{"id":2312,"date":"2021-05-17T14:34:34","date_gmt":"2021-05-17T12:34:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=2312"},"modified":"2021-05-18T14:57:40","modified_gmt":"2021-05-18T12:57:40","slug":"zelena-infrastruktura-jedan-je-od-kljucnih-odgovora-na-klimatske-promjene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/zelena-infrastruktura-jedan-je-od-kljucnih-odgovora-na-klimatske-promjene\/","title":{"rendered":"Gradsko zelenilo jedan je od klju\u010dnih odgovora na klimatske promjene!"},"content":{"rendered":"\n

U sklopu projekta #ZazeleniGrad na temu klimatskih promjena razgovarali smo s izv. prof. dr. sc. Ivanom Herceg Buli\u0107, voditeljicom Centra za klimatolo\u0161ka istra\u017eivanja u Zagrebu.<\/h3>\n\n

Nedavno osnivanje Centra za klimatolo\u0161ka istra\u017eivanja jasan je signal da se toj temi i u Hrvatskoj pridaje sve ve\u0107a va\u017enost. Kao voditeljica Centra, mo\u017eete li nam re\u0107i ne\u0161to vi\u0161e o toj instituciji?<\/strong><\/p>\n\n

Centar za klimatolo\u0161ka istra\u017eivanja pri zagreba\u010dkom PMF-u uspostavljen je s ciljem provo\u0111enja suvremenih, visokokvalitetnih i relevantnih istra\u017eivanja iz podru\u010dja klimatologije, klimatskih promjena i njihovog utjecaja na prirodni i urbani okoli\u0161. <\/p>\n\n

Djelovanje Centra poticat \u0107e multidisciplinarni pristup, a time omogu\u0107iti i postizanje kvalitetnih znanstvenih rezultata, dobivanje novih spoznaja o ranjivosti prirodnih i urbanih okoli\u0161a na klimatske promjene te mogu\u0107nostima za njihovo ubla\u017eavanje i prilagodbu. Pritom \u0107e se naro\u010dita pa\u017enja posvetiti istra\u017eivanju utjecaja klimatskih promjena na elemente okoli\u0161a koji su od iznimne va\u017enosti za Republiku Hrvatsku. <\/p>\n\n

Za u\u010dinkovit odgovor na klimatske promjene nu\u017eno je aktivno uklju\u010divanje javnosti. Stoga \u0107e Centar s posebnom pa\u017enjom voditi ra\u010duna o podizanju svijesti i znanja javnosti o klimi, klimatskim promjenama i njihovom utjecaju putem raznih popularno-znanstvenih manifestacija, radionica i nastupa u medijima.<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

U Zagrebu zabilje\u017een zna\u010dajan porast toplih dana<\/h3>\n\n

Od 2018. provodite istra\u017eivanje klimatskih promjena u Zagrebu. Koje su zamije\u0107ene promjene i kakve trendove mo\u017eemo o\u010dekivati u skorijoj budu\u0107nosti po tom pitanju?<\/strong><\/p>\n\n

Globalna klima, ali i klima Hrvatske se promijenila. To znamo na temelju instrumentalnih mjerenja, ali \u010dak i ljudi u svom svakodnevnom \u017eivotu primje\u0107uju u\u010dinke tih promjena. Osim porasta temperature, javljaju se promjene u re\u017eimu oborina, npr. sve su rje\u0111e snje\u017ene oborine, a sve \u010de\u0161\u0107i intenzivni pljuskovi i ekstremne meteorolo\u0161ke pojave. Posljedice tih promjena vidljive su u prirodnom i izgra\u0111enom okoli\u0161u, moru i kopnenim vodama, poljoprivredi, \u0161umarstvu, kopnenim i vodenim ekosustavima, zdravlju ljudi itd.<\/p>\n\n

Klima grada Zagreba tako\u0111er se zna\u010dajno promijenila. Prema izmjerenim podacima, temperatura zraka raste, a to je sve izra\u017eenije u recentnim razdobljima. Zabilje\u017een je i zna\u010dajan porast broja toplih dana te broja tropskih no\u0107i, dok je broj hladnih dana u opadanju. Zatopljenje je opa\u017eeno na svim meteorolo\u0161kim postajama u gradu (Gri\u010d, Maksimir i Pleso), s time da je najizra\u017eeniji porast izmjeren na Gri\u010du. Planinska postaja na Puntijarci bilje\u017ei porast temperature i toplih indeksa. Ovdje je potrebno istaknuti kako je opa\u017eeno zagrijavanje Zagreba posljedica dvaju procesa \u2013 globalnog zatopljenja koje se odvija na planetarnoj skali i dodatnog toplinskog optere\u0107enja uslijed urbanizacije, tj. \u0161irenja grada i pove\u0107anja udjela izgra\u0111enih povr\u0161ina.  <\/p>\n\n

