![\"\"](\"https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/60f4e310-gp1su4q5_web_size.jpg\")
<\/figcaption><\/figure>\n\n
\u2026 \u0161to bi bilo fantasti\u010dno da je doista mogu\u0107e! Svi bi onda mirno spavali i ne bi brinuli o pre\u017eivljavanju na na\u0161em planetu. Nitko se ne bi uzrujavao oko ideje da mora preseliti na Mars. A ja bih, osim toga, prestala gubiti prijatelje zato \u0161to stalno govorim kako ne smijemo tro\u0161iti kao da su nam resursi beskona\u010dni.<\/p>\n\n
Ali ne. Na\u017ealost, kru\u017eno gospodarstvo samo po sebi<\/em> ne\u0107e nas spasiti.<\/p>\n\n Vratimo se korak unatrag.<\/p>\n\n \u0160to je to kru\u017eno gospodarstvo?<\/strong><\/p>\n\n Kru\u017eno gospodarstvo je gospodarski sustav kojemu je cilj svesti proizvodnju otpada na najmanju mogu\u0107u mjeru i \u0161to bolje iskoristiti resurse. U kru\u017enom se gospodarstvu smanjuju potro\u0161nja resursa, stvaranje otpada, emisije \u0161tetnih plinova i gubitak energije smanjivanjem potro\u0161nje i proizvodnje. Rije\u010d je o dugotrajnom dizajnu, odr\u017eavanju, popravljanju, ponovnom kori\u0161tenju, preradi, prenamjeni i, tek naposljetku, recikliranju. Ovaj je pristup potpuno u suprotnosti s proizvodnim modelom koji imamo sada, a taj je: \u201euzmi, napravi i odbaci\u201d. Zasad zvu\u010di dobro!<\/p>\n\n No, kao i sa svim drugim stvarima, korporacije izaberu samo ono \u0161to im odgovara. A to je da se usredoto\u010de samo na zatvaranje kruga s naglaskom na recikliranje<\/strong>.<\/p>\n\n Drugim rije\u010dima, korporacije svu odgovornost svaljuju na nas. To \u0161to je Zemlja sve prljavija nije njihova krivica, ve\u0107 na\u0161a. Jer ne recikliramo dovoljno. Tako\u0111er pola\u017eu neutemeljenu vjeru u to da \u0107e nas neko tehnolo\u0161ko rje\u0161enje maknuti s ove zaga\u0111uju\u0107e i smrtonosne putanje na kojoj se nalazimo. Namjerno su izostavile iz jednad\u017ebe usporavanje ukupne potro\u0161nje i proizvodnje materijala, resursa i energije<\/strong> i dugoro\u010dno sprje\u010davanje proizvodnje otpada, \u010diji je smisao da otpada uop\u0107e vi\u0161e ne bude.<\/p>\n\n Naravno, daleko ve\u0107i profiti le\u017ee u tome da nam prodaju pri\u010du kako \u0107e neka tehnologija sve to rije\u0161iti, tako da slobodno nastavimo po starome, umjesto da se pozabavimo uzrokom problema, a to su konzumerizam i pretjerana potro\u0161nja.<\/p>\n\n Mo\u017eda \u0107ete re\u0107i, pa i to je bolje nego ni\u0161ta.<\/strong><\/p>\n\n Da, ali kru\u017eno gospodarstvo mo\u017ee nam se obiti o glavu.<\/strong><\/p>\n\n Recikliranje nije ni blizu 100%-tne u\u010dinkovitosti<\/a>, a mnogi se resursi, poput energije, ne mogu reciklirati. Oslanjati se samo na recikliranje mo\u017ee dovesti do paradoksa tj. do toga da pove\u0107amo potra\u017enju i time proizvodimo jo\u0161 vi\u0161e stvari i iskori\u0161tavamo jo\u0161 vi\u0161e resursa da ih proizvedemo. Drugim rije\u010dima, samo recikliranje je pijesak u o\u010di kad se govori o stvarnom rje\u0161enju, a to je sprje\u010davanje one\u010di\u0161\u0107enja na izvoru.