{"id":1877,"date":"2020-05-06T15:18:20","date_gmt":"2020-05-06T13:18:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=1877"},"modified":"2020-05-07T17:24:30","modified_gmt":"2020-05-07T15:24:30","slug":"plastika-nam-nije-prijatelj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/plastika-nam-nije-prijatelj\/","title":{"rendered":"Plastika nam nije prijatelj"},"content":{"rendered":"\n
\"\u2018Unwrap
\u00a9 Patrick Cho \/ Greenpeace<\/div><\/figcaption><\/figure>\n\n

Je li itko mogao i pomisliti da \u0107emo prije odlaska u du\u0107an morati proguglati \u201egdje kupiti rukavice i maske\u201d?<\/p>\n\n

Pa ipak, eto me. U lokalnom supermarketu. Oko mene ljudi s rukavicama, s maskama, prskaju dezinficijens po ru\u010dkama kolica.<\/p>\n\n

I onda po\u010dinje. Usred odjela s vo\u0107em i povr\u0107em.<\/p>\n\n

Mjerkam jednu lijepu brokulu u sanduku. A onda mi ruka krene prema povr\u0107u umotanom u plastiku.<\/p>\n\n

Moj gu\u0161terski mozak, moji bazalni gangliji mi govore \u201eovo je sigurnije, sigurnije za mene i moju obitelj\u201d.<\/p>\n\n

Samo da ne\u0161to ra\u0161\u010distimo – ja radim za Greenpeace. Pi\u0161em za kampanju protiv jednokratne plastike.<\/p>\n\n

\"Fruit
\u00a9 Steve Morgan \/ Greenpeace<\/div><\/figcaption><\/figure>\n\n

A sada, umjesto da sam u\u017easnut povr\u0107em omotanim plastikom, umjesto da u mislima vidim odba\u010deni plasti\u010dni omot povrh planine milijardi tona plasti\u010dnog otpada koji gu\u0161i oceane, ubija morske \u017eivotinje, za\u010depljuje odlagali\u0161ta otpada i plovne putove i odbija se razgraditi, ve\u0107 se samo usitnjava i usitnjava dok ne zavr\u0161i u hranidbenom lancu, umjesto da sam u\u017easnut tom stvarnom prijetnjom, ja se u\u017easavam mikroba.<\/p>\n\n

U djeli\u0107u sekunde postao sam \u017ertva podsvjesnih poruka ma\u0161inerije plasti\u010dnog marketinga. Od 1950-tih naovamo, kad je naftna industrija lansirala masovnu proizvodnju ovog potro\u0161nog materijala, govore nam da nema toga \u0161to mo\u017ee biti \u010di\u0161\u0107e od stvari umotanih u plastiku.<\/p>\n\n

\u010cinjenica je, me\u0111utim, da nema ni\u010deg higijenskoj u plastici kao takvoj, osim ako se ne radi o medicinskoj opremi. Patogene bakterije i virusi s nje jednako zlurado vire i \u010dekaju nas kao i s bilo \u010dega drugog. Mogu se smjestiti na plastiku ba\u0161 kao i na stvari ispod te plastike. Nema ni\u010deg \u010darobnog u tom materijalu. On ne tjera bolest.<\/p>\n\n

Jedno novije istra\u017eivanje<\/a> objavljeno u \u010dasopisu New England Medical Journal <\/em>govori kako novi koronavirus mo\u017ee biti detektiran na kartonu do 24 sata, a na plasti\u010dnim povr\u0161inama 2\u20133 dana. Jedan drugi<\/a> \u010dlanak govori o tome da su sli\u010dni virusi pre\u017eivjeli na plastici 2\u20139 dana.<\/p>\n\n

(Postoji jedan materijal na \u010dijoj povr\u0161ini novi koronavirus navodno mo\u017ee pre\u017eivjeti samo 4 sata. No te\u0161ko da \u0107emo u dogledno vrijeme pakirati \u0161peceraj u bakar.)<\/p>\n\n

Proteklih godina mnogi su se ljudi diljem svijeta odrekli jednokratne plastike, a tu su i sve \u010de\u0161\u0107e zabrane za plasti\u010dne vre\u0107ice, slamke, pribor za jelo, jednokratne spremnike za hranu i sl. Odnedavna se i digao glas za prestanak proizvodnje jednokratnih boca.<\/p>\n\n

A sad usred ovog horora s novim koronavirusom javljaju se zabrinjavaju\u0107i znakovi da zainteresirane strane okre\u0107u pandemiju u svoju korist<\/a>, raspiruju\u0107i strah kako bi zaustavili taj polet u borbi protiv plastike.<\/a><\/p>\n\n

\u010cini se da je puno stvari postavljeno naopako. Npr. kupite li kavu za van u jednokratnoj \u0161alici, pojma nemate tko ju je dirao ili ka\u0161ljao po njoj. S vlastitom vi\u0161ekratnom \u0161alicom znate to\u010dno gdje je bila. Dovoljno ju je oprati deterd\u017eentom i vru\u0107om vodom, a najbolje u stroju za pranje su\u0111a i ne\u0107e ostati ni traga od virusa. <\/p>\n\n

Isto vrijedi i za platnene torbe za kupnju. Kratko pranje na vi\u0161oj temperaturi u stroju za pranje rublja uklonit \u0107e viruse i patogene bakterije. U ona dva ranije spomenuta istra\u017eivanja nije se gledalo koliko koronavirus pre\u017eivi na platnenim torbama, ali mikrobiolozi govore da je to vrijeme vjerojatno kra\u0107e na upijaju\u0107im povr\u0161inama.<\/p>\n\n

Usred navale mizofobije (straha od mikroba i infekcija) koja je izbila u SAD-u neke su federalne dr\u017eave<\/a> zabranile kori\u0161tenje vi\u0161ekratnih torbi za du\u0107an.<\/p>\n\n

Jedan je Greenpeaceov istra\u017eiva\u010dki \u010dlanak<\/a> iz SAD-a me\u0111utim dokazao povezanost izme\u0111u onih koji \u010dlancima promoviraju jednokratnu plastiku i proizvo\u0111a\u010da plastike odnosno naftnih kompanija.<\/p>\n\n

Za\u0161to naftnih kompanija? Sa sna\u017enim padom cijena uslijed rata proizvo\u0111a\u010da nafte i utjecaja koronavirusa na pad prodaje naftnih proizvoda, naftne se kompanije nadaju da \u0107e potra\u017enja proizvo\u0111a\u010da plastike spasiti njihovu dobit.<\/p>\n\n

Kako ka\u017ee Deirdre McKay<\/a>, sa Sveu\u010dili\u0161ta Keele<\/a>: naftne kompanije sad namjeravaju preusmjeriti do 40% sirove nafte<\/a> \u010dija se ekstrakcija planira, u petrokemikalije za izradu plastike.<\/p>\n\n

No, one\u010di\u0161\u0107enje plastikom, koje obuhva\u0107a i do 12 milijuna tona koje svake godine zavr\u0161e u morima i oceanima, nije jedini aspekt ove krize.<\/p>\n\n

U zemljama u razvoju plastika se pali, \u010dime se jo\u0161 vi\u0161e pridonosi klimatskim promjenama.<\/p>\n\n

Jedno istra\u017eivanje nevladine udruge Tear Fund<\/a> objavljeno krajem pro\u0161log mjeseca govori da \u010detiri najve\u0107a proizvo\u0111a\u010da napitaka u svijetu sa svojim tvornicama u \u0161est zemalja u razvoju svakoga dana proizvode dovoljno plasti\u010dnog otpada da prekriju 83 nogometna igrali\u0161ta. Njihovim paljenjem bi se proizvelo oko 4,6 milijuna tona ekvivalenta ugljikova dioksida.<\/p>\n\n

Izvje\u0161taj izdvaja Coca-Colu kao najgoreg zaga\u0111iva\u010da. Diljem svijeta ta kompanija ne prestaje proizvoditi jednokratne boce – njih 100 milijardi na godinu – i cijelo to vrijeme prebacuje odgovornost za plasti\u010dnu krizu na kupce, govore\u0107i da je recikliranje jedini odgovor. Radi se o samo jo\u0161 jednom mitu.<\/p>\n\n

U stvarnosti, samo oko devet posto otpadne plastike zapravo zavr\u0161i u recikla\u017ei. Nije ni \u010dudo onda da se gu\u0161imo u svom tom sme\u0107u.<\/p>\n\n

O tome \u0107e najbolje svjedo\u010diti oni koji su sad usred krize izazvane koronavirusom zatrpani plastikom za recikla\u017eu koju nemaju kamo odnijeti.<\/p>\n\n

Jednokratna plastika iz du\u0107ana nije neki higijenski dobro\u0107udan proizvod koji sam sko\u010di u kantu za recikla\u017eu i sam se pretvori u novi proizvod. Ne, to je zlo\u0107udni neprijatelj koji \u0107e nas potpuno preplaviti, dopustimo li mu.<\/p>\n\n

Stoga na kraju sa zadovoljstvom objavljujem da ipak nisam kupio brokulu umotanu u plastiku.<\/p>\n\n

Originalni blog objavljen je na stranici www.greenpeace.org\/new-zealand<\/a>, 14. 4. 2020.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Je li itko mogao i pomisliti da \u0107emo prije odlaska u du\u0107an morati proguglati \u201egdje kupiti rukavice i maske\u201d? Pa ipak, eto me. U lokalnom supermarketu. <\/p>\n","protected":false},"author":20,"featured_media":1878,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"not set","p4_local_project":"not set","p4_basket_name":"not set","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[31],"tags":[22,50],"p4-page-type":[16],"class_list":["post-1877","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ne-plastici","tag-jednokratnaplastika","tag-koronavirus","p4-page-type-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1877","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/20"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1877"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1877\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1889,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1877\/revisions\/1889"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1878"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1877"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1877"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1877"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=1877"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}