{"id":1490,"date":"2019-10-03T13:11:41","date_gmt":"2019-10-03T11:11:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=1490"},"modified":"2025-07-02T09:07:35","modified_gmt":"2025-07-02T07:07:35","slug":"zasto-jednokratna-upotreba-nije-rjesenje-za-buducnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/zasto-jednokratna-upotreba-nije-rjesenje-za-buducnost\/","title":{"rendered":"Za\u0161to jednokratna upotreba nije rje\u0161enje za budu\u0107nost"},"content":{"rendered":"

Svijetu prijeti plasti\u010dno one\u010di\u0161\u0107enje, a zahvaljuju\u0107i pritisku ljudi iz cijeloga svijeta<\/a>, robne marke i trgovci znaju da im nema druge nego preuzeti odgovornost. Korporacije nas sve vi\u0161e zatrpavaju najavama o promjeni pakiranja svojih proizvoda. Govori se o “Pakiranju koje se mo\u017ee potpuno reciklirati”, koje je “izra\u0111eno od biorazgradive plastike” ili o “odr\u017eivom papirnatom pakiranju”. No, \u0161to svi ti napori zapravo zna\u010de i jesu li oni rje\u0161enje za krizu izazvanu plasti\u010dnim one\u010di\u0161\u0107enjem<\/a>?<\/p>\n

\"Plasti\u010dni

Plasti\u010dni otpad raznesen vjetrom s odlagali\u0161ta otpada La Crau u Francuskoj<\/p><\/div>\n

Krenimo od toga \u0161to nas je uop\u0107e dovelo u ovu situaciju \u2013 jednokratna plastika s kratkim vijekom upotrebe, ponekad ne duljim od nekoliko sekundi, a potom \u2013 u sme\u0107e s njom. A sad pogledajmo neka od naj\u010de\u0161\u0107ih “rje\u0161enja” kojima se kompanije hvale.\u00a0<\/strong><\/p>\n

    \n
  1. Papir.<\/strong> Na prvi pogled, papirnati proizvodi \u010dine se dobrim rje\u0161enjem, a kompanijama nije neki problem prebaciti se na njihovu proizvodnju. No, masovni prelazak velikih kompanija s plastike na papir imat \u0107e lo\u0161 globalni utjecaj na \u0161ume. \u0160ume su neizmjerno va\u017ene za zdravlje okoli\u0161a, jer uklanjaju i skladi\u0161te ugljik, odr\u017eavaju \u017eivotinjske i biljne zajednice i bioraznolikost te pru\u017eaju druge ekolo\u0161ke usluge. S obzirom na ve\u0107 postoje\u0107i pritisak na ograni\u010dene \u0161umske resurse, potrebno je za\u0161tititi i obnoviti daleko ve\u0107a \u0161umska podru\u010dja, a ne njima hraniti na\u0161u ovisnost o jednokratnom pakiranju.\u00a0<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n
      \n
    1. Bioplastika.<\/strong> Jo\u0161 jedan zbunjuju\u0107 trend je prebacivanje na “bioplastiku”, izraz koji obuhva\u0107a plastiku na organskoj bazi, biorazgradivu i kompostabilnu plastiku, a mo\u017ee se \u010dak odnositi i na plastiku napravljenu od fosilnih goriva. Problem s bioplastikom je dvostruk. Prvi je njezino porijeklo. Ve\u0107ina bioplastike dobiva se iz poljoprivrednih usjeva koji se natje\u010du za prostor s usjevima za hranu i time ugro\u017eavaju dostupnost hrane, uzrokuju dodatne prenamjene zemlji\u0161ta i emisije stakleni\u010dkih plinova iz poljoprivrede. Drugi je problem – \u0161to se doga\u0111a s takvom plastikom kad se baci? Biorazgradiva plastika razgra\u0111uje se samo na visokim temperaturama i velikoj vlazi, a takvi su uvjeti rijetki u prirodnom okoli\u0161u, ako uop\u0107e postoje. Osim toga, ba\u0161 poput obi\u010dne plastike, i biorazgradiva se plastika mo\u017ee raspasti na manje komadi\u0107e koje \u017eivotinje mogu progutati te time ulazi u hranidbeni lanac. Kompostabilna plastika razgra\u0111uje se u potpunosti, ali tako\u0111er samo u odre\u0111enim uvjetima koji postoje u postrojenjima za industrijsko kompostiranje ili, rje\u0111e, u sustavima za kompostiranje u doma\u0107instvu. Ve\u0107ina jedinica lokalne samouprave nema za to potrebnu opremu, tako da su daleko ve\u0107i izgledi da \u0107e kompostabilna plastika zavr\u0161iti na odlagali\u0161tu otpada ili u spalionici, \u010dime se bitno ne razlikuje, niti je bolje rje\u0161enje, od obi\u010dne jednokratne plastike.<\/li>\n<\/ol>\n
        \n
      1. Reciklabilna plastika.<\/strong>\u00a0Kao \u0161e\u0107er na kraju, tu je i plasti\u010dna ambala\u017ea izra\u0111ena od plastike koja se mo\u017ee u potpunosti reciklirati. Marketing to uglavnom uljep\u0161ava, ali stvarnost je ru\u017enija. Vi\u0161e od 90% plastike se nije recikliralo. Sustavi za recikla\u017eu ne mogu se nositi s ogromnim koli\u010dinama proizvedenog plasti\u010dnog otpada i takvi su pogoni pretrpani. Zbog toga je daleko vjerojatnije da plastika \u2013 umjesto da se reciklira \u2013 zavr\u0161i na odlagali\u0161tu, u spalionici ili u okoli\u0161u. Osim toga, kod plastike ne dolazi do recikliranja, nego do ni\u017ee materijalne oporabe (downcycling<\/em>), \u0161to zna\u010di da se od stare plastike ne pravi nova, ve\u0107 se ona ponovno obra\u0111uje i pretvara u proizvode ni\u017ee kvalitete ili vrijednosti, koji se nakon toga vi\u0161e ne mogu reciklirati. Kapacitet jedinica lokalne samouprave da recikliraju pojedine vrste plastike varira. Drugim rije\u010dima, ako je ne\u0161to reciklabilno, to samo po sebi ne podrazumijeva i da \u0107e se reciklirati<\/strong>.<\/li>\n<\/ol>\n
        \"Manji

        Plastika uo\u010dena u manjem zaljevu Sredozemnog mora<\/p><\/div>\n

        Na\u017ealost, ovim strategijama kompanije izbjegavaju obra\u010dunati se s kulturom bacanja. Umjesto toga, samo zamjenjuju jedan materijal drugim, ali bit ovog modela je ista: iskoristi i baci, u velikim koli\u010dinama, na globalnoj razini. Dakako, time nastavljaju stvarati ogromne koli\u010dine otpada koje planet vi\u0161e ne mo\u017ee probaviti.<\/p>\n

        I, \u0161to je onda rje\u0161enje? Budu\u0107i da je one\u010di\u0161\u0107enje plastikom sve ve\u0107e, kompanije moraju hitno djelovati i prebaciti se na poslovne modele koji ne uklju\u010duju bahato tro\u0161enje planetarnih resursa tako \u0161to \u0107e ih pretvoriti u jednokratnu ambala\u017eu.<\/p>\n

        \"Raste

        Raste potra\u017enja za povratnim posudama<\/p><\/div>\n

        Za svoj prvi cilj moraju postaviti smanjenje proizvodnje otpada te ulaganje u sustave za vi\u0161ekratnu upotrebu i ponovno punjenje za distribuiranje svojih proizvoda. Moraju utvrditi jasne ciljeve smanjenja otpada i na\u010dine kako ih posti\u0107i. Ljudi diljem svijeta ve\u0107 zahtijevaju da se takvi sustavi upogone. Vrijeme je da kompanije reagiraju i na\u0111u pravo rje\u0161enje, a to je vi\u0161ekratna upotreba.<\/p>\n

        Autorica: Elvira Jim\u00e9nez, Greenpeace \u0160panjolska<\/em><\/p>\n

        Pro\u010ditaj vi\u0161e o ovoj temi:<\/p>\n

        Izvje\u0161taj\u00a0Odbacivanje budu\u0107nosti<\/a>: Neadekvatna rje\u0161enja koja kompanije nude za one\u010di\u0161\u0107enje plastikom (Greenpeace, listopad 2019.)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

        Svijetu prijeti plasti\u010dno one\u010di\u0161\u0107enje, a zahvaljuju\u0107i pritisku ljudi iz cijeloga svijeta, robne marke i trgovci znaju da im nema druge nego preuzeti odgovornost. Korporacije nas sve vi\u0161e zatrpavaju najavama o…<\/p>\n","protected":false},"author":20,"featured_media":1492,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"not set","p4_local_project":"","p4_basket_name":"not set","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[31,1],"tags":[22],"p4-page-type":[16],"class_list":["post-1490","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ne-plastici","category-uncategorized","tag-jednokratnaplastika","p4-page-type-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1490","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/20"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1490"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1490\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":66271,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1490\/revisions\/66271"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1492"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1490"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1490"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1490"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=1490"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}