{"id":2126,"date":"2021-03-01T10:50:31","date_gmt":"2021-03-01T08:50:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=2126"},"modified":"2021-03-01T16:11:57","modified_gmt":"2021-03-01T14:11:57","slug":"osobe-okruzene-zelenilom-sretnije-su","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/osobe-okruzene-zelenilom-sretnije-su\/","title":{"rendered":"Osobe okru\u017eene zelenilom sretnije su od osoba koje \u017eive u \u201cbetoniziranom\u201d okru\u017eenju"},"content":{"rendered":"\n

O va\u017enosti zelenih povr\u0161ina za ljudsku sre\u0107u i psihofizi\u010dku dobrobit, a posebno u kontekstu pandemije COVID-a 19, razgovarali smo s Marinom Trbus i Lindom Rajhvajn Bulat, psihologinjama iz Zagreba\u010dkog psiholo\u0161kog dru\u0161tva.<\/strong><\/h3>\n\n

Koje su sve dobrobiti provo\u0111enja vremena na zelenim povr\u0161inama?<\/strong><\/p>\n\n

Dosada\u0161nja istra\u017eivanja koja su se bavila ovom temom jasno pokazuju kako su osobe okru\u017eene zelenilom i koje iz svojeg doma imaju pogled na zelenilo sretnije od osoba koje \u017eive u \u201cbetoniziranom\u201d okru\u017eenju. Tako\u0111er, ljudi koji vi\u0161e borave u prirodi imaju du\u017ei \u017eivotni vijek, zadovoljniji su \u017eivotom, osje\u0107aju manju razinu stresa, smireniji su, imaju bolji imunitet, ali i ve\u0107e samopo\u0161tovanje i mentalno zdravlje, op\u0107enito. Osim toga, okru\u017eenje zelenilom pobolj\u0161ava radnu efikasnost i poma\u017ee u ubla\u017eavanju negativnih zdravstvenih stanja, \u0161to nam je u dana\u0161njoj svakodnevici izrazito va\u017eno.<\/p>\n\n

O va\u017enosti zelenih povr\u0161ina za na\u0161e \u017eivote pisale ste u svom \u010dlanku za Zagreba\u010dko psiholo\u0161ko dru\u0161tvo u velja\u010di 2020. Od tada je pro\u0161lo vi\u0161e od godinu dana i pandemija COVID-a 19 postala je na\u0161a stvarnost. Koliko je ona promijenila na\u0161e \u017eivote u smislu novih potreba, a posebice onih za zelenim povr\u0161inama?<\/strong><\/p>\n\n

Knjiga Posljednje dijete u \u0161umi, Richarda Louvea, koja je objavljena jo\u0161 prije desetak godina, predstavila je rastu\u0107i broj znanstvenih dokaza da je provo\u0111enje vremena na otvorenom presudno za razvojno zdravlje djece. Pozivaju\u0107i se na mnoge znanstvene studije, Louve u knjizi dovodi u vezu sve manje aktivnosti na otvorenom s nizom psihijatrijskih poreme\u0107aja, pretilosti i drugih bolesti, te je skovao pojam “poreme\u0107aj prirodnog deficita” da bi ih kolektivno opisao. Mo\u017eemo mo\u017eda promi\u0161ljati kakav u\u010dinak ima pro\u0161le godine otvoren vrti\u0107 u Istri, gdje djeca imaju prvi \u0161umski vrti\u0107 u Hrvatskoj. Louveova sljede\u0107a knjiga, The Nature Principle, otkrila je da poreme\u0107aj prirodnog deficita utje\u010de i na odrasle.  <\/p>\n\n

Vezano za sam COVID-19, postoje izvje\u0161\u0107a, posebno anglosaksonskih zemalja koja pokazuju da su ljudi  iz gradova u ve\u0107oj mjeri nego ina\u010de boravili u prirodi. Primjerice, u slu\u017ebenim statistikama za Veliku Britaniju, navodi se da je 67% odraslih navelo da je provodilo vrijeme u prirodi u zadnja dva tjedna, dok je pove\u0107anje boravka u prirodi u odnosu na po\u010detak COVID-a 19 iznosio \u010dak 46%!<\/p>\n\n

