{"id":2237,"date":"2021-04-27T17:07:08","date_gmt":"2021-04-27T15:07:08","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=2237"},"modified":"2021-05-04T12:32:48","modified_gmt":"2021-05-04T10:32:48","slug":"apel-greenpeacea-za-zeleniji-zagreb","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/apel-greenpeacea-za-zeleniji-zagreb\/","title":{"rendered":"Apel Greenpeacea za zeleniji Zagreb"},"content":{"rendered":"\n

Zahtjevi i preporuke budu\u0107oj gradskoj upravi u vezi sa zelenim povr\u0161inama<\/strong><\/h4>\n\n

Zelenilo znatno utje\u010de na ljudsku sre\u0107u i psihofizi\u010dku dobrobit, a potreba za kori\u0161tenjem zelenih povr\u0161ina posebno je do\u0161la do izra\u017eaja tijekom razdoblja pandemije kada su zatvorena neka od uobi\u010dajenih mjesta okupljanja. Name\u0107e se sna\u017ean imperativ o\u010duvanja<\/strong> postoje\u0107ih <\/strong>gradskih parkova, parkova stambenih naselja, igrali\u0161ta i prostora za rekreaciju, \u0161umaraka, grmlja, drvoreda, zelenih krovova i druge zelene infrastrukture, ali i stvaranja nove<\/strong>, kao i izgradnje svijesti o tome da su zelene povr\u0161ine na\u0161e zajedni\u010dko dobro<\/strong> o kojem valja brinuti. Time \u0107emo doprinijeti prilagodbi na klimatske promjene<\/strong> odnosno njihovom ubla\u017eavanju, pove\u0107ati bioraznolikost<\/strong>, pobolj\u0161ati kvalitetu zraka<\/strong>, smanjiti razinu buke <\/strong>i op\u0107enito unaprijediti kvalitetu \u017eivota<\/strong> u gradu. <\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

Na zelene povr\u0161ine ne smijemo gledati kao na puke gra\u0111evinske parcele. Isto tako ne smijemo dopustiti izostavljanje gra\u0111ana i struke iz planiranja i odlu\u010divanja u vezi s javnim zelenim povr\u0161inama. Od budu\u0107ih lokalnih vlasti tra\u017eimo da poduzmu sve \u0161to je u njihovoj mo\u0107i kako bi djelotvorno i hitno za\u0161titili urbano zelenilo, konkretno:<\/p>\n\n

1.<\/strong> Za\u0161tititi postoje\u0107e zelene povr\u0161ine<\/strong><\/p>\n\n

Va\u017ean prvi korak je evidentiranje, vrednovanje i stvaranje baze zelene infrastrukture te za\u0161tita od gradnje postoje\u0107ih zelenih povr\u0161ina koje su kao takve definirane prostorno-planskim dokumentima.<\/p>\n\n

2.<\/strong> Stvoriti novu raznoliku zelenu infrastrukturu<\/strong><\/p>\n\n

Gdje god je mogu\u0107e, a postoji potreba, neiskori\u0161tene ili zapu\u0161tene povr\u0161ine u javnom vlasni\u0161tvu treba prenamijeniti u nove vrijedne zelene povr\u0161ine, ponajprije parkove, ali i urbane vrtove (povrtnjake). Novi su parkovi posebno va\u017eni za kvartove u kojima ih nema dovoljno premda su predvi\u0111eni prostornim planovima te one u kojima se intenzivno gradi. Urbani vrtovi daju priliku gra\u0111anima da se rekreiraju i pritom proizvode hranu. Stvaranje novih prostora za dru\u017eenje na otvorenom posebno je va\u017eno u razdoblju pandemije. <\/strong>Tamo gdje nema dovoljno mjesta za nove parkove ili vrtove treba poticati ure\u0111ivanje mini-parkova, drvoreda, zelenih zidova, zelenih koridora i sli\u010dno.<\/p>\n\n

3.<\/strong> Poticati stvaranje zelenih krovova i zelenih fasada kao djelotvornih sredstava za ubla\u017eavanje u\u010dinka toplinskih otoka<\/strong><\/p>\n\n

