{"id":1821,"date":"2020-04-16T10:35:00","date_gmt":"2020-04-16T08:35:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=1821"},"modified":"2020-04-23T09:46:01","modified_gmt":"2020-04-23T07:46:01","slug":"koronavirus-i-ono-sto-slijedi-u-skoroj-buducnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/koronavirus-i-ono-sto-slijedi-u-skoroj-buducnosti\/","title":{"rendered":"Koronavirus i ono \u0161to slijedi u skoroj budu\u0107nosti"},"content":{"rendered":"\n
\"Forest
\u00a9 Victor Moriyama \/ Greenpeace<\/div><\/figcaption><\/figure>\n\n

Sada se ve\u0107 gotovo svi stru\u010dnjaci sla\u017eu da je pandemija COVID-a 19 uzrokovana koronavirusom (SARS-CoV-2), povezana s onim \u0161to se doga\u0111a u okoli\u0161u<\/strong>, i onime o \u010demu govore kampanje Greenpeacea. Na primjer, Giovanni Maga, ravnatelj Instituta za molekularnu genetiku u Padovi (CNR-IGM), ka\u017ee da ima mnogo \u010dimbenika koji utje\u010du na sve \u010de\u0161\u0107e epidemije posljednjih desetlje\u0107a, kao \u0161to su: \u201eKlimatske promjene koje mijenjaju stani\u0161ta vektorskih \u017eivotinja ovih virusa, ljudsko uplitanje u sve ve\u0107i broj netaknutih ekosustava, prenaseljenost te u\u010destalost i brzina kretanja ljudi<\/em>.\u201d<\/p>\n\n

Na\u017ealost, ovaj nam je scenarij svima dobro poznat.<\/strong> U izvje\u0161taju iz 2007. o zdravlju u 21. stolje\u0107u, Svjetska je zdravstvena organizacija – ona ista koja je slu\u017ebeno proglasila ovu pandemiju – upozorila da rizik od virusnih epidemija raste u svijetu naru\u0161ene osjetljive ravnote\u017ee izme\u0111u ljudi i mikroba, uslijed nekoliko \u010dimbenika me\u0111u kojima su promjena klime i ekosustava.<\/strong> Tome u prilog svjedo\u010de i drugi koronavirusi poput SARS-a i MERS-a te posebno opasni virusi poput HIV-a i Ebole.<\/p>\n\n

Zvono na uzbunu<\/h2>\n\n

Kako to jednostavno poja\u0161njava virologinja Ilaria Capua, koja od 2016. vodi jedan od zavoda na Institutu za nove patogene Sveu\u010dili\u0161ta u Floridi, \u0161irenje ovih novih virusa neizbje\u017ean je odgovor prirode na ljudski napad: \u201ePojava \u010dak tri koronavirusa u manje od dva desetlje\u0107a zvono je koje poziva na uzbunu. Osim toga, te su pojave povezane s promjenama u ekosustavu: ako se okoli\u0161 naru\u0161i, virus tra\u017ei novog doma\u0107ina<\/em><\/strong>\u201d<\/strong>. Drugim rije\u010dima, uni\u0161tavanje prirode gotovo uvijek podrazumijeva i uni\u0161tavanje vlastitoga zdravlja: \u201eAko se petljate u neki ekosustav i nanosite mu \u0161tetu, on \u0107e na\u0107i na\u010dina da povrati ravnote\u017eu. A to \u010desto mo\u017ee imati patolo\u0161ke posljedice za ljudska bi\u0107a<\/em>\u201d.<\/p>\n\n

Taj je mehanizam jako dobro objasnio David Quammen, autor eseja \u201ePrelijevanje – evolucija pandemije\u201d, koji je doslovce nestao s polica knji\u017eara u Italiji proteklih tjedana. Ovdje citiram njegove rije\u010di iz jednoga nedavnog razgovora za \u010dasopis Wired<\/em>: \u201eRazlozi zbog kojih \u0107emo i ubudu\u0107e svjedo\u010diti krizama poput ove jesu sljede\u0107i:<\/em><\/strong><\/p>\n\n

1) <\/strong>na\u0161i raznoliki ekosustavi<\/strong> puni su mnogih vrsta \u017eivotinja<\/strong>, biljaka i ostalih bi\u0107a, a svaka od njih ima vlastite jedinstvene viruse<\/strong><\/em>;<\/strong><\/p>\n\n

