{"id":2174,"date":"2021-03-19T18:07:27","date_gmt":"2021-03-19T16:07:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=2174"},"modified":"2021-03-25T16:27:41","modified_gmt":"2021-03-25T14:27:41","slug":"bioraznolikost-preduvjet-zdravog-zivota","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/bioraznolikost-preduvjet-zdravog-zivota\/","title":{"rendered":"Biolo\u0161ka raznolikost – preduvjet zdravog \u017eivota"},"content":{"rendered":"\n

U sklopu projekta #ZazeleniGrad na temu bioraznolikosti u urbanim podru\u010djima, razgovarali smo s professorom emeritusom s Prirodoslovno-matemati\u010dkog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu Damirom Vili\u010di\u0107em.<\/p>\n\n

U nedavnom <\/strong>intervjuu<\/strong><\/a> s psihologinjama Lindom Rajhvajn Bulat i Marinom Trbus, saznali smo puno o psihofizi\u010dkim dobrobitima koje donose zelene povr\u0161ine. Vi u \u010dlanku <\/strong>Biolo\u0161ka raznolikost u urbanom planiranju<\/em><\/strong>, 2020., (<\/strong>Glasnik Hrvatskog biolo\u0161kog dru\u0161tva 8<\/em><\/strong>, str. 19-28) o njima govorite kao o zdravstvenom servisu. Mo\u017eete li nam pojasniti tu usporedbu?<\/strong><\/p>\n\n

Zdravstvenim servisom zelenih povr\u0161ina u gradovima podrazumijevamo povoljno djelovanje zelenih povr\u0161ina na na\u010din \u017eivota i zdravlje ljudi. Zelenilo pru\u017ea ugodniji na\u010din \u017eivota, sprje\u010dava razvoj sr\u010danih bolesti i dijabetesa te omogu\u0107ava zdraviji i du\u017ei \u017eivot ljudi. Zdraviji \u017eivot za ljude u gradovima mogu\u0107e je ostvariti pove\u0107anjem biolo\u0161ke raznolikosti – organiziranjem naselja u koja se uklapaju zelene povr\u0161ine i prirodne \u017eivotne zajednice. \u010covjek je dio prirode, pa na njega djeluju sve zakonitosti ekologije.<\/p>\n\n

\"\"
Professor emeritus Damir Vili\u010di\u0107, fotografija: Nevio Smaji\u0107<\/figcaption><\/figure>\n\n

\u0160to sve podrazumijeva zelena infrastruktura i zbog \u010dega nam je ona va\u017ena?<\/strong><\/p>\n\n

Zelena infrastruktura uklju\u010duje drve\u0107e, travnjake, parkove, gradske \u0161ume, urbanu poljoprivredu, vla\u017ena stani\u0161ta, jezera, potoke, a takva stani\u0161ta naseljava i pripadna fauna. Urbane zelene povr\u0161ine omogu\u0107avaju biolo\u0161ku raznolikost, odr\u017eavanje pogodnih mikroklimatskih uvjeta, infiltraciju vode u tlo, vezanje ugljikova dioksida, vizualnu i estetsku kvalitetu, rekreaciju. Urbana poljoprivreda sve je zna\u010dajnija djelatnost koja doprinosi ekonomskoj odr\u017eivosti i zelenoj infrastrukturi gradova. U tom kontekstu u Zagrebu, kao najve\u0107em gradu u Hrvatskoj, jo\u0161 uvijek se ne pojavljuju ekolo\u0161ke krize kao u mnogim megalopolisima svijeta. Zelenu infrastrukturu u gradovima treba razvijati postupno kako se ne bi javile krizne situacije zbog pretjerane betonizacije. U Zagrebu je jo\u0161 2007. godine odr\u017eana prva me\u0111unarodna radionica o biolo\u0161koj raznolikosti u gradovima, u okviru globalnog projekta o urbanoj biolo\u0161koj raznolikosti. Projekt je bio forum za rje\u0161avanje problema betonizacije velikih gradova. Zdraviji \u017eivot u gradovima mogu\u0107e je provesti u skladu s osnovnim na\u010delima ekologije i principima kojima obja\u0161njavamo stabilnost ekolo\u0161kog sustava. Mediji, na\u017ealost, nisu pratili radionicu niti su im bila zanimljiva ikakva nastojanja da se u Zagrebu planira razvoj prema suvremenim ekolo\u0161kim i urbanisti\u010dkim principima.<\/p>\n\n

