{"id":2199,"date":"2021-03-31T13:36:00","date_gmt":"2021-03-31T11:36:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=2199"},"modified":"2021-04-01T16:11:35","modified_gmt":"2021-04-01T14:11:35","slug":"vrijeme-je-da-odbacimo-bacanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/vrijeme-je-da-odbacimo-bacanje\/","title":{"rendered":"Vrijeme je da odbacimo bacanje"},"content":{"rendered":"\n

Do pedesetih i \u0161ezdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a ve\u0107ina proizvoda izra\u0111ivana je da traje. Boce za mlijeko bile su od stakla i povratne te se sterilizirale za ponovnu upotrebu, a restorani su poslu\u017eivali hranu u kerami\u010dkim tanjurima s priborom od nehr\u0111aju\u0107eg \u010delika. Plasti\u010dne vre\u0107ice tek je trebalo izmisliti.<\/p>\n\n

Od tada smo, me\u0111utim, s tehnolo\u0161kim napretkom nau\u010dili masovno proizvoditi jeftine proizvode. To i sve sna\u017enija kultura bacanja nagomilali su planine otpada i uni\u0161tili mnoge krajolike, a uvrije\u017eila se i kultura jednokratne upotrebe. <\/p>\n\n

Danas koristimo oko 50% vi\u0161e prirodnih resursa nego prije 30 godina te proizvodimo vrtoglavih 2 milijarde tona otpada na godinu.<\/strong> Vjerojatno ne \u010dudi da je plastika jedan od glavnih krivaca za to. Plastika zatrpava na\u0161u zemlju i gu\u0161i na\u0161a mora i oceane, a na\u0107i \u0107ete je u gotovo svakom zakutku ovog planeta, \u010dak i na Antarktici. Plastika se proizvodi iz fosilnih goriva i odgovorna je za 5% svih emisija stakleni\u010dkih plinova u svijetu. Zbog svoje toksi\u010dnosti ugro\u017eava milijune \u017eivih bi\u0107a, uklju\u010duju\u0107i i ljude. Svi smo svjedoci stravi\u010dnih slika zapetljanih morskih kornja\u010da i udavljenih morskih ptica.<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

I dok industrija plastike poku\u0161ava uvjeriti potro\u0161a\u010de da se mnogi plasti\u010dni proizvodi daju reciklirati, od 1950-ih <\/strong>godina naovamo manje od 10% otpadne plastike zavr\u0161ilo je u recikla\u017ei<\/strong>, dok se ostatak spaljivao, bacao u odlagali\u0161ta otpada ili naprosto zavr\u0161avao u okoli\u0161u.<\/p>\n\n

No sve smo svjesniji dugoro\u010dnih razaraju\u0107ih posljedica plastike i prijeke potrebe da tome stanemo na kraj. Stoga su neke korporacije, pa \u010dak i vlade, najavile namjeru da se prebace na alternativu, a to je uglavnom papir.<\/p>\n\n

Ono \u0161to je manje poznato, me\u0111utim, jest da se svake godine posije\u010de tri milijarde stabala samo za papirnata pakiranja<\/strong>, a rije\u010d je o povr\u0161ini otprilike velikoj kao cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo. Mnoga od tih stabala dolaze iz najugro\u017eenijih \u0161uma u svijetu, koje su dom bezbrojnim ugro\u017eenim vrstama, kao i domoroda\u010dkim zajednicama kojima \u017eivot ovisi o tim \u0161umama. Te su \u0161ume va\u017ene za skladi\u0161tenje ugljika, a jednom kad se uni\u0161te jedinstveni ekosustavi koji vrve \u017eivotom, ni\u0161ta ih vi\u0161e ne mo\u017ee zamijeniti.<\/p>\n\n

Nalazimo se usred krize – i klimatske i krize bioraznolikosti, zbog \u010dega treba za\u0161tititi i obnoviti \u0161ume. Da bi se to u\u010dinilo, izuzetno je va\u017eno ograni\u010diti sje\u010du stabala koja se koriste za jednokratne proizvode i pakiranja.<\/p>\n\n

Pomalo je ironi\u010dno da je plasti\u010dnu vre\u0107icu 1959. godine izumio \u0161vedski in\u017eenjer Sten Gustaf Thulin kao zamjenu za papirnate vre\u0107ice, koje su se smatrale lo\u0161ima za okoli\u0161 jer su se zbog njih sjekle \u0161ume.<\/p>\n\n

O\u010dito je da ni plastika ni papir nisu rje\u0161enja prihvatljiva za sigurnost okoli\u0161a. Stoga uop\u0107e ne bismo trebali birati izme\u0111u papira i plastike, naro\u010dito zato \u0161to ve\u0107 imamo druga rje\u0161enja. Vrijeme je da potpuno prekinemo ovisnost o jednokratnim proizvodima.<\/strong><\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

Upravo se zbog toga okupilo 188 organizacija<\/a>, pozvav\u0161i na prekid kori\u0161tenja jednokratnih proizvoda, te poti\u010du\u0107i korjenite promjene kako u proizvodnji i potro\u0161nji tako i u sustavima zbrinjavanja, \u010dime bi se omogu\u0107ilo istinsko kru\u017eno gospodarstvo.<\/p>\n\n