2) <\/strong>mnogi od tih virusa<\/strong>, a napose oni u divljih sisavaca, mogu zaraziti i \u010dovjeka<\/strong><\/em>;<\/strong><\/p>\n\n

3) <\/strong>mi sve bezobzirnije zadiremo u te ekosustave<\/strong> i tako se izla\u017eemo novim virusima<\/strong> te<\/em><\/strong><\/p>\n\n

4) <\/strong>kad se virus<\/strong> \u201eprelije<\/strong>\u201d, tj. prije\u0111e sa \u017eivotinje nositelja na \u010dovjeka i prilagodi se prijenosu me\u0111u ljudima, taj je virus dobio na lutriji:<\/em> najednom mu je na raspolaganju 7,7 milijardi jedinki s gustom naseljeno\u0161\u0107u, a koje putuju posvuda i tako omogu\u0107avaju \u0161irenje<\/em>.\u201d<\/p>\n\n

Pratite li malo pa\u017eljivije stvari, primijetit \u0107ete da je rizik od \u201eprelijevanja\u201d ra\u0161iren po cijelom svijetu.<\/strong> U slu\u010daju koronavirusa<\/strong>, istra\u017eivanja su se usredoto\u010dila na kinesku d\u017eunglu i lokalne populacije \u0161i\u0161mi\u0161a. No kod drugih nedavnih epidemija virus je mogao prije\u0107i na \u010dovjeka s drugih divljih \u017eivotinja<\/strong> poput sova, deva i primata. A njihova se izvori\u0161ta mogu nalaziti u pustinjama Bliskog istoka ili afri\u010dkim d\u017eunglama, ba\u0161 kao \u0161to se nove bolesti javljaju u Amazoniji i australskim \u0161umama. \u010cak se je i smrtonosni virus Ebole prenio na ljude zahvaljuju\u0107i prelijevanju izme\u0111u vrsta, i premda se jo\u0161 ne zna otkuda potje\u010de, znanstvenici sve vi\u0161e sumnjanju na \u0161i\u0161mi\u0161e, koji su sisavci poput nas, samo \u0161to jo\u0161 i lete.<\/p>\n\n

Klimatska kriza i prastari virusi<\/h2>\n\n

No rizik bi mogao biti i ve\u0107i uzme li se u obzir i vremenska dimenzija.<\/strong> Otapanje leda i ledenjaka mogli bi, u stvari, osloboditi prastare i vrlo opasne viruse. Na primjer, u sije\u010dnju 2020. skupina kineskih i ameri\u010dkih znanstvenika obznanila je da su u uzorcima leda uzetima s Tibetanske visoravni i starima 15 tisu\u0107a godina prona\u0161li \u010dak 33 virusa, od kojih je 28 potpuno nepoznatih.<\/p>\n\n

Tako\u0111er su otkriveni tragovi virusa \u0161panjolske gripe u alja\u0161kom ledu, a fragmenti DNK velikih boginja pojavili su se u sjeveroisto\u010dnom sibirskom permafrostu. Upravo je permafrost<\/strong> savr\u0161eno skladi\u0161te za bakterije i viruse, barem dok ih ne oslobodi globalno zatopljenje. A da bi nam se upravo to moglo dogoditi svjedo\u010di i incident koji se dogodio u Sibiru u ljeto 2016., kada je tisu\u0107u sobova i jednog tinejd\u017eera ubio oslobo\u0111eni antraks<\/strong> te zarazio jo\u0161 desetke ljudi.<\/p>\n\n

Klima i zaraze idu ruku pod ruku.<\/strong> O njihovoj povezanosti svjedo\u010di i izvje\u0161taj \u010dasopisa The Lancet <\/em>iz 2019. (\u201eLancet<\/em> Countdown Report\u201d) koji povezuje klimatske promjene sa sve ve\u0107im \u0161irenjem zaraznih bolesti. Na zagrijanome planetu virusi, bakterije, gljive te paraziti imaju sjajne uvijete da se eksplozivno \u0161ire, genski rekombiniraju te tako produ\u017ee sezonu i geografsku ra\u0161irenost mnogih bolesti. Mi u Greenpeaceu smo taj rizik prepoznali na vrijeme. Jo\u0161 je u izvje\u0161taju o globalnom zatopljenju \u201eGlobal Warming: The Greenpeace Report\u201d <\/strong>(1990.) – koji upravo navr\u0161ava trideset godina – epidemiolog Andrew Haines, koji je kasnije postao ravnateljem Londonskog fakulteta za higijenu i tropsku medicinu (London School of Hygiene & Tropical Medicine), upozorio je da je jedna od sekundarnih posljedica klimatskih promjena \u201e\u0161irenje vektora bolesti, \u0161to bi nas trebalo zabrinjavati<\/em>.\u201c<\/p>\n\n