Zbog \u010dega je pri stvaranju budu\u0107ih koncepata zelene infrastrukture potreban interdisciplinarni pristup te u kojoj mjeri i na koji na\u010din bi u tome potencijalno mogli sudjelovati i zainteresirani gra\u0111ani?<\/strong><\/p>\n\n

Suvremeno urbano planiranje jest uvijek interdisciplinarni posao, ali se uz estetsku komponentu u projektiranju zelenila na javnim povr\u0161inama i parkovima ne promi\u0161lja dovoljno o ekolo\u0161koj komponenti, tj. o potrebi da ostvarimo prostor koji ima bogatiji sastav biljaka, \u017eivotinja i korisnih mikroorganizama koji pove\u0107avaju spomenuti zdravstveni servis u gradovima. Neki \u0107e re\u0107i da \u0107emo takvim pristupom razmno\u017eiti \u0161teto\u010dine, ali ekolo\u0161kim in\u017eenjeringom mo\u017ee se regulirati sastav flore i faune u gradovima. Zato je potrebna interdisciplinarna suradnja u urbanom planiranju.<\/p>\n\n

\"\"
Fotografija: Nevio Smaji\u0107<\/figcaption><\/figure>\n\n

Betonizacija naru\u0161ava zdravlje ljudi<\/strong><\/h3>\n\n

Svjedoci smo da zbog sveprisutne betonizacije imamo sve manje zelenih povr\u0161ina, a to vrlo negativno utje\u010de na biolo\u0161ku raznolikost. Koje su posljedice tog procesa na stanovnike u gradovima?<\/strong><\/p>\n\n

Betonizacija reducira u\u010dinak zelenih povr\u0161ina i ekstremno smanjuje biolo\u0161ku raznolikost te poskupljuje \u017eivot gra\u0111ana uz nepovoljnije klimatske uvjete. Ve\u0107a biolo\u0161ka raznolikost uspostavlja ekolo\u0161ke odnose me\u0111u biljkama, \u017eivotinjama i mikroorganizmima, a prostor postaje ekolo\u0161ki stabilniji. Brojna znanstvena istra\u017eivanja dokazala su da betonizacija naru\u0161ava zdravlje ljudi.<\/p>\n\n

Ptice su dobri indikatori kad su u pitanju bioraznolikost i promjene u urbanom prostoru. Ornitolo\u0161ke analize pokazuju da je njihova brojnost slabija na zelenim povr\u0161inama kojima nedostaje grmlja. Kakva je situacija u Zagrebu po tom pitanju kod nas? Mo\u017eete li nam dati neke dobre i lo\u0161e primjere? <\/strong><\/p>\n\n

Velike promjene se doga\u0111aju u parkovima na\u0161ih gradova posljednjih godina. Ako kosovima ili drugim pticama pjevicama, u \u010dijem pjevu u\u017eivamo, ne osiguravamo uvjete za gnije\u017e\u0111enje, nestat \u0107e iz na\u0161ih parkova. U Zagrebu se parkovi ure\u0111uju po protokolima koji omogu\u0107avaju jeftino odr\u017eavanje. Uklanja se grmlje koje omogu\u0107ava \u017eivot pticama pjevicama. Ako je razlog za uklanjanje grmlja sigurnost u parkovima, mo\u017ee se projektirati sadnja \u017eivica i grmlja uz ograde javnih povr\u0161ina i u mozai\u010dnim nakupinama. Za\u0161to se ne sadi doma\u0107e i dekorativno grmlje iz na\u0161ih prirodnih \u0161ibljaka, kao \u0161to su glog, svib, drijen, koji su skloni\u0161te i hranili\u0161te pticama pjevicama? Sve su rje\u0111e i \u0161ljive koje nam u prolje\u0107e lijepo cvatu. Razlog nestru\u010dnog upravljanja mo\u017eda je nedostatno \u0161kolovan kadar. Od ekolo\u0161ki dobro projektiranih i odr\u017eavanih parkova treba spomenuti Star\u010devi\u0107ev trg u Zagrebu, gdje mo\u017eemo vidjeti lijepo formirane kro\u0161nje divljeg kestena i graba. Lo\u0161e projektirana zelena javna povr\u0161ina je Bundek u Zagrebu, gdje je grmlje potpuno zanemareno. Mnogo je gradskih parkova gdje se ne sijeku isprepletene grane u kro\u0161njama, nego isklju\u010divo donje grane koje \u0161eta\u010di ve\u0107 odavno ne mogu dohvatiti, a postoje\u0107e rijetko grmlje se drasti\u010dno obrezuje. Ostarjela stabla i nepomla\u0111ene \u0161ume Parka mladenaca u Novom Zagrebu, pa \u010dak i Maksimira, sve su \u010de\u0161\u0107e stani\u0161te vrana. Pjev kosova mo\u017ee se jo\u0161 \u010duti sa zelenih povr\u0161ina s grmljem oko urbanih vrtova koje obra\u0111uju stanovnici gradskih naselja.<\/p>\n\n