<\/p>\n\n \u010cak i kad bi se svi resursi i materijali mogli reciklirati, a recikliranje bilo 100% u\u010dinkovito, koli\u010dina potro\u0161enih resursa i materijala koji bi se mogli reciklirati uvijek bi bila manja od one potrebne za gospodarski rast. Da nadoknadimo tu razliku morali bismo i dalje bu\u0161iti i ru\u0161iti svoj put kroz prirodu.<\/p>\n\n Otkud onda krenuti?<\/strong><\/p>\n\n Krenimo od toga da dodamo rije\u010d \u201eusporeno\u201d izrazu \u201ekru\u017eno gospodarstvo\u201d<\/strong>, jer rije\u010di ipak imaju svoju te\u017einu.<\/p>\n\n Da bi na\u0161e gospodarstvo dovelo do oporavka i osiguralo uvjete za \u017eivot i rast, nije dovoljno samo reciklirati sve vi\u0161e toga sve br\u017ee, ve\u0107 trebamo i usporiti tijek i zatvoriti krug<\/strong> tako \u0161to \u0107emo smanjiti proizvodnju i potro\u0161nju. To zna\u010di da na vrh ljestvice treba staviti na\u010dela \u201ene uzimaj\u201d (u smislu ne treba mi) i \u201esmanji\u201d<\/strong>. Time bismo se izravno suo\u010dili s konzumerizmom, pretjeranom potro\u0161njom i pretjeranom proizvodnjom i doveli u pitanje sam pojam gospodarskog rasta.<\/p>\n\n Da\u2026 to zapravo zna\u010di tro\u0161iti manje i\u2026<\/strong><\/p>\n\n \u2026 pronalaziti smislena i ekolo\u0161ki prihvatljiva dizajnerska rje\u0161enja<\/strong> koja \u0107e osigurati odr\u017eive ekosustave za sve nas.<\/p>\n\n Ta rje\u0161enja bi trebala biti:<\/strong><\/p>\n\n \u00b7 JEDNOSTAVNA \u2013 treba koristiti alate koje je jednostavno razumjeti i popraviti<\/p>\n\n \u00b7 OBZIRNA PREMA RESURSU \u2013 U proizvodnji treba biti svjestan vrijednosti svih resursa i na\u010dina kako ih u\u010dinkovito iskoristiti sa \u0161to manje otpada.<\/p>\n\n \u00b7 SVRHOVITA \u2013 Proizvode treba osmisliti tako da budu dugovje\u010dni i da se koriste \u0161to du\u017ee, kako bi ih se \u0161to manje moralo ponovno kupovati. Moraju biti trajni, popravljivi, namijenjeni vi\u0161ekratnom kori\u0161tenju, obnovljivi i reciklabilni. Trajnost proizvoda i njegovo odlaganje moraju biti predvi\u0111eni jo\u0161 u fazi osmi\u0161ljavanja, uklju\u010duju\u0107i i uporabne materijale.<\/p>\n\n \u00b7 VI\u0160ENAMJENSKA \u2013 Mogu\u0107nost rastavljanja i modularnost klju\u010dni su za popravljanje i vi\u0161estruke namjene proizvoda.<\/p>\n\n \u00b7 OSMI\u0160LJENA GLOBALNO, PROIZVEDENA LOKALNO \u2013 Time se objedinjuje znanje o proizvodnji iz cijelog svijeta, ali se proizvodi i koristi lokalno.<\/p>\n\n \u2026 staviti te\u017ei\u0161te na <\/strong>istinsku<\/em><\/strong> odr\u017eivost<\/strong> kako bi se sprije\u010dili i smanjili utjecaji na okoli\u0161 tijekom cijelog \u017eivotnog ciklusa proizvoda i za\u0161titio na\u0161 planet te:<\/p>\n\n \u00b7 SPRIJE\u010cITI i svesti na najmanju mjeru utjecaj dijelova i materijala na okoli\u0161;<\/p>\n\n \u00b7 Svoje dijelove i materijale nabavljati LOKALNO;<\/p>\n\n \u00b7 Koristiti u\u010dinkovitu i OBNOVLJIVU ENERGIJU;<\/p>\n\n \u00b7 Ukloniti sve TOKSI\u010cNE kemikalije i one\u010di\u0161\u0107ivala;<\/p>\n\n \u00b7 Izbjegavati stvaranje OTPADA te osigurati da nusproizvodi postanu resursi u budu\u0107oj proizvodnji.