Ukratko, ako je mehanizam prijenosa koronavirusa, kako smatraju znanstvenici, onaj s vrste na vrstu uslijed mije\u0161anja s divljim \u017eivotinjama, pa jo\u0161 poja\u010dan koncentracijom stanovnika u mega-gradovima i preno\u0161en globalizacijom, klimatska bi kriza mogla donijeti i opasnije scenarije.<\/strong> U njima se ponovno javljaju prastari virusi zarobljeni u polarnome ili himalajskome ledu koji su se mo\u017eda prelili u pradavna vremena i za koje smo smatrali da su zauvijek iskorijenjeni. Ili jo\u0161 gore, mo\u017eda se pojave bolesti o kojima ne znamo apsolutno ni\u0161ta.<\/p>\n\n

Mo\u0107 i odgovornost<\/h2>\n\n

David Quammen tvrdi da \u201e\u0161to vi\u0161e uni\u0161tavamo ekosustave to vi\u0161e tjeramo viruse s njihovih prirodnih doma\u0107ina na sebe kao alternativne doma\u0107ine<\/em>.\u201d Rje\u0161enje? Jedino je rje\u0161enje potpuno redefinirati na\u0161 odnos s prirodom, \u0161to obuhva\u0107a za\u0161titu bioraznolikosti, zaustavljanje klimatske krize, obuzdavanje uni\u0161tavanja \u0161uma te smanjenje iskori\u0161tavanja resursa.<\/strong> Zvu\u010di poznato? Radi se o problemima koji su oduvijek u sredi\u0161tu Greenpeaceovih kampanja i komunikacija.<\/p>\n\n

Kad se zaustavi pandemija koronavirusa, trebat \u0107e ne\u0161to u\u010diniti s \u010dimbenicima koji su doveli do nje, a da se pritom ne pribjegava pripisivanju odgovornosti \u201eklimi\u201d, tipi\u010dnoj za politi\u010dare, novinare i javno mnijenje kad se recimo radi o uraganima, poplavama ili razaraju\u0107im po\u017earima, da bi se na nju zaboravilo \u010dim neposredna opasnost prestane. Ne poduzme li se ne\u0161to u vezi s uzrocima \u0161irenja novih virusa, koji su dijelom i okoli\u0161ni, nastavit \u0107emo \u017eivjeti s ozbiljnim potencijalnim rizikom.<\/p>\n\n

Evo kako to obja\u0161njava Ilaira Capua: \u201e\u017divimo u zatvorenom okoli\u0161u poput akvarija. Na\u0161e zdravlje ovisi o genetskim predispozicijama (20%) te okoli\u0161nim \u010dimbenicima (80%). Osim pogo\u0111enog organizma, lije\u010denje mora obuhvatiti i kontekst<\/em>.\u201c<\/strong><\/p>\n\n

\u201eMi se ne mo\u017eemo izvu\u0107i iz ove situacije, iz ove dileme<\/em>\u201d, ka\u017ee Quammen. \u201eDio smo prirode, one koja postoji samo na ovom planetu. Mnogo nas je – 7.7 milijardi – i k tome tro\u0161imo sve resurse gladno i pohlepno, kao da smo neka tamna tvar u sredi\u0161tu galaksije. Sve uvla\u010dimo u sebe. Uklju\u010duju\u0107i i viruse<\/em>.\u201d<\/p>\n\n

Drugim rije\u010dima, ljudski je rod ve\u0107 dugo za komandnim mostom broda koji se zove Zemlja i, podvrgavaju\u0107i prirodu radnjama koje su \u010desto nepopravljive postao je \u201eagent preobrazbe\u201d – poput neke geolo\u0161ke sile – do te mjere da znanstvenici koriste naziv \u201eantropocen\u201d za doba u kojem \u017eivimo. A kako to uvijek biva, s gotovo bezgrani\u010dnom – a k tome i razornom – mo\u0107i dolazi i jednako velika odgovornost da preobrazba ne postane katastrofalna i ne okrene se protiv nas. Da ne ugrozimo sami sebe. Ovdje se ne radi o na\u0161em planetu, ve\u0107 o njegovim stanovnicima. O nama i na\u0161oj djeci.<\/strong><\/p>\n\n

