{"id":1676,"date":"2020-02-07T12:46:33","date_gmt":"2020-02-07T10:46:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=1676"},"modified":"2023-12-20T17:16:21","modified_gmt":"2023-12-20T15:16:21","slug":"globalni-apel-za-zastitu-mora-i-oceana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/globalni-apel-za-zastitu-mora-i-oceana\/","title":{"rendered":"Globalni apel za za\u0161titu mora i oceana"},"content":{"rendered":"\n

Zagreb, 07.02.2020. – U sklopu me\u0111unarodne kampanje za za\u0161titu oceana,\naktivisti Greenpeacea izlo\u017eili su ledenu skulpturu pingvina ispred zgrade\nNacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice, sredi\u0161njeg mjesta hrvatskog predsjedanja\nVije\u0107em EU. Zagreb se tako pridru\u017eio globalnoj akciji koja se idu\u0107ih dana odr\u017eava\nu dvadesetak zemalja svijeta, a kojom se tra\u017ei sna\u017ean globalni Sporazum o svjetskim morima.<\/em><\/strong><\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

U okviru Konvencije UN-a o\npravu mora, vlade svijeta upravo raspravljaju o Sporazumu o svjetskim morima[1]<\/strong><\/a><\/strong>. Dok znanstvena istra\u017eivanja <\/a>potvr\u0111uju da su mora i oceani na rubu\nekolo\u0161kog kolapsa, ovo je povijesna prilika da se uspostavi golema mre\u017ea\npotpuno za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja<\/strong>, odnosno morskih rezervata. Stru\u010dnjaci\nupozoravaju da je ovo nu\u017eno kako bi morski svijet dobio priliku oporaviti se od\nindustrijske eksploatacije i kako bi se sprije\u010dile najgore posljedice\nklimatskih promjena u \u010demu oceani igraju klju\u010dnu ulogu. <\/p>\n\n

\u201cSav \u017eivot na Zemlji ovisi\no oceanima, a oni nikad do sad nisu bili izlo\u017eeni ve\u0107im pritiscima. Problemi s\nkojima se suo\u010dava i na\u0161 Jadran globalno su prisutni. Od klimatskih promjena i\nplastike, preko eksploatacije nafte i plina te rudarenja u morskim dubinama, do\nprekomjernog izlova ribe – prijetnje kojima su izlo\u017eena mora i oceani <\/strong>svakim\nsu danom sve ve\u0107e i akutnije. Znanstvenici apeliraju da se 30% najva\u017enijih i najugro\u017eenijih oceanskih podru\u010dja <\/a>mora hitno za\u0161tititi od \u0161tetnog ljudskog\ndjelovanja<\/strong>. Oceani i mora na rubu su kolapsa, a osim \u0161to proizvode pola\nkisika koji di\u0161emo, oni su na\u0161 veliki saveznik u borbi s klimatskim promjenama\u201d\nnaglasila je Marija Tomac, voditeljica komunikacija u Greenpeaceu.<\/p>\n\n

Skulpture pingvina od leda\nkoje \u0107e biti postavljene pred va\u017ena politi\u010dka sjedi\u0161ta diljem svijeta<\/strong>,\ntopljenjem \u0107e simboli\u010dki ukazati na sve pogubnije posljedice klimatskih\npromjena te va\u017enu ulogu oceana u njihovom ubla\u017eavanju. O svemu tome svjedo\u010di i\njednogodi\u0161nja Greenpeaceova ekspedicija “Od Pola do Pola<\/strong>“, u\nsklopu koje se dva broda trenutno nalaze na Antarktici gdje su se kolonije\npingvina prepolovile. <\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

Uo\u010di \u010detvrte i posljednje\nrunde pregovora u UN-u (IGC4), potrebno je sna\u017eno vodstvo i poja\u010dan\ndiplomatski anga\u017eman na najvi\u0161oj politi\u010dkoj razini<\/strong>. Trenutno predsjedanje\nHrvatske Vije\u0107em EU pru\u017ea jedinstvenu priliku za europsko globalno liderstvo u\novom va\u017enom pitanju. Pozivamo ministra vanjskih poslova g. Grli\u0107a Radmana <\/strong>da\nosobno prisustvuje pregovorima o Sporazumu u New Yorku i da kao predstavnik\nzemlje predsjedateljice i zemlje \u010dvrsto vezane uz more, ovoj temi da\nprioritet\u201d, dodaje Tomac.<\/p>\n\n

Greenpeace se zajedno s vi\u0161e od 2,5 milijuna ljudi<\/a> diljem svijeta zala\u017ee za postizanje \u0161to\nsna\u017enijeg re\u017eima za\u0161tite te usvajanja Sporazuma o svjetskim morima, kojim bi se\npolo\u017eio temelj za za\u0161titu 30% otvorenih mora do 2030. godine.<\/p>\n\n

<\/p>\n\n

Dodatne\ninformacije:<\/strong><\/p>\n\n