\u0160to su toplinski otoci i na koje sve na\u010dine utje\u010du na ljude? Mo\u017eete li nam navesti neke problemati\u010dne primjere u Zagrebu?<\/strong><\/p>\n\n

Urbani toplinski otoci fenomen su koji karakterizira znatno vi\u0161a temperatura zraka u urbanom podru\u010dju u odnosu na okolno ruralno podru\u010dje. Ta pojava dovodi do vi\u0161estrukih negativnih posljedica, kao \u0161to je prekomjerno zagrijavanje podloge, nepovoljni klimatski uvjeti kojima su izlo\u017eeni gra\u0111ani, pove\u0107an zdravstveni rizik zbog visokih temperatura, pove\u0107ane potrebe za vodom, pove\u0107ana potro\u0161nja energije itd.<\/p>\n\n

Toplinsko optere\u0107enje Zagreba najja\u010de je upravo u sredi\u0161tu grada gdje je najve\u0107i dio izgra\u0111enih povr\u0161ina. Tako\u0111er se uo\u010davaju i tzv. ‘mikro-urbani toplinski otoci’ \u2013 mjesta s povi\u0161enom temperaturom koja su povezana s velikim izgra\u0111enim povr\u0161inama, kao \u0161to su parkirali\u0161ta bez zelenila, industrijska postrojenja, veliki trgova\u010dki centri i sl. Ipak, u gradu se uo\u010davaju i ‘hladni otoci’, a oni se nalaze na podru\u010djima sa zelenim i vodenim povr\u0161inama te parkovima. Ubla\u017euju\u0107i u\u010dinak na toplinsko optere\u0107enje u Zagrebu ima naravno Medvednica, ali i parkovi kao \u0161to su primjerice Maksimir, Zrinjevac, Botani\u010dki vrt te podru\u010dja Bundeka i Jaruna. \u010cak i male zelene povr\u0161ine imaju povoljan u\u010dinak na klimatske uvjete u gradu. Na\u017ealost, analiza je pokazala da se postoje\u0107i vrti\u0107i i domovi za starije i nemo\u0107ne koje koriste posebno ranjive skupine, u velikom postotku nalaze u dijelovima grada koji su pod iznimnim toplinskim optere\u0107enjem, a s vrlo malo zelenih povr\u0161ina. Takvi su uvjeti posebno nepovoljni tijekom toplinskih valova (relativno duga\u010dkih razdoblja s visokom temperaturom zraka koja je iznimno visoka \u010dak i no\u0107u) te predstavljaju zna\u010dajan zdravstveni rizik.  <\/p>\n\n

\"\"
Foto: Ivana Veseli\u0107<\/figcaption><\/figure>\n\n

Betonizacija je sveprisutan proces kojim u pravilu nestaju zelene povr\u0161ine. Profesor Vili\u010di\u0107 je u <\/strong>intervjuu<\/strong><\/a> govorio o potrebi interdisciplinarnosti pri stvaranju zelene infrastrukture. \u0160to biste Vi istaknuli kao klju\u010dne momente za spre\u010davanje negativnih u\u010dinaka betonizacije?<\/strong><\/p>\n\n

Urbanizacija je proces koji je nemogu\u0107e zaustaviti i to je ono na \u0161to trebamo ra\u010dunati. Predvi\u0111anja pokazuju da \u0107e udio gradskog stanovni\u0161tva i dalje rasti. To zna\u010di da \u0107e negativan utjecaj izgra\u0111enih podru\u010dja biti sve izra\u017eeniji, ali \u0107e biti i ve\u0107i broj stanovni\u0161tva izlo\u017eenog nepovoljnim klimatskim uvjetima u gradovima, posebno ako se uzmu u obzir o\u010dekivane klimatske promjene u budu\u0107nosti. Iako su urbana podru\u010dja izuzetno osjetljiva na klimatske promjene, ona istovremeno posjeduju zna\u010dajan potencijal za adaptaciju i prilagodbu klimatskim promjenama te tako i mogu\u0107nost njihovog odr\u017eivog razvoja. Tu je iznimno va\u017ena upotreba tzv. ‘hladnih materijala’ koji ne\u0107e u tolikoj mjeri pridonositi toplinskom optere\u0107enju grada. Zatim, od velike je koristi primjena zelene i plave infrastrukture, tj. pove\u0107anje prirodnih i umjetnih vodenih (plavih) i zelenih prostora pomo\u0107u kojih se podr\u017eavaju prirodni ekolo\u0161ki procesi te se generiraju ekolo\u0161ke, dru\u0161tvene i ekonomske koristi. Zelena i plava infrastruktura obuhva\u0107a parkove, jezera, \u0161ume i manje zelene povr\u0161ine kao \u0161to su zeleni krovovi, zelene fasade, sadnice uz ceste, podru\u010dja za skladi\u0161tenje vode itd. Ozelenjavanjem postoje\u0107e strukture grada (sa\u0111enje drve\u0107a u gradskim ulicama, parkovima i zelenim povr\u0161inama) te formiranjem novih zelenih povr\u0161ina (parkovi, \u0161umarci) omogu\u0107uje se stvaranje sjene i hla\u0111enje isparavanjem i tako se posti\u017eu ugodniji klimatski uvjeti u gradu. Time su gra\u0111anima omogu\u0107eni i dodani sadr\u017eaji, primjerice za sport, rekreaciju i opu\u0161tanje. Stoga je nu\u017eno u urbanisti\u010dke planove uklju\u010diti suvremen pristup razvoja gradova s ciljem njihovog razvoja, ali i postizanja \u0161to ugodnijih klimatskih uvjeta za gra\u0111ane. <\/p>\n\n

\"\"

Foto: Biljana \u0160imi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n\n

U kojoj mjeri zelene povr\u0161ine u gradovima mogu pomo\u0107i u smanjivanju utjecaja klimatskih promjena?<\/strong><\/p>\n\n

Zelene povr\u0161ine ubla\u017eavaju toplinsko optere\u0107enje u gradovima. Iako to nije potpuno novi koncept, ozelenjavanje urbanih sredina postalo je jedna od glavnih mjera ubla\u017eavanja i prilagodbe na klimatske promjene, te zaokuplja sve vi\u0161e pa\u017enje pri planiranju odr\u017eivog razvoja urbanih sredina. Vegetacija i primjena zelene infrastrukture u gradovima ima vi\u0161estruku korist s aspekta pobolj\u0161anja kvalitete zraka, ubla\u017eavanja klimatskih promjena i smanjenja toplinskog optere\u0107enja u gradovima. Visoka vegetacija kao \u0161to je drve\u0107e ima najizra\u017eeniji u\u010dinak jer osim hla\u0111enja kroz procese isparavanja stvara i sjenu.<\/p>\n\n

Zelene povr\u0161ine utje\u010du i na kvalitetu zraka. Mo\u017eete li nam pojasniti kako?<\/strong><\/p>\n\n

Procjenjuje se da je zrak unutar ku\u0107a koje su od ulica odvojene drve\u0107em manje zaga\u0111en za oko 50% u odnosu na ku\u0107e s ulicama bez drvoreda, a ako se drve\u0107e nalazi s obje strane ulice, smanjenje koncentracije polutanata iznosi i 60%. \u0160to se utjecaja vegetacije na koncentraciju polutanata ti\u010de, op\u0107enito vrijedi da je pozitivan utjecaj to ve\u0107i \u0161to je ve\u0107a povr\u0161ina prekrivena vegetacijom i \u0161to je ona bli\u017ea izvoru one\u010di\u0161\u0107enja. Iako vegetacija ima zna\u010dajan utjecaj na pobolj\u0161anje kvalitete zraka u gradovima, svakako treba voditi ra\u010duna i o njenom mogu\u0107em negativnom utjecaju, pogotovo onom vezanom uz emisije hlapljivih organskih spojeva biolo\u0161kog porijekla, peludi i spora gljivica. Upravo je zbog toga nu\u017ean interdisciplinaran pristup razvoju urbanih sredina kako bi se zajedni\u010dkim djelovanjem razli\u010ditih struka (urbanista, klimatologa, krajobraznih arhitekata itd.) postigao najpovoljniji u\u010dinak.  <\/p>\n\n

\"\"
Foto: Biljana \u0160imi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n\n

Klimatske promjene imat \u0107e brojne nepovoljne posljedice<\/h3>\n\n


Kako biste opisali situaciju sa zelenim povr\u0161inama u Zagrebu? Koja biste preporuke dali budu\u0107oj vladaju\u0107oj garnituri po pitanju zelenih povr\u0161ina, ali i klimatskih promjena op\u0107enito?<\/strong><\/p>\n\n

U Zagrebu ve\u0107 postoje zelene povr\u0161ine koje su od iznimne vrijednosti za grad i njegove stanovnike. Ipak, potrebno je voditi ra\u010duna o njihovom o\u010duvanju, ali i stvaranju novih.  Klimatske su promjene ozbiljna prijetnja dru\u0161tvu, a znanstvenici ve\u0107 dugo i ustrajno upozoravaju na njih. Nu\u017eno je voditi ra\u010duna o njihovom ubla\u017eavanju, ali i o prilago\u0111avanju na uvjete koji nas tek o\u010dekuju. Na\u0161a mjerenja ukazuju na ubrzano zagrijavanje Zagreba, a i sami svjedo\u010dimo da su se klimatski uvjeti promijenili. Nadalje, klimatski modeli pokazuju da \u0107e se klima i dalje mijenjati i da mo\u017eemo o\u010dekivati daljnji porast temperature, ali i promjene u drugim meteorolo\u0161kim parametrima koji \u0107e imati brojne nepovoljne ekolo\u0161ke, dru\u0161tvene, zdravstvene i ekonomske posljedice.<\/p>\n\n

Klimatske promjene su najve\u0107i izazov na\u0161eg vremena. Smatrate li da se u dana\u0161njem hrvatskom obrazovnom sustavu dovoljno govori o njihovom zna\u010daju? <\/strong><\/p>\n\n

U obrazovni je sustav, ve\u0107 od najranije dobi, potrebno uvesti sadr\u017eaje koji se odnose na klimu, klimatske promjene i o\u010duvanje okoli\u0161a. Potrebno je te probleme osvijestiti kod djece, nau\u010diti ih ekolo\u0161ki odgovornom pona\u0161anju, ali svakako im pru\u017eiti i dovoljno znanja na svim razinama jer su upravo oni generacije koje \u0107e se boriti s klimatskim promjenama i njihovim posljedicama. Na\u0161a je obaveza i du\u017enost omogu\u0107iti im znanja i kompetencije za snala\u017eenje u svijetu kakvog im ostavljamo.<\/p>\n\n

\u0160to mi kao pojedinci mo\u017eemo u\u010diniti da bismo smanjili negativan u\u010dinak klimatskih promjena, a \u0161to mo\u017eemo zahtijevati od politi\u010dkih struktura?<\/strong><\/p>\n\n

Kao pojedinci trebamo se pona\u0161ati ekolo\u0161ki svjesno i odgovorno. Trebamo se truditi ostaviti \u0161to manji ekolo\u0161ki otisak za sobom. Trebamo ustrajati na tome da pitanja klime, klimatskih promjena i njihovih u\u010dinaka postanu va\u017ena tema u svakodnevnom, ali i politi\u010dkom \u017eivotu.  Od politi\u010dkih struktura trebamo zahtijevati da donesu \u010dvrste, znanstveno utemeljene preporuke i zakone te da inzistiraju na njihovom dosljednom provo\u0111enju.  <\/p>\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U sklopu projekta #ZazeleniGrad na temu klimatskih promjena razgovarali smo s izv. prof. dr. sc. Ivanom Herceg Buli\u0107, voditeljicom Centra za klimatolo\u0161ka istra\u017eivanja u Zagrebu.<\/p>\n","protected":false},"author":26,"featured_media":2316,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"not set","p4_local_project":"not set","p4_basket_name":"not set","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[24,53],"p4-page-type":[54],"class_list":["post-2312","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-klimatskepromjene","tag-zazelenigrad","p4-page-type-intervju"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2312","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/26"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2312"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2312\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2328,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2312\/revisions\/2328"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2316"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2312"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2312"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2312"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=2312"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}