Originalni blog na talijanskom jeziku objavljen <\/a>je 17.3.2020.<\/em><\/p>\n\n

Literatura (uglavnom na talijanskom)<\/h2>\n\n

\u010cLANCI:<\/strong><\/p>\n\n

Jim Robbins, \u201cThe Ecology of Disease<\/a>\u201d, in \u201cNew York Times\u201d, 2012.<\/p>\n\n

Donald, G. McNeil Jr., \u201cScientists Were Hunting for the Next Ebola. Now the U.S. Has Cut Off Their Funding<\/a>\u201d, in \u201cNew York Times\u201d, 2019.<\/p>\n\n

\u201cLo scioglimento dei ghiacci potrebbe rilasciare virus di 15 mila anni fa<\/a>\u201d, in \u201cAGI\u201d, 15.01.20.<\/p>\n\n

Angela Iacucci, \u201cSpillover, il nuovo coronavirus come Sars, morbillo ed Ebola ha origine animale<\/a>\u201d, in \u201cGalileonet\u201d, 22.01.20.<\/p>\n\n

Silvia Granziero, \u201cLo scioglimento dei ghiacciai \u00e8 pi\u00f9 pericoloso del coronavirus, Ma non ne parla nessuno<\/a>\u201d, in \u201cThe Vision\u201d, 05.02.20.<\/p>\n\n

Fabrizio Bianchi, Liliana Cori, La paura ai tempi del Coronavirus<\/a>, in \u201cscienzainrete\u201d, 24.02.20.<\/p>\n\n

Mariella Bussolati, \u201cPerch\u00e9 crisi climatica, consumo del suolo, inquinamento e coronavirus sono legati a doppio filo<\/a>\u201d, 26.02.20.<\/p>\n\n

Per Ilaria Capua, le epidemie come il coronavirus derivano dalle azioni dell\u2019uomo sull\u2019ambiente<\/a>, in \u201cLinkiesta\u201d, 27.02.20.<\/p>\n\n

Stefano Verde, Da COP-25 al COVID-19: l\u2019importanza della dimensione globale dei fenomeni,<\/a> 04.03.20.<\/p>\n\n

Simona Re, \u201cLa lezione di Covid-19 sul clima<\/a>\u201d in \u201cMicron. Ecologia, scienza, conoscenza\u201d, 07.03.20.<\/p>\n\n

Davide Piacenza, \u201cIl virus siamo noi, nessuno si senta offeso. Un\u2019intervista a David Quammen<\/a>\u201d, in \u201cWired\u201d, 09.03.20.<\/p>\n\n

IZVJE\u0160TAJI:<\/strong><\/p>\n\n

\u201cClima. Rapporto Greenpeace sul riscaldamento della Terra\u201d, Edizioni del Grifo, 1992 (ed. originale 1990).<\/p>\n\n

World Health Organization, \u201cA safer future. Global Public Health Security in the 21st Century<\/a>\u201d, The World Health Report 2007.<\/p>\n\n

\u201cThe 2019 Report of the Lancet Countdown on Health and Climate Change<\/a>\u201d, The Lancet, 2019<\/p>\n\n

\"Nioghalvfjerdsfjorden
\u00a9 Nick Cobbing \/ Greenpeace<\/div><\/figcaption><\/figure>\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sada se ve\u0107 gotovo svi stru\u010dnjaci sla\u017eu da je pandemija COVID-a 19 uzrokovana koronavirusom (SARS-CoV-2), povezana s onim \u0161to se doga\u0111a u okoli\u0161u, i onime o \u010demu govore kampanje Greenpeacea.<\/p>\n","protected":false},"author":20,"featured_media":1823,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"not set","p4_local_project":"not set","p4_basket_name":"not set","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[24,50],"p4-page-type":[16],"class_list":["post-1821","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-klimatskepromjene","tag-koronavirus","p4-page-type-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1821","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/20"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1821"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1821\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1829,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1821\/revisions\/1829"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1823"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1821"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1821"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1821"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=1821"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}