Ljudi su se zasigurno vi\u0161e okrenuli prirodi s ciljem da promijene svoju svakodnevicu, koja im je posebno u trenucima stro\u017eih mjera dodatan pritisak na njihovo mentalno zdravlje.<\/p>\n\n

\"\"
Marina Trbus, fotografija: Biljana \u0160imi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n\n

Porastao je interes za prirodu i njeno o\u010duvanje<\/strong><\/h3>\n\n

Za\u0161to u iznimnim situacijama ljudi “ponovno otkrivaju” prirodu koja im je i prije bila dostupna?<\/strong><\/p>\n\n

Kao \u0161to smo ve\u0107 spomenule, istra\u017eivanja pokazuju da su ljudi zbog korone po\u010deli boraviti u prirodi sve vi\u0161e, no posebno se pove\u0107ao taj udio za \u017eene. Uz taj nalaz, 2020. Britanski institut za znanost, prirodne resurse i studije na otvorenom, utvrdio je da su ljudi po\u010deli i vi\u0161e primje\u0107ivati ptice, zvukove prirode te op\u0107enito \u017eivotinje i biljke u prirodi. Nadalje, Institut je zabilje\u017eio da ljudi vi\u0161e govore, pi\u0161u i objavljuju slike vezano uz prirodu na dru\u0161tvenim mre\u017eama nego prije COVID-a 19. <\/p>\n\n

Autori studije navode da je \u010dak 70% ispitanika navelo da su skloniji provoditi slobodno vrijeme u prirodi u okolici mjesta gdje stanuju, a posebno je zanimljiv nalaz da su zbog \u010de\u0161\u0107eg boravka u prirodi mladi u istra\u017eivanju procijenili ve\u0107u zainteresiranost za prirodu i njeno o\u010duvanje.<\/p>\n\n

Kako u tom smislu ocjenjujete stanje u Zagrebu?<\/strong><\/p>\n\n

Zagreb nije iznimka, mogli smo \u010desto vidjeti da su Sljeme, Jarun, Bundek i Maksimir bila mjesta zelenog odu\u0161ka za mnoge sugra\u0111ane i sugra\u0111anke. To se posebno vidjelo u trenucima kada su na snazi bile zabrane kretanja me\u0111u \u017eupanijama te kada Zagrep\u010dani i Zagrep\u010danke nisu imali mogu\u0107nosti oti\u0107i i u neka bli\u017ea izleti\u0161ta i planinarska mjesta u okolici.<\/p>\n\n

Mi znamo iz istra\u017eivanja da su te zelene oaze blagotvorne za subjektivnu dobrobit gra\u0111ana, a posebno mladih i djece. Mo\u017eda nam je ovo iskustvo pokazalo koliko je va\u017eno da \u010duvamo postoje\u0107e zelene resurse u gradu i ula\u017eemo u stvaranje novih.<\/p>\n\n

\"\"
Linda Rajhvajn Bulat, fotografija: Biljana \u0160imi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n\n

Na\u0161a djeca i mladi (kao i mi stariji) previ\u0161e vremena provode za ekranima. Koliko su zelene povr\u0161ine va\u017ene za njihov psihofizi\u010dki razvoj te na koji na\u010din ih mo\u017eemo stimulirati da vi\u0161e vremena provode na otvorenom?  <\/strong><\/p>\n\n

Kako za odrasle, dosljedno se pokazuje da je zeleno okru\u017eenje izrazito va\u017eno za kvalitetu i zadovoljstvo \u017eivotom i djece i mladih. Koli\u010dina zelenog prostora proporcionalno je povezana s dobrobiti tijekom cijelog djetinjstva, a zanimljivo je da neka istra\u017eivanja pokazuju da je okru\u017eenje zelenilom jo\u0161 va\u017enije za adolescente. U nekim skandinavskim zemljama vidimo kako se \u010desto nagla\u0161ava va\u017enost boravka u prirodi za psihi\u010dko i fizi\u010dko zdravlje djece, a u nekim europskim i azijskim zemljama sve \u010de\u0161\u0107e nailazimo na projekte izgradnje parkova u velikim gradovima ili \u0161kole okru\u017eene drve\u0107em (s velikim prozorima da se pove\u0107a kontakt s prirodom). <\/p>\n\n