Beton, asfalt i vozila u prometu ljeti pretjerano zagrijavaju gradove, dok gradsko zelenilo i parkovi sprje\u010davaju prekomjerno zagrijavanje. Zeleni krovovi va\u017eni su za suzbijanje toplinskih otoka, zahvaljuju\u0107i sposobnosti da zadr\u017eavaju vodu te smanjuju optere\u0107enje kanalizacijskog sustava. Osim toga, sni\u017eavaju temperaturu u zgradama, pove\u0107avaju vla\u017enost i djeluju kao prirodna izolacija zimi i ljeti, \u010dime se smanjuje potro\u0161nja energije u stanovima. Preporu\u010dujemo uvr\u0161tavanje zelenih krovova u prostorno-plansku regulativu, \u010dime bi se oni prepoznali kao vrijednost koju treba planirati, \u0161tititi, popularizirati i njome upravljati.<\/p>\n\n

4.<\/strong> Obogatiti parkove stablima i prigodnim sadr\u017eajima te ih redovito odr\u017eavati<\/strong><\/p>\n\n

Gra\u0111ane treba poticati da vi\u0161e koriste zelenu infrastrukturu u svojim \u010detvrtima, uvo\u0111enjem sadr\u017eaja i opreme poput klupa, ure\u0111enih puteljaka, ko\u0161eva za otpad, prikladno uklopljenih sanitarija i sli\u010dnog. Kako bi se ljeti osigurao primjeren hlad, brojne postoje\u0107e parkove treba obogatiti stablima. Dje\u010dja igrali\u0161ta trebaju postati zelenija. Odr\u017eavanje zelenih povr\u0161ina \u010distima i urednima va\u017eno je radi \u010duvanja zdravlja gra\u0111ana i pru\u017eanja osje\u0107aja sigurnosti ljudima koji ih koriste. <\/p>\n\n

5.<\/strong> Saditi autohtono, ali i drugo drve\u0107e i grmlje otporno na gradske uvjete<\/strong><\/p>\n\n

Kod sadnje treba voditi ra\u010duna o autohtonim vrstama i onima koje se dobro uklapaju u postoje\u0107i ekosustav. Na nekim mjestima ne treba isklju\u010diti sadnju alohtonih vrsta koje su najotpornije na doma\u0107e klimatske prilike i tlo. Va\u017eno je izbjegavati invazivne vrste koje svojim agresivnim \u0161irenjem mogu ugroziti prirodu. Biljke povremeno napadaju \u0161tetnici, a raznovrsnost gradskog zelenila, pripadne faune i mikrobnih zajednica (bioraznolikost) pove\u0107ava otpornost i zdravlje urbanog okoli\u0161a.<\/p>\n\n

6.<\/strong> Staviti sje\u010du pod kontrolu, a gra\u0111ane pravovremeno i potpuno informirati<\/strong><\/p>\n\n

Sprije\u010diti o\u0161te\u0107ivanje i ulagati u lije\u010denje stabala, a sje\u010du poduzimati tek u krajnjoj nu\u017edi. Ukoliko se radi o opravdanoj sje\u010di na javnim zelenim povr\u0161inama, nadle\u017eno gradsko tijelo sve zainteresirane treba potpuno, na vrijeme i svim dostupnim kanalima obavijestiti o planiranoj sje\u010di stabala, razlozima i konkretnim planovima zamjene. Ovo je va\u017eno kako bi se raskinulo s dosada\u0161njom praksom \u010desto neopravdane sje\u010de stabala te sprije\u010dila zabrinutost gra\u0111ana, nesporazumi i mogu\u0107i sukobi.<\/p>\n\n

7.<\/strong> Omogu\u0107iti interdisciplinarni pristup i sudjelovanje lokalnog stanovni\u0161tva u urbanom planiranju<\/strong><\/p>\n\n

U planiranje zelenih povr\u0161ina va\u017eno je uklju\u010diti stru\u010dnjake iz svih relevantnih podru\u010dja (urbaniste, krajobrazne arhitekte, biologe, sociologe itd.), lokalno stanovni\u0161tvo i ostale zainteresirane. Time \u0107e se izbje\u0107i nezadovoljstvo i protivljenje javnosti te na\u0107i rje\u0161enja koja doista zadovoljavaju lokalne potrebe. Procedure javne rasprave trebaju biti transparentne i mora biti dovoljno vremena za javnu raspravu.<\/p>\n\n

8.<\/strong> Olak\u0161ati pristup zelenoj infrastrukturi<\/strong><\/p>\n\n

Osim \u0161to je potrebno pove\u0107ati broj zelenih povr\u0161ina, tako\u0111er je va\u017eno gra\u0111anima maksimalno olak\u0161ati pristup tim povr\u0161inama. Potrebno je ukloniti fizi\u010dke prepreke koje ote\u017eavaju siguran i jednostavan pristup zelenilu, ure\u0111enjem pje\u0161a\u010dkih prijelaza i prilaza pogodnih za kretanje svih kategorija gra\u0111ana (roditelja s djecom, starijih, osoba s te\u0161ko\u0107ama u kretanju), kao i psiholo\u0161ke prepreke (npr. uljep\u0161anjem krajobraza, olak\u0161anim snala\u017eenjem i kretanjem me\u0111u zgradama) te omogu\u0107iti bolju prometnu povezanost sa zelenim povr\u0161inama (npr. zna\u010dajnim pove\u0107anjem broja kvalitetnih biciklisti\u010dkih staza).<\/p>\n\n

9. Omogu\u0107iti fleksibilnost kori\u0161tenja zelenih povr\u0161ina<\/strong><\/p>\n\n

Premda treba planirati, osmi\u0161ljavati i opremati javne zelene povr\u0161ine, odre\u0111eni broj odnosno postotak ve\u0107ih zelenih povr\u0161ina nije nu\u017eno posebno ure\u0111ivati niti u njih intervenirati. Drugim rije\u010dima, potrebno je ostaviti odre\u0111enu fleksibilnost u kori\u0161tenju pojedinih zelenih povr\u0161ina na na\u010dine koji nisu nu\u017eno predvi\u0111eni planom nego se naknadno poka\u017ee da zadovoljavaju potrebe gra\u0111ana. <\/p>\n\n

10. \u010cuvati povr\u0161ine prirodnih ekosustava u gradu<\/strong> <\/p>\n\n

One prirodne ekosustave u gradu, poput gradskih potoka, retencija i tratina, koji su o\u010duvani u izvornom obliku, odnosno nisu betonirani niti natkriveni, treba ostaviti bez intervencija. Potoci predstavljaju kulturnu i prirodnu vrijednost, stani\u0161te su za\u0161ti\u0107enih vrsta i oaza bioraznolikosti unutar urbanih podru\u010dja. Isto tako, odre\u0111eni broj zapu\u0161tenih zelenih povr\u0161ina mo\u017ee uz minimalne zahvate poslu\u017eiti kao skloni\u0161te i hranili\u0161te za autohtonu faunu, npr. ptice pjevice.<\/p>\n\n

Zahvaljujemo na doprinosu:<\/p>\n\n

dipl.ing. Robert Kalasek, Institut za prostorno planiranje, TU Wien<\/p>\n\n

dipl.ing. Antonia Schneider, Institut za prostorno planiranje, TU Wien<\/p>\n\n

mr.sc. Tena Petrovi\u0107, urbanistica<\/p>\n\n

dr. sc. Ivan G\u00fcttler, klimatolog<\/p>\n\n

dipl.ing. Nik\u0161a Bo\u017ei\u0107, arhitekt-urbanist<\/p>\n\n

mag.ing.prosp.arch. Andrea Knez, krajobrazna arhitektica<\/p>\n\n

dr.sc. Jelena Pu\u0111ak, sociologinja, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar<\/p>\n\n

prof. Marina Trbus, psihologinja, Zagreba\u010dko psiholo\u0161ko dru\u0161tvo<\/p>\n\n

dipl.ing. prom. Bernard Iv\u010di\u0107, Zelena akcija<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zahtjevi i preporuke budu\u0107oj gradskoj upravi u vezi sa zelenim povr\u0161inama.<\/p>\n","protected":false},"author":26,"featured_media":2275,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"not set","p4_local_project":"not set","p4_basket_name":"not set","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[53],"p4-page-type":[46],"class_list":["post-2237","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-zazelenigrad","p4-page-type-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2237","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/26"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2237"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2237\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2253,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2237\/revisions\/2253"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2275"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2237"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2237"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2237"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=2237"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}