<\/p>\n\n \u2026 omogu\u0107iti otvoreni pristup <\/strong>informacijama i standardima kako bi se proizvodi mogli popravljati i potaknuti inovacije, \u0161to zna\u010di da su informacije i standardi:<\/p>\n\n \u00b7 BESPLATNI \u2013 informacije su dostupne svima.<\/p>\n\n \u00b7 PROMJENJIVI \u2013 tj. dani u formatima koji omogu\u0107avaju mijenjanje, dodavanje, nadogradnju, u\u010denje i pobolj\u0161anja.<\/p>\n\n \u00b7 OTVORENI \u2013 da su dostupni pod otvorenim licencama koje omogu\u0107avaju decentraliziranu suradnju, pravo na popravljanje i pristup uputama za popravljanje te rezervnim dijelovima.<\/p>\n\n No je li ovo usporeno kru\u017eno gospodarstvo zaista krenulo?<\/strong><\/p>\n\n Je! Neki konkretni koraci koji ve\u0107 mijenjaju gospodarski krajolik i na\u0161u kulturu obuhva\u0107aju porezne olak\u0161ice za popravak<\/a>, ograni\u010davanje marketin\u0161kog ogla\u0161avanja<\/a>, obavezu prihva\u0107anja povrata ili zakonsku regulaciju kojom se pro\u0161iruju odgovornosti proizvo\u0111a\u010da<\/a>. Tu su i prestanak kori\u0161tenja \u0161tetnih kemikalija<\/a>, smanjenje potro\u0161nje resursa poput energije, vode i sirovina te uspostavljanje boljih radnih praksi (pla\u0107a, normi, zdravstvene za\u0161tite, radnih sati itd.) u proizvodnji, poljoprivredi i rudarenju. Kako bi pobolj\u0161ali proizvodnju ljudi je usporavaju i \u010dine otpornijom. Tu su i novi, alternativni poslovni modeli (npr. zajedni\u010dka uporaba, iznajmljivanje, zadruge, izostanak hijerarhija, trajniji modni trendovi) koji su postali uobi\u010dajeni u nekim tvrtkama i organizacijama, a omogu\u0107avaju usporenije kru\u017eno gospodarstvo.<\/p>\n\n Za istinski usporeno kru\u017eno gospodarstvo potrebno je sve od vi\u0161e navedenoga, a usto i izrazita transparentnost, odgovornost za svoje postupke, suradnja i lokalizacija u svim lancima vrijednosti, industrijama i pokretima. Sve gore navedeno \u0107e naposljetku dovesti do gospodarstva koje se temelji na zajedni\u010dkom vlasni\u0161tvu namijenjenom stvaranju vrijednosti za njegove sudionike te do po\u0161tenih i pravednih rezultata koji \u010duvaju resurse i na\u0161 ekosustav na korist ve\u0107ine umjesto nekolicine.<\/p>\n\n \u0160tovi\u0161e, istinsko usporeno kru\u017eno gospodarstvo podrazumijeva da \u0107e se kultura kru\u017enosti odraziti i na na\u0161 dru\u0161tveni sustav, uklju\u010duju\u0107i financijske usluge, strukturu tvrtki, politi\u010dke okvire i kulturne norme. To je jedan od na\u010dina za potporu kru\u017enim gospodarstvima u njihovom istinskom obliku, a ne samo kru\u017eenjem materijala radi rasta i stvaranja \u0161to ve\u0107eg profita. Potrebno je i kru\u017eenje vrijednosti koje \u0107e podr\u017eati pozitivne i nu\u017ene promjene u dru\u0161tvu i okoli\u0161u, \u010dime \u0107e se stvoriti kru\u017eno gospodarstvo bogatstva u slu\u017ebi op\u0107eg dobra.<\/p>\n\n![\"\"](\"https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/e432e8ff-gp0fkm_web_size.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/e18b94a0-krug-zadnji.png\")
![\"\"](\"https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/bd1e2c36-gp0strc9c_web_size.jpg\")