{"id":1679,"date":"2020-02-11T14:55:25","date_gmt":"2020-02-11T12:55:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=1679"},"modified":"2023-12-20T17:16:53","modified_gmt":"2023-12-20T15:16:53","slug":"kolonije-pingvina-na-antarktici-smanjile-su-se-i-do-77-u-posljednjih-50-godina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/kolonije-pingvina-na-antarktici-smanjile-su-se-i-do-77-u-posljednjih-50-godina\/","title":{"rendered":"Kolonije pingvina na Antarktici smanjile su se i do 77% u posljednjih 50 godina"},"content":{"rendered":"\n

Ushuaia, Argentina,\n11. velja\u010de 2020. – Znanstvenici koji su u sklopu Greenpeacove ekspedicije\nistra\u017eivali populaciju pingvina na Antarktici otkrili su drasti\u010dno smanjenje u\nmnogim kolonijama, a neke su opale za \u010dak 77% otkako su posljednji put\npregledane prije gotovo 50 godina.<\/strong><\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

Neovisni istra\u017eiva\u010di koji su se na Greenpeaceovom brodu pridru\u017eili jednogodi\u0161noj ekspediciji “Od Pola do Pola”, otkrili su da se populacija smanjila u svakoj pojedinoj koloniji koja je istra\u017eivana na otoku Elephant, va\u017enom stani\u0161tu pingvina sjeveroisto\u010dno od Antarkti\u010dkog poluotoka. Tamo se broj ogrli\u010dastih pingvina smanjio za gotovo 60% od posljednjeg istra\u017eivanja 1971. godine. <\/p>\n\n

Osim u\nZagrebu, aktivisti Greenpeacea u zadnjih su nekoliko dana izlo\u017eili skulpture pingvina od leda u glavnim gradovima \u0161irom\nsvijeta<\/a>, od Seula preko Londona i\nBuenos Airesa do Cape Towna, kako bi zahtijevali hitne mjere za\u0161tite divljih\noceanskih vrsta globalnim Sporazumom o svjetskim morima. Ledene skulpture\npostavljene pred va\u017ena politi\u010dka sjedi\u0161ta diljem svijeta, topljenjem su\nsimboli\u010dki ukazale na sve pogubnije posljedice klimatskih promjena te va\u017enu\nulogu oceana u njihovom ubla\u017eavanju. <\/p>\n\n

Dr.\nHeather J. Lynch, profesorica ekologije i evolucije na njujor\u0161kom Sveu\u010dili\u0161tu\nStony Brook, jedna od voditeljica ekspedicije, rekla je: \u201eOvakvi\npadovi u populaciji sugeriraju da se ekosustav Ju\u017enog oceana bitno promijenio u\nzadnjih 50 godina i da to utje\u010de na hranidbeni lanac i vrste poput pingvina.\nIako tu mo\u017ee biti nekoliko \u010dimbenika, svi dokazi koje imamo govore da su za ove\nposljedice odgovorne klimatske promjene<\/em>.”<\/p>\n\n

Frida\nBengtsson iz Greenpeaceove kampanje za za\u0161titu oceana rekla je: “Svijet\ns manje pingvina je manje sretno mjesto. Dok se <\/em>divlji svijet bori za\nopstanak<\/em><\/a>, hitno su nam potrebna\nuto\u010di\u0161ta bez \u0161tetnih ljudskih aktivnosti, ne samo na Antarktici. Znanstvenici\nupozoravaju da je <\/em>nu\u017eno za\u0161tititi 30%\nsvjetskih mora do 2030<\/em><\/a>.,\nkako bi se morska bi\u0107a poput pingvina mogla oporaviti od ljudskog utjecaja i\nprilagoditi se podneblju koje se brzo mijenja. Da bismo to postigli, neophodno\nje da se vlade ove godine dogovore o globalnom Sporazumu o svjetskim morima<\/em>.”<\/p>\n\n

Tim\nznanstvenika sa Sveu\u010dili\u0161ta Stony Brook i Sveu\u010dili\u0161ta Northeastern, tako\u0111er je\nistra\u017eivao niz velikih, ali relativno nepoznatih kolonija koriste\u0107i bespilotne\nletjelice i metode ru\u010dnog brojanja. Ovo \u0107e biti prvi put da se neke kolonije\ndetaljno istra\u017euju s kopna, a rezultati slijede.<\/p>\n\n

U\nokviru Konvencije UN-a o pravu mora, vlade svijeta upravo raspravljaju o Sporazumu\no svjetskim morima[1]<\/strong>. Uo\u010di \u010detvrte i posljednje runde pregovora u UN-u\n(IGC4), potrebno je sna\u017eno vodstvo i poja\u010dan diplomatski anga\u017eman na\nnajvi\u0161oj politi\u010dkoj razini<\/strong>. Greenpeace Hrvatska poziva ministra vanjskih\nposlova g. Grli\u0107a Radmana <\/strong>da osobno prisustvuje pregovorima o Sporazumu u\nNew Yorku i da kao predstavnik zemlje predsjedateljice i zemlje \u010dvrsto vezane\nuz more, ovoj temi da prioritet.<\/p>\n\n

<\/p>\n\n

Dodatne\ninformacije:<\/strong><\/p>\n\n