{"id":2443,"date":"2021-08-25T11:11:40","date_gmt":"2021-08-25T09:11:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=2443"},"modified":"2025-07-02T09:07:29","modified_gmt":"2025-07-02T07:07:29","slug":"50-godina-greenpeacea-2-dio","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/50-godina-greenpeacea-2-dio\/","title":{"rendered":"50 godina Greenpeacea, 2.dio"},"content":{"rendered":"\n

Prvi dio bloga pro\u010ditajte ovdje.<\/a><\/p>\n\n

1995.: Kampanja Brent Spar dovela je do ogromne pobjede u borbi protiv odlaganja u more<\/strong> <\/p>\n\n

Jedna od najpoznatijih akcija Greenpeacea, okupacija naftne platforme Brent Spar, odvila se u Sjevernom moru u lipnju 1995. <\/p>\n\n

Aktivisti su na vi\u0161e od tri tjedna zauzeli platformu u sklopu koordinirane globalne kampanje kojom se izvr\u0161io pritisak na Shellov prijedlog da se platforma \u201eodlo\u017ei u duboko more\u201c, \u0161to je uklju\u010divalo 11.000 tona nafte. <\/p>\n\n

Kampanja je na kraju uspje\u0161no zavr\u0161ena i Shell je odustao od odlaganja naftne platforme u ocean.<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

1995.: Vrisak koji se orio svijetom<\/strong><\/p>\n\n

U lipnju 1995. francuska je vlada najavila da \u0107e nastaviti s osam podzemnih nuklearnih testova kod atola Mururoa prije nego \u0161to \u0107e kona\u010dno ratificirati UN-ovu povelju o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnog testiranja i ukinuti taj nevjerojatno nepopularan program. <\/p>\n\n

Greenpeace je na to odgovorio slanjem broda Rainbow Warrior II na Mururou kako bi ispunio misiju svojeg imenjaka iz 1973. \u2013 prosvjedovao i otkrio testiranja javnosti te ih po mogu\u0107nosti prekinuo. <\/p>\n\n

Rainbow Warrior i jo\u0161 jedan Greenpeaceov brod 1. su se rujna pribli\u017eili francuskoj zoni zabrane. Francuski vojni brod Prairial naredio je plovilima da se vrate, no uzvra\u0107eno im je: \u201ePoruka zaprimljena, bez komentara\u201c. <\/p>\n\n

Francuski komandosi zatim su upali na brodove pomo\u0107u kuka i suzavca te uhapsili cijelu posadu. Glasnogovornica kampanje Stephanie Millis bila je zatvorena u kabini s radioure\u0111ajem i davala je intervju medijima kad se odjednom \u010dulo razbijanje stakla te je uba\u010den suzavac. Iz kabine se moglo \u010duti vri\u0161tanje i ka\u0161alj.<\/p>\n\n

Videosnimka napada i zvu\u010dna snimka vriskova mirnih prosvjednika proputovala je svijet i potaknula val otpora testiranju. Tako je u sije\u010dnju 1996. francuski predsjednik najavio \u201ekona\u010dnu obustavu\u201c programa.<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

1997.: Greenpeace stvara Greenfreeze<\/strong><\/p>\n\n

Greenpeace donosi revoluciju na tr\u017ei\u0161te hladnjaka izumom \u201eGreenfreezea\u201c, ku\u0107anskog hladnjaka koji ne sadr\u017ei kemikalije koje o\u0161te\u0107uju ozonski omota\u010d ili uzrokuju zna\u010dajno globalno zatopljenje.<\/p>\n\n

Greenpeace je za razvoj Greenfreezea dobio Nagradu UNEP-a za ozon. Na sve\u010danoj dodjeli nagrada, iz Ujedinjenih su naroda izjavili: \u201eGreenpeace International odigrao je va\u017enu ulogu u senzibiliziranju vlada na potrebu za ukidanjem tvari koje o\u0161te\u0107uju ozon. No nisu htjeli stati samo na tome pa su razvili sustav hladnjaka koji uop\u0107e ne sadr\u017ei tvari koje o\u0161te\u0107uju ozon.\u201c<\/p>\n\n