Greenpeace se pridru\u017euje tim organizacijama te poziva vlade, tvrtke, investitore i civilno dru\u0161tvo da odbace jednokratne proizvode u korist vi\u0161ekratnih proizvoda koji ostavljaju minimalan otisak u okoli\u0161u i dru\u0161tvu.<\/p>\n\n

Mnoga su rje\u0161enja ve\u0107 danas dostupna, poput onih za vi\u0161ekratnu upotrebu i ponovno punjenje, proizvoda u cijelosti izra\u0111enih od recikliranih materijala koje je mogu\u0107e vratiti u kru\u017eni sustav, materijala koji su alternativa fosilnim gorivima i sirovinama drvnog porijekla, te pametnog dizajna kojim se \u0161tedi na materijalima.<\/p>\n\n

No najva\u017enije je da svi budemo zajedno u tome i radimo na preobrazbi koja \u0107e iskorijeniti jednokratne proizvode. Dobrobiti bi bile dalekose\u017ene, kako za nas, tako i za okoli\u0161. <\/p>\n\n

Ni\u017ee je naveden popis onoga \u0161to se mo\u017ee poduzeti kako bi se provela ta sveobuhvatna promjena sustava i iskorijenila jednokratna upotreba.<\/p>\n\n

Kao pojedinac, svatko od nas mo\u017ee:<\/strong><\/em><\/p>\n\n

\u2022 Odbiti koristiti nepotrebne jednokratne proizvode tako \u0161to ih ne\u0107e kupovati ili \u0107e upozoriti proizvo\u0111a\u010de da pretjeruju s ambala\u017eom.<\/em><\/p>\n\n

\u2022 Koristiti dru\u0161tvene mre\u017ee i druge komunikacijske kanale da izrazi zabrinutost i podigne razinu svijesti o problemima i rje\u0161enjima vezanim za jednokratno kori\u0161tenje. <\/em><\/p>\n\n

Tvrtke mogu:<\/strong><\/em><\/p>\n\n

\u2022 Osmisliti kvalitetnu politiku odnosno strategiju pakiranja<\/em><\/p>\n\n

\u2022 Pametno osmisliti proizvode kako bi smanjili koli\u010dinu potrebnih vlakana te jednokratna pakiranja ukinuli odnosno sveli na minimum. <\/em><\/p>\n\n

\u2022 Dati prednost sve sna\u017enijoj primjeni rje\u0161enja nove generacije, uklju\u010duju\u0107i pionirska ulaganja i usvajanja takvih praksi.<\/em><\/p>\n\n

\u2022 Potaknuti dobavlja\u010de du\u017e lanca opskrbe da zaustave uni\u0161tavanje dragocjenih \u0161umskih podru\u010dja te koriste obnovljive resurse.<\/em><\/p>\n\n

Vlade mogu:<\/strong><\/em><\/p>\n\n

\u2022 Promicati politike i osiguravati financijska sredstva za o\u010duvanje \u0161umskih ekosustava i hitan prelazak na kru\u017eno gospodarstvo.<\/em><\/p>\n\n

\u2022 Poticati i podr\u017eavati poslovne subjekte i gra\u0111ane u prilagodbi na promjene, kroz edukativne i informativne programe. <\/em><\/p>\n\n

Nevladine organizacije mogu:<\/strong><\/em><\/p>\n\n

\u2022 Poticati na promjenu provo\u0111enjem kampanja<\/em><\/p>\n\n

\u2022 Zagovarati i podr\u017eavati pozitivne politike dr\u017eava i tvrtki <\/em><\/p>\n\n

\u2022 Osvje\u0161tavati javnost o va\u017enim znanstvenim spoznajama <\/em><\/p>\n\n

\u2022 Prou\u010davati prakse inovatora i drugih koji su promjene usvojili u ranijoj fazi, te o tome obavje\u0161tavati javnost<\/em><\/p>\n\n

\u2022 Pomagati u usmjeravanju nov\u010danih sredstava u smjeru masovne primjene po\u017eeljnih rje\u0161enja<\/em><\/p>\n\n

\u2022 Ne upasti u zamku zalaganja za la\u017ena rje\u0161enja<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uop\u0107e ne bismo trebali birati izme\u0111u papira i plastike zato \u0161to ve\u0107 imamo druga rje\u0161enja. Vrijeme je da potpuno prekinemo ovisnost o jednokratnim proizvodima.<\/p>\n","protected":false},"author":26,"featured_media":2207,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"not set","p4_local_project":"not set","p4_basket_name":"not set","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[31],"tags":[22,25,26],"p4-page-type":[16],"class_list":["post-2199","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ne-plastici","tag-jednokratnaplastika","tag-jadranbezplastike","tag-necuvrecu","p4-page-type-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2199","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/26"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2199"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2199\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2215,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2199\/revisions\/2215"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2207"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2199"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2199"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2199"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=2199"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}