\"\"
Fotografija: Juraj Tomljanovi\u0107\u00a0<\/figcaption><\/figure>\n\n

Kriza gubitka bioraznolikosti povezana je i sa sve \u010de\u0161\u0107om pojavom epidemija, ali i drugim krizama. Degradacija prirodnih stani\u0161ta pove\u0107ava interakciju \u010dovjeka i divljih \u017eivotinja, \u0161to za posljedicu ima \u0161irenje zaraznih bolesti. Broj biolo\u0161kih vrsta koje izumiru svakim je danom sve ve\u0107a. Na koji se na\u010din globalno mo\u017ee zaustaviti ovaj negativni trend, a \u0161to mi kao pojedinci mo\u017eemo poduzeti ve\u0107 danas?<\/strong><\/p>\n\n

Potrebno je rije\u0161iti prehranu ljudi u najgu\u0161\u0107e naseljenim podru\u010djima svijeta. Ljudi kr\u010de \u0161ume, potiskuju stani\u0161ta divljih \u017eivotinja, \u017eive sa \u017eivotinjama i hrane se njima na neprikladan na\u010din, pa se pove\u0107ava izlo\u017eenost ljudi mikroorganizmima koji izazivaju bolesti u \u017eivotinja. Pove\u0107ava se mogu\u0107nost da uzro\u010dnici bolesti u \u017eivotinja pronalaze nove doma\u0107ine \u2013 ljude. Patogeni virusi brzo mutiraju, a epidemije i pandemije su najve\u0107a opasnost brzo rastu\u0107eg stanovni\u0161tva na Zemlji. U prirodi je poznato da su viroze va\u017ean uzro\u010dnik propadanja gustih populacija jednostani\u010dnih mikroorganizama (npr. uzrokuju svr\u0161etak cvjetanja planktonskih alga). Poigrava li se priroda na isti na\u010din s \u010dovjekom? Sre\u0107om, \u010dovjek ima imunolo\u0161ke tehnike koje nas spa\u0161avaju cijepljenjem.<\/p>\n\n

U gradovima nam je potrebno vi\u0161e privatnih vrtova<\/h3>\n\n

Hrvatska po bioraznolikosti spada me\u0111u najbogatije zemlje Europe. Imamo \u010dak \u010detiri biogeografske regije, dok tek nekoliko zemalja u Europi ima vi\u0161e od dvije. Naspram toga, urbanizacija kao da se \u0161iri i dalje: Zagreb ima neprekinut urbani potez od 50 kilometara u smjeru istok-zapad, i dalje se \u0161iri prema jugu. Sli\u010dna je situacija i u Splitu. Je li to svojevrsni konflikt?<\/strong><\/p>\n\n

Zalihe bogate flore i faune odr\u017eavamo u podru\u010djima pod razli\u010ditim kategorijama za\u0161tite. Hrvatska ima mnoge povr\u0161ine pod za\u0161titom, \u0161to je jako dobro. Gradovi trebaju \u010duvati zdravlje svojih stanovnika, pa je potrebno suvremeno urbano planiranje. Zelenilo grada Zagreba pomalo je izolirano u smjeru sjever-jug; odvojeno je \u017eeljeznicom i rijekom Savom. Ispravno je izgradnju grada organizirati tako da se me\u0111u stambene blokove uvla\u010de zelene povr\u0161ine te da zelena infrastruktura ostane \u0161to bolje povezana s prirodom u okolici grada. Idealno bi bilo zelenilom povezati podsljemensku zonu preko Ribnjaka i Lenucijeve ili Zelene potkove s ju\u017enijim dijelovima grada preko \u017eeljezni\u010dke pruge do i preko Save. Tako bi se pove\u0107ala biolo\u0161ka raznolikost u gradu. Takav pristup vrijedi i za primorske gradove koji su ja\u010de okru\u017eeni kamenom, pa zelenila uvijek nedostaje.\u00a0<\/p>\n\n

\"\"
Fotografija: Nevio Smaji\u0107<\/figcaption><\/figure>\n\n

U ve\u0107 spomenutom \u010dlanku navodite kako su vrtovi u gradovima tako\u0111er vrlo zna\u010dajni za bioraznolikost. Mo\u017eete li nam pojasniti u \u010demu je njihova va\u017enost?<\/strong><\/p>\n\n

Stanovnici gradova koji ure\u0111uju vlastite, privatne vrtove na ekolo\u0161ki prihvatljiv na\u010din time zna\u010dajno pove\u0107avaju i odr\u017eavaju biolo\u0161ku raznolikost. Posti\u017eu se ugodniji mikroklimatski uvjeti i sve \u0161to donosi stabilniji okoli\u0161. U vrtovima treba saditi raznoliko bjelogori\u010dno grmlje i \u017eivice, a listinac u komposti\u0161tima mikrobnom aktivno\u0161\u0107u obnavlja tlo. U ve\u0107im vrtovima, male travnjake, \u0161umsko drve\u0107e i grmlje u mozai\u010dnom rasporedu naseljavaju i \u017eivotinje, kao \u0161to su leptiri, je\u017eevi i ptice. Pokazalo se da gra\u0111ani u razvijenim zemljama svijeta s razumijevanjem prihva\u0107aju \u017eivot uz takav koncept, uz ve\u0107u biolo\u0161ku raznolikost u svojim vrtovima. Male \u017eivotne zajednice u privatnim vrtovima i u ekolo\u0161ki upravljanim javnim parkovima mogu tako ostati povezane s periferijom grada u kojoj je ostao nepromijenjen i zdrav okoli\u0161. Va\u017ena je uloga \u0161kolskih vrtova, gdje djeca mogu shvatiti va\u017enost razli\u010ditih stani\u0161ta i zajednica za \u017eivot \u010dovjeka.<\/p>\n\n

Uskoro nam dolaze lokalni izbori. Koja biste savjete dali budu\u0107oj vladaju\u0107oj garnituri u Zagrebu po pitanju zelenih povr\u0161ina i bioraznolikosti?<\/strong><\/p>\n\n

Projekt Sava u sredi\u0161tu Zagreba veliki je izazov u budu\u0107nosti. Postoje\u0107e prirodne vrijednosti uz obale rijeke trebalo bi o\u010duvati i uklju\u010diti u ekolo\u0161ki optimalna urbanisti\u010dka rje\u0161enja. Povr\u0161ine uz korito rijeke moraju se urbanizirati i privredno aktivirati, ali projektiranjem mozai\u010dnog rasporeda gra\u0111evina i zelenih povr\u0161ina s razli\u010ditim stani\u0161tima i \u017eivotnim zajednicama. Time se mo\u017ee omogu\u0107iti ugodno stanovanje i boravak ljudi na otvorenom, za rekreaciju i edukaciju. Bit \u0107e to te\u017eak zadatak u uvjetima financijskih pritisaka. Gradske slu\u017ebe za ure\u0111enje gradskih parkova treba bolje organizirati. Treba potaknuti projekte za animiranje vlasnika privatnih vrtova, kako bi se ekolo\u0161ki aktivirao taj zna\u010dajni dio zagreba\u010dkog zelenila.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U sklopu projekta #ZazeleniGrad na temu bioraznolikosti u urbanim podru\u010djima, razgovarali smo s professorom emeritusom s Prirodoslovno-matemati\u010dkog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu Damirom Vili\u010di\u0107em.<\/p>\n","protected":false},"author":26,"featured_media":2187,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"not set","p4_local_project":"not set","p4_basket_name":"not set","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[53],"p4-page-type":[54],"class_list":["post-2174","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-zazelenigrad","p4-page-type-intervju"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2174","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/26"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2174"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2174\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2194,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2174\/revisions\/2194"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2187"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2174"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2174"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2174"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=2174"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}