro\u0161le godine je i zatvoreno zbog velikog po\u017eara i previsokih \u0161tetnih emisija.<\/p>\n

Akcijom ispred zgrade HEP-a<\/a> podsjetili smo da se ugljen ne pla\u0107a samo novcem nego i ljudskim zdravljem i \u017eivotima<\/a>, te pozvali dr\u017eavnu elektroprivredu da napokon napravi odmak od neodr\u017eive i zastarjele energetske politike i prepozna potencijal obnovljivih izvora energije, pogotovo sunca i vjetra. Da je hrvatska energtika zaglavila u pro\u0161losti<\/a>, poru\u010dili smo i ministru za\u0161tite okoli\u0161a, zatra\u017eiv\u0161i da se gra\u0111anima olak\u0161a da proizvode vlastitu energiju<\/a>, za \u0161to postoji velik potencijal i interes. Na taj na\u010din smanjili bi se ra\u010duni za struju, uvoz energije i zaga\u0111enje okoli\u0161a. (VIDEO<\/a>)<\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n

Klju\u010dna uloga gra\u0111anske energije u energetskoj tranziciji i zalaganje za to da svaki gra\u0111anin ima pravo proizvoditi, skladi\u0161titi i prodavati vlastitu energiju predmet je nove Direktive EU o obnovljivim izvorima energije na koju smo stavili veliki naglasak po\u010detkom godine. Dvogodi\u0161nja kampanja <\/a>u svim zemljama EU urodila je velikim uspjehom<\/a> nakon \u0161to je donesen dokument koji \u0107e biti kamen temeljac za demokratizaciju energetike.<\/p>\n

Zadrugarstvo i grupno ulaganje u zelenu energiju va\u017ena su karika u financiranju novih solarnih kilovata. Stoga smo pru\u017eili punu podr\u0161ku Zelenoj energetskoj zadruzi i projektu solarizacije krova Tehnolo\u0161kog parka u Kri\u017eevcima<\/a>. Bilo je dovoljno manje od 10 dana da kampanja prikupi, pa \u010dak i dvostruko prema\u0161i iznos potreban za sun\u010danu elektranu<\/a>. Ovaj uspjeh \u0161alje vrlo va\u017enu poruku: ve\u0107 danas gradovi, sela i otoci mogu kao zajednica odlu\u010diti da se razvijaju na odr\u017eiv na\u010din i, uzev\u0161i energiju u svoje ruke, odabrati jeftiniju, \u010distiju i pametniju budu\u0107nost. (VIDEO<\/a>)<\/p>\n

Ova godina Hrvatskoj je donijela i izmjene Zakona o obnovljivim izvorima energije i dugoo\u010dekivani nacrt nacionalne Energetske strategije. Zakon donosi ne\u0161to bolje uvjete za ku\u0107anstva s malim solarnim sustavima, ali oba dokumenta zahtijevaju pobolj\u0161anja i puno je jo\u0161 posla pred svima dok ne budu odra\u017eavali smislenu strategiju. Ipak, najava novih poticaja za mikrosolare ulijeva nadu da ne\u0107emo jo\u0161 dugo biti osu\u0111eni na tapkanje u mraku pitanju novih tehnologija.<\/p>\n

Po\u017eari i klimatske promjene<\/strong><\/p>\n

Ove godine pridru\u017eili smo se dosad najve\u0107oj akciji po\u0161umljavanja opo\u017earenih<\/a> podru\u010dja u Dalmaciji. U sklopu kampanje Boranka u organizaciji Saveza izvi\u0111a\u010da Hrvatske, zajedno smo sadili autohtone vrste stabala u okolici Splita. Volonteri Greenpeacea iz 5 zemalja zasukali su rukave kako bi ukazali da su po\u017eari jedno od lica klimatskih promjena do kojih dovodi kori\u0161tenje sveprisutnih fosilnih goriva. \u0160ume su svakako na\u0161 saveznik, ali borba s klimatskim promjenama treba se odvijati u svim sektorima u kojima je mogu\u0107e smanjiti emisije stakleni\u010dkih plinova. (VIDEO<\/a>)<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Tko je kriv za plastiku u okoli\u0161u?<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 jedna godina bitke s problemom najezde plastike za jednokratnu upotrebu obilje\u017eena je dono\u0161enjem Direktive<\/a> kojom se \u017eeli stati na kraj one\u010di\u0161\u0107enju plastikom. Pokrenuli smo peticiju<\/a> i mobilizirali tisu\u0107e ljudi da zajedno s nama zatra\u017ee ozbiljne mjere koje \u0107e rje\u0161avati problem od uzroka. U me\u0111uvremenu smo posjetili obalu kako bismo ukazali da ljetni festivali ne moraju biti tvornice sme\u0107a<\/a> i da se zajedni\u010dkim snagama mogu ubla\u017eiti posljedice raspadanja plasti\u010dnog otpada na pla\u017eama.<\/p>\n

Ipak, neka se mjesta na\u017ealost vi\u0161e ne mogu o\u010distiti, a to \u0161to vidimo je samo je malen dio plasti\u010dnog otpada<\/a> koji se nalazi u okoli\u0161u.(VIDEO<\/a>).<\/p>\n

Stoga je potrebno Vrijeme je da za zatrpane pla\u017ee prestanemo okrivljavati susjedne zemlje <\/a>i da svatko preuzme dio odgovornosti. Osim ulaganja napora u promjenu navika i odvikavanje od kulture bacanja, zakonski se mora utvrditi odgovornost tvrtki i korporacija koje na tr\u017ei\u0161te plasiraju goleme koli\u010dine plasti\u010dne ambala\u017ee i ostvaruju profit na ra\u010dun okoli\u0161a (VIDEO<\/a>). I morskim bi\u0107ima je, \u010dini se, dojadilo plivati u moru plastike, pa su na glavnom zagreba\u010dkom trgu uo\u010dena dva kita <\/a>koji su zajedno s nama apelirali za djelotvornu Direktivu te njezinu provedbu u \u0161to kra\u0107em roku.<\/p>\n

S va\u0161om podr\u0161kom u vidu 16.500 potpisa na peticiju<\/a>, poslali smo pismo ministru \u0106ori\u0107u <\/a>i tra\u017ee\u0107i da podr\u017ei rje\u0161avanje ovog problema na samom izvoru, prvenstveno kroz promjenu zakonskih propisa te kroz pro\u0161irenu odgovornost proizvo\u0111a\u010da i korporacija koje na tr\u017ei\u0161te plasiraju ogromne koli\u010dine jednokratne plastike.
\nNakon nekoliko mjeseci intenzivnih pregovora, EU je na samom koncu godine postigla dogovor o Direktivi za smanjenje jednokratne plastike!
\nZna\u010dajan je to korak naprijed, ali stvarni u\u010dinak novih propisa ovisit \u0107e o tome kako \u0107e ih provoditi nacionalne vlade Pratit \u0107emo provedbu mjera te o\u010dekujemo da Ministarstvo za\u0161tite okoli\u0161a uva\u017ei apele gra\u0111ana! Zato ostanite uz nas \u2013 jer zajedno smo ja\u010di!<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\n\tNa\u0161 glavni fokus bio je na zagovaranju obnovljivih izvora energije i borbi protiv plastike za jednokratnu upotrebu. Za obje teme, ova godina iznjedrila je dvije va\u017ene EU direktive koje ne rje\u0161avaju sve probleme, ali su va\u017ean kamen temeljac za unapre\u0111enje nacionalnog zakonodavstva i nastavak kretanja u pravom smjeru.\n<\/div>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1216,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"","p4_local_project":"","p4_basket_name":"","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[29,31],"tags":[23],"p4-page-type":[16],"class_list":["post-1008","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima-i-energija","category-ne-plastici","tag-obnovljiviizvori","p4-page-type-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1008","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1008"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1008\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3484,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1008\/revisions\/3484"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1216"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1008"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1008"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1008"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=1008"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}