Sustav Greenfreeze napravljen je kako bi u potpunosti bio dostupan za komercijalnu uporabu te ga trenuta\u010dno nekoliko velikih europskih proizvo\u0111a\u010da stavlja na tr\u017ei\u0161te, a nekoliko velikih tvrtki u Kini tako\u0111er razmi\u0161lja o prelasku na rashladna sredstva na osnovu ugljikovodika. Na taj na\u010din Greenpeace je zna\u010dajno i konstruktivno pridonio za\u0161titi ozonskog omota\u010da.<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

2010.: Greenpeace vr\u0161i pritisak na Nestl\u00e9 da prestane uni\u0161tavati pra\u0161ume<\/strong><\/p>\n\n

Me\u0111unarodni konglomerat za preradu hrane i pi\u0107a Nestl\u00e9 prvi se slo\u017eio s prestankom kupnje palminog ulja iz izvora koji uni\u0161tavaju indonezijske pra\u0161ume. Ovom odlukom zavr\u0161eno je osam tjedana golemog pritiska koji su potro\u0161a\u010di vr\u0161ili putem dru\u0161tvenih mre\u017ea te aktivisti Greenpeacea nenasilnih izravnim akcijama dok tvrtka nije popustila zahtjevima globalne kampanje protiv njezine robne marke Kit Kat.<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

2015.: Razotkrivanje vi\u0161e od 30 godina ilegalnog izlova ribe u zapadnoj Africi<\/strong><\/p>\n\n

U svibnju 2015. Greenpeace u Isto\u010dnoj Aziji i Greenpeace u Africi objavili su izvje\u0161taj koji razotkriva da kineske tvrtke u Zapadnoj Africi ve\u0107 vi\u0161e od 30 godina ilegalno love ribu. <\/p>\n\n

Voditelji kampanje na brodu Esperanza otkrili su slu\u010dajeve u kojima su kineske ribarske ko\u0107arice ilegalno, neprijavljeno i bez dozvole lovile ribu, u prosjeku svaka dva dana, a njima su upravljale dr\u017eavne tvrtke. \u0160tovi\u0161e, tvrtka China National Fisheries Corporation la\u017eirala je tona\u017eu za ve\u0107inu svojih brodova. Greenpeace je uputio apel vlastima u Kini, dok je izvje\u0161taj privukao veliku pa\u017enju me\u0111unarodne javnosti, na \u0161to su voditelji na\u0161e kampanje pozvani u Ministarstvo poljoprivrede kako bi raspravili taj problem. <\/p>\n\n

U srpnju je Nacionalna agencija za nadzor ribolova objavila nove propise koji od novosagra\u0111enih ribolovnih plovila za dugu plovidbu zahtijevaju dokaz o pridr\u017eavanju me\u0111unarodnih standarda tona\u017ee.<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

2019.: Otkriveno je da su veliki zaga\u0111iva\u010di odgovorni za povredu ljudskih prava<\/strong><\/p>\n\n

U prosincu 2019., Komisija za ljudska prava Filipina (CHR) predstavila je tijekom konferencije COP25 u Madridu svoj prvi izvje\u0161taj o odluci za Nacionalnu istragu o klimatskim promjenama (NICC). <\/p>\n\n

Rezultati gotovo trogodi\u0161nje istrage pokazali su da su, po prvi put u povijesti, najve\u0107i svjetski zaga\u0111iva\u010di ugljikovim dioksidom odgovorni za povrede ljudskih prava koje proizlaze iz klimatske krize. <\/p>\n\n

To je bila prva nacionalna istraga o velikim zaga\u0111iva\u010dima povezana s ljudskim pravima i ujedno povijesna pobjeda za klimatsku pravdu u pogo\u0111enim zajednicama, koja je rezultat dugogodi\u0161njeg rada. Greenpeace u Jugoisto\u010dnoj Aziji, u suradnji s 14 organizacija i 20 pojedinaca, pokrenuo je peticiju 22. rujna 2015. tra\u017ee\u0107i provo\u0111enje te istrage. Inicijativa je prikupila vi\u0161e od 100.000 potpisa podr\u0161ke preko organizacija Change.org, SumOfUs i Greenpeacea u Jugoisto\u010dnoj Aziji, dok je osam me\u0111unarodnih nevladinih organizacija pru\u017eilo podr\u0161ku i savjete.<\/p>\n\n

2021.: Povijesna sudska odluka o klimatskom postupku protiv Shella<\/strong><\/p>\n\n

U povijesnoj presudi, nizozemski je sud presudio da Shell mora smanjiti svoje emisije CO2<\/sub> za 45% neto do 2030. u odnosu na 2019. To je bio prvi put da je velika tvrtka iz industrije fosilnih goriva morala preuzeti odgovornost za svoj doprinos klimatskim promjenama te joj je nare\u0111eno smanjenje emisija ugljika du\u017e cijelog lanca nabave. <\/p>\n\n

Taj klimatski postupak pokrenula je organizacija Friends of the Earth Netherlands (Milieudefensie) u suradnji s organizacijom Greenpeace u Nizozemskoj, drugim nevladinim organizacijama i 17.379 pojedina\u010dnih sutu\u017eitelja. <\/p>\n\n

Presuda je poslala jasnu poruku industriji fosilnih goriva. Pravni stru\u010dnjaci o\u010dekuju da \u0107e presuda potaknuti daljnje klimatske parnice diljem svijeta. Razli\u010dite nadle\u017enosti podrazumijevaju razli\u010dite pravne puteve, no tu\u017eitelji diljem svijeta mo\u0107i \u0107e se poslu\u017eiti temeljnim na\u010delom koje nala\u017ee da proizvo\u0111a\u010di fosilnih goriva imaju obvezu smanjenja emisija u skladu sa znano\u0161\u0107u.  <\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n
\n\n

Greenpeace u Hrvatskoj<\/strong><\/p>\n\n

U Hrvatskoj djelujemo od 2012. godine. Od tada je na\u0161 mali ured vodio kampanje za odr\u017eivo ribarstvo, protiv termoelektrane Plomin C, protiv eksploatacije nafte iz Jadrana u okviru koalicije \u201cSOS za Jadran\u201d, za kori\u0161tenje obnovljivih izvora energije, pogotovo solarne energije za koju imamo velik potencijal, protiv jednokratne plastike, za zeleni oporavak te za za\u0161titu urbanih zelenih povr\u0161ina. Uz lokalne bitke, podr\u017eavamo i poja\u010davamo globalne kampanje Greenpeacea poput za\u0161tite Amazonije ili svjetskih mora i oceana. <\/p>\n\n

Posebno mo\u017eemo istaknuti:<\/p>\n\n

2016. je bila godina pobjeda nad prljavom energijom u Hrvatskoj<\/strong>: obustavljen je \u0161tetni projekt eksploatacije nafte iz Jadrana te izgradnja novog bloka termoelekrane na ugljen Plomin C, nakon intenzivnih kampanja i direktnih akcija Greenpeacea i drugih nevladinih udruga.<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

2021. ostat \u0107e pak zapam\u0107ena po odluci o zabrani laganih plasti\u010dnih vre\u0107ica<\/strong>, koju je podr\u017ealo preko 65.000 ljudi potpisav\u0161i Greenpeaceovu peticiju.<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

<\/p>\n\n

\n\n

Greenpeace danas<\/h4>\n\n

Prva skupina Greenpeaceovih aktivista posijala je sjeme koje je naraslo u organizaciju s uredima u vi\u0161e od 50 zemalja. U suradnji s milijