Upravo stoga vlade trebaju poticati strukturne promjene u gospodarstvu, a ne vra\u0107ati se na stari sustav. Europski planovi oporavka ne smiju se i dalje vezati za grube ciljeve rasta BDP-a, ve\u0107 promicati dobrobit dru\u0161tva i okoli\u0161a. I dokle god von der Leyen i ostali politi\u010dki vo\u0111e budu uljep\u0161avali svoje zelene zamisli, njihove \u0107e nade \u2013 i novac poreznih obveznika \u2013 ovisiti o potro\u0161enom gospodarskom sustavu koji zagrijava ovaj planet i ugro\u017eava odr\u017eivost \u017eivota na njemu.<\/p>\n\n Ovdje predstavljamo tri test-pitanja pomo\u0107u kojih mo\u017eete provjeriti mogu li planovi gospodarskog oporavka ostvariti ono \u0161to govore ili samo utvr\u0111uju pozicije postoje\u0107eg gospodarskog sustava koji se oslanja na fosilna goriva i proizvodi ogromne koli\u010dine otpada, a sve pod slabom krinkom zelenila:<\/p>\n\n 1. Mo\u017ee li se (plan) nositi s izazovima budu\u0107nosti?<\/strong><\/p>\n\n Premda su “zeleni” gospodarski sektori va\u017eni, njihov razvoj i aktivnosti za oporavak prirode ne\u0107e sami po sebi omogu\u0107iti dru\u0161tveno pravedan zeleni oporavak, ako vlade i korporacije istodobno nastave podr\u017eavati industrije koje eksploatiraju i uni\u0161tavaju prirodu i dru\u0161tvo. Svaki euro koji se potro\u0161i na zastarjele industrije usporava preobrazbu na\u0161eg gospodarstva i daje izgovor za odgodu djelovanja onima koji od toga imaju koristi.<\/p>\n\n Nedavno je globalno istra\u017eivanje politika fiskalnog oporavka<\/a>, koje su proveli vode\u0107i ekonomisti pokazalo da bezuvjetno spa\u0161avanje zrakoplovnih kompanija donosi izuzetno slabu gospodarsku korist, ali zato izrazito negativan utjecaj na klimatske promjene. Spa\u0161avanje zrakoplovnih kompanija<\/a> stoga mora biti uvjetovano dobrobiti za zaposlenike i potpunim rezanjem izrazitog doprinosa ovoga sektora pogor\u0161anju klimatskih uvjeta. Treba odmah prestati s poreznim izuze\u0107ima i kratkim letovima, a velika ulaganja usmjeriti na op\u0107i prelazak na \u010diste alternative za prijevoz putnika i robe, poput vlakova, te na ukupno smanjenje potreba za putovanjima. <\/p>\n\n Budu\u0107i da je one\u010di\u0161\u0107enje zraka ionako jedan od ve\u0107ih uzroka smrtnosti u svijetu, odgovor na korona-krizu nikako ne smije dodatno ugroziti zdravlje. EU treba dati prednost \u010distim oblicima mobilnosti za sve i ne tro\u0161iti javni novac poma\u017eu\u0107i autoindustriji da proda vozila koja tek ne\u0161to manje one\u010di\u0161\u0107uju nego prije. Osim toga, EU i vlade zemalja \u010dlanica moraju olak\u0161ati svojim gra\u0111anima prelazak s osobnih vozila na \u010di\u0161\u0107e alternative poput bicikala, vlakova te javnog ili grupnog prijevoza pogonjenog obnovljivom energijom.<\/p>\n\n Kako bi iz ove krize iza\u0161li ja\u010di i spremnije se suo\u010dili s izazovima koje nam donosi budu\u0107nost, svi planovi oporavka moraju se baviti prekomjernom potro\u0161njom, stvaranjem otpada i otrovnim one\u010di\u0161\u0107enjem koje stvara postoje\u0107e gospodarstvo. Za prehrambenu industriju to podrazumijeva obra\u010dun s intenzivnim oblicima \u017eivotinjskog uzgoja ne bi li se zaustavila nezdrava i prekomjerna eksploatacijska proizvodnja mesa i mlije\u010dnih proizvoda. Ulagati u bolju budu\u0107nost zna\u010di usmjeriti se na lokalni, ekolo\u0161ki uzgoj i biljnu prehranu.<\/p>\n\n No oporavak se ne odnosi samo na nova ulaganja, ve\u0107 i na promjenu postoje\u0107ih. Vlade i dalje milijardama<\/a> poma\u017eu industriju plina, nafte i ugljena, umjesto da taj novac preusmjere na pomo\u0107 \u010distim i obnovljivim energetskim sustavima budu\u0107nosti i tako stvore nova radna mjesta.<\/p>\n\n Isto tako, dosada\u0161nje su potpore u\u010dvrstile prehrambenu industriju kakva je dovela do propasti milijuna<\/a> sitnih poljoprivrednika, a na dobrobit industrijskog uzgoja, industrije pesticida i bogatih zemljoposjednika koji uni\u0161tavaju prirodu u na\u0161em neposrednom okoli\u0161u i udaljenim mjestima i izla\u017eu nas riziku od novih pandemija<\/a>. Kako bi javna sredstva za potporu poljoprivredi preusmjerila na zdravije i humanije sustave proizvodnje hrane koja zapo\u0161ljava vi\u0161e ljudi no dosad, EU treba odbaciti postoje\u0107u Zajedni\u010dku poljoprivrednu politiku<\/a> i krenuti iznova.<\/p>\n\n Osim toga, svaki investicijski plan treba preusmjeriti potpore<\/a> na novo, zeleno gospodarstvo, a ne na zastarjele i destruktivne industrije. Ne smijemo dopustiti EU i vladama zemalja \u010dlanica da nastave prikrivati potporu uvrije\u017eenim poslovnim modelima tankim premazom “zelenila”.<\/p>\n\n 2. Brine li se za svakoga?<\/strong><\/p>\n\n Ulaganjima i potporama za spas pojedinih grana gospodarstva mora se za\u0161tititi egzistencija obi\u010dnog \u010dovjeka (a ne dividende dioni\u010dara i menad\u017eerski bonusi), podr\u017eati radnike da stje\u010du nova znanja i vje\u0161tine te stvarati nove prilike u sektorima kojima je budu\u0107nost sigurna, npr. energetsku obnovu i izolaciju domova<\/a>, postavljanje solarnih panela, \u0161irenje \u017eeljezni\u010dkih mre\u017ea, javni prijevoz i prijevoz biciklima. Osim toga, ekolo\u0161ki uzgoj mo\u017ee osigurati vi\u0161e nego dovoljno zdrave hrane po pravednim cijenama za uzgajiva\u010de<\/a> i pritom otvoriti vi\u0161e sigurnijih radnih mjesta<\/a> od \u0161tetnog industrijskog uzgoja.<\/p>\n\n Financijski slom iz 2008. uni\u0161tio je milijune ljudi, ali je istodobno milijuna\u0161e pretvorio u milijardere<\/a>. To se ovaj put ne smije ponoviti. Svi moraju dati svoj razmjerni doprinos, od korporacija koje izbjegavaju poreze<\/a> do milijardera<\/a>.<\/p>\n\n![\"\"](\"https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2020\/07\/0ab5c5a9-gp1su5ee_web_size.jpg\")
<\/figure>\n\n