U nedavno provedenom nacionalno reprezentativnom istra\u017eivanju Subjektivna dobrobit djece u Hrvatskoj, koji su proveli UNICEF i Studijski centar socijalnog rada, pokazalo se da su u\u010denici drugih razreda osnovne \u0161kole relativno zadovoljni svojim susjedstvom i da su sadr\u017eaji u njemu prilago\u0111eni djeci, no to zadovoljstvo se smanjuje kako djeca odrastaju, pa su u\u010denici \u0161estih razreda znatno nezadovoljniji navedenim (gotovo 15% dvanaestogodi\u0161njaka navodi da u njihovom susjedstvu nema dovoljno mjesta za igru ili zabavu). \u010cini se da je oboga\u0107ivanje sadr\u017eaja u prirodi s npr. ure\u0111enim (i odr\u017eavanim) sportskim igrali\u0161tima te promoviranje provo\u0111enja strukturiranih aktivnosti na otvorenom jedan od na\u010dina vra\u0107anja djece u prirodu. Poznato je da je me\u0111u \u0161kolskom djecom omiljena upravo aktivnost tzv. \u0160kole u prirodi, kojoj je osnovni smisao spajanje u\u010denja, socijalizacije, preuzimanja odgovornosti i kontakt s prirodom. Tako\u0111er, va\u017eno je djecu i mlade pitati za mi\u0161ljenje i aktivno ih uklju\u010diti u osmi\u0161ljavanje projekata usmjerenih unapre\u0111enju \u017eivota u njihovim zajednicama, a ure\u0111enje okoline za njihovo i slobodno i \u0161kolsko vrijeme mo\u017ee biti jedan od tih zajedni\u010dkih zadataka. Kada osjete da je to ne\u0161to njihovo, njihovih ruku djelu, bit \u0107e spremniji u takvoj okolini i provoditi svoje slobodno, nestrukturirano vrijeme.<\/p>\n\n

Nedavno smo na na\u0161im dru\u0161tvenim mre\u017eama objavili vijest iz Vara\u017edina gdje je jedna hrabra \u017eena svojim tijelom zaustavila ru\u0161enje zdravog stabla. Ljudi su se jako anga\u017eirali oko te vijesti i u brojnim komentarima najo\u0161trije osu\u0111ivali sje\u010du. Sli\u010dan slu\u010daj imamo i u Zagrebu gdje je Maja Paska\u0161 sprije\u010dila sje\u010du zdravog jablana u Heinzelovoj. Kako komentirate takve oblike dru\u0161tvenog anga\u017emana i \u0161to ljude generalno poti\u010de na protest? <\/strong><\/p>\n\n

Diljem Hrvatske mo\u017eemo povremeno zabilje\u017eiti sli\u010dne reakcije i proteste. Primjerice, samo u Zagrebu imali smo primjere da su ljudi reagirali zbog drve\u0107a i zelenila, kao \u0161to su protesti zbog ure\u0111enja zagreba\u010dke D\u017eamije (Me\u0161trovi\u0107ev paviljon) ili prije zbog Cvjetnog trga. Protesti su stari gotovo koliko i ljudska dru\u0161tvena povijest. Istra\u017eivanja iz podru\u010dja socijalne psihologije pokazuju da ljudi zapravo vole pravila, norme i da im to olak\u0161ava snala\u017eenje u dru\u0161tvenim, ekonomskim i drugim procesima. Tako da, zapravo, da bi se dogodio protest, mora se poklopiti odre\u0111en broj faktora koji ujedinjuje ljude. \u010cesto se zna re\u0107i da je potrebna samo kap koja prelije \u010da\u0161u ili mo\u017eda jedan pojedinac koji \u0107e potaknuti na reakciju. No, ono \u0161to znamo je da su sljede\u0107i faktori ti koji doprinose ve\u0107oj vjerojatnosti pojave protesta: smanjeno povjerenje u institucije i upravlja\u010dke strukture, zajedni\u010dko razumijevanje problema, odnosno da se mase ujedine, makar i oko samo jednog pitanja, iste razine sli\u010dnih emocija oko tema protesta, zemljopisna blizina, anonimnost, osje\u0107aj u\u010dinkovitosti i smisla protesta, razina do koje nam je trigeriran evolucijski odgovor, bori se ili bje\u017ei (eng. Fight or Flight Response<\/em>). \u0160to osje\u0107amo ve\u0107u ugrozu, stvarnu ili percipiranu, ve\u0107a je vjerojatnost da \u0107e se ljudi okupiti.<\/p>\n\n

Koliko je za osje\u0107aj subjektivne dobrobiti bitno i da vjerujemo da se na\u0161im resursima i javnim dobrom kao \u0161to su zelene povr\u0161ine upravlja kvalitetno i transparentno?<\/strong><\/p>\n\n

Istra\u017eivanja sre\u0107e pokazuju da su stanovnici Danske jedni od najsretnijih dr\u017eavljana. Ono \u0161to je zanimljivo da tom osje\u0107aju na svakodnevnoj razini doprinosi \u010dinjenica da dr\u017eava dobro radi svoj posao, odnosno da postoji vladavina prava, po\u0161tivanje dostojanstva i op\u0107enito dobro upravljanje. Ovom temom se bavi poznati istra\u017eiva\u010d Ruut Veenhoven te je sa svojom istra\u017eiva\u010dkom ekipom izradio Svjetsku bazu dobrobiti i sre\u0107e koja prati podatke zemalja iz cijeloga svijeta, kao i brojne poveznice koje na nju utje\u010du, kao \u0161to je va\u017enost da gra\u0111ani na razini dr\u017eave osje\u0107aju da se upravlja kvalitetno i transparentno.<\/p>\n\n

\"\"
Fotografija: Juraj Tomljanovi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n\n

Urbanizacija i betonizacija ozbiljne su prijetnje ljudskoj sre\u0107i i zdravlju<\/strong><\/h3>\n\n

Istra\u017eivanja pokazuju da gospodarski rast dugoro\u010dno ne podi\u017ee razinu sre\u0107e \u0161to se \u010dini pomalo kontraintuitivnim. \u0160to je razlog tome?<\/strong><\/p>\n\n

Naravno <\/em>da gospodarski rast pru\u017ea mogu\u0107nost zadovoljavanja ne samo osnovnih potreba (npr. za hranom i osje\u0107ajem sigurnosti), ve\u0107 i onih slo\u017eenijih koje su itekako va\u017ene za podizanje kvalitete \u017eivota (kao \u0161to su mogu\u0107nost ve\u0107ih i kvalitetnijih socijalnih interakcija ili, pak, osiguravanje resursa za razvijanje osobnih potencijala). Me\u0111utim, gospodarski rast uz sebe ve\u017ee i neke negativne u\u010dinke \u2013 zaga\u0111enje okoline, nejednakost izme\u0111u gra\u0111ana razli\u010ditog socijalnog statusa, kriminal i ve\u0107u razinu stresa. Upravo je brz ekonomski rast, bez adekvatnog zbrinjavanja njegovih posljedica, doveo do alarmantnog stanja okoli\u0161a koje je danas zna\u010dajna tema na globalnoj razini. Posljedice se odra\u017eavaju na sva \u017eiva bi\u0107a, odumiranje \u017eivotinjskih i biljnih vrsta, a zatim i na ljude. Degradacija okoli\u0161a, koji \u010desto \u201enastrada\u201c s urbanizacijom i \u201ebetoniziranjem\u201c zelenih povr\u0161ina, kako je potvr\u0111eno u brojnim istra\u017eivanjima, ozbiljna je prijetnja ljudskoj sre\u0107i i zdravlju. Ako se, na primjer, ponovno vratimo na istra\u017eivanje subjektivne dobrobiti djece, koje se osim u Hrvatskoj provodilo i u 40-ak drugih zemalja, zanimljivo je da djeca koja iskazuju najve\u0107u subjektivnu dobrobit i ve\u0107e zadovoljstvo razli\u010ditim podru\u010djima \u017eivota (npr. svojom obitelji i prijateljima) dolaze iz Albanije, Rumunjske, Gr\u010dke, Hrvatske, a ne nekih gospodarski razvijenijih europskih zemalja, \u0161to nam govori da gospodarski rast nije jedini presudan za ve\u0107u sre\u0107u. S druge strane, samim susjedstvom su najzadovoljnija djeca iz zemalja u kojima se njeguje odr\u017eavanje prirode, zelene okoline i poti\u010de djecu na provo\u0111enje vremena na otvorenom (npr. Finska, \u0160vicarska, Estonija, Norve\u0161ka).<\/p>\n\n

Koje su “alternative” zelenim povr\u0161inama za ljude koji im nemaju pristup zbog nekog od razloga pandemije? (npr. samoizolacija ili te\u0161ko bolesni koji ne mogu napustiti stan ili ku\u0107u)<\/strong><\/p>\n\n

Ono \u0161to mo\u017eemo preporu\u010diti u takvim situacijama je da si osobe kojima je te\u017ee iza\u0107i van, u prirodu, naprave svoju malu oazu u svom domu. Neki svoj kutak doma da obogate biljkama, cvije\u0107em, zelenilom. Nedavno smo imale prilike vidjeti u katastrofalnim potresima pogo\u0111enoj Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj \u017eupaniji kako je ljudima te\u0161ko oti\u0107i s njihove zemlje, od njihovog dobra. Ti stanovnici \u017eive okru\u017eeni prirodom i svojim vrtovima, ba\u0161\u010dama, imanjima, i iskazuju koliko im je, u svim ovim neda\u0107ama, olak\u0161avaju\u0107i \u010dimbenik da dolazi lijepo vrijeme i da mogu u\u017eivati i raditi u svojem vrtu. Upravo to je od neupitne va\u017enosti za njihovo mentalno zdravlje. Pandemija nas je na\u017ealost udaljila od ljudi, ali nas je pribli\u017eila prirodi i ako i ne mo\u017eemo mi iza\u0107i i oti\u0107i u prirodu, mo\u017eemo prirodu pribli\u017eiti sebi.<\/p>\n\n

Je li mogu\u0107 kompromis izme\u0111u sveop\u0107e betonizacije i zelenih povr\u0161ina?<\/strong><\/p>\n\n

Mnoge studije jasno pokazuju da je degradacija okoli\u0161a ozbiljna prijetnja ljudskoj sre\u0107i i zdravlju, ali i da je ljudima potreban predvidivost, kvalitetno upravljanje i gradom i dr\u017eavom. Temeljem toga, name\u0107e se potreba za kompromisom i kvalitetnijim planiranjem urbanih rje\u0161enja.<\/p>\n\n

Neke zemlje su ve\u0107i naglasak stavile na organizaciju biciklisti\u010dkog i javnog te op\u0107enito tzv. zelenog prijevoza. Tako\u0111er, mo\u017ee se uo\u010diti, kako smo navele, da su sve \u010de\u0161\u0107i projekti izgradnja parkova u velikim gradovima, \u0161kola okru\u017eenih drve\u0107em (s velikim prozorima da se pove\u0107a kontakt s prirodom), urbanih vrtova, te vrtova u i na zgradama. Ljudsku vrstu karakteriziraju i sjajni primjeri suradnje te sigurno, uz dobru volju, i ovdje to ne bi bio izuzetak, s ciljem da se osiguraju zelena rje\u0161enja i za same gra\u0111ane, ali i druge vrste koje okru\u017eujemo i na koje na\u017ealost \u0161tetno djelujemo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O va\u017enosti zelenih povr\u0161ina za ljudsku sre\u0107u i psihofizi\u010dku dobrobit, a posebno u kontekstu pandemije COVID-a 19, razgovarali smo s Marinom Trbus i Lindom Rajhvajn Bulat, psihologinjama iz Zagreba\u010dkog psiholo\u0161kog dru\u0161tva.<\/p>\n","protected":false},"author":26,"featured_media":2127,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"not set","p4_local_project":"not set","p4_basket_name":"not set","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[53],"p4-page-type":[54],"class_list":["post-2126","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-zazelenigrad","p4-page-type-intervju"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2126","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/26"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2126"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2126\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2140,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2126\/revisions\/2140"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2127"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2126"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2126"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2126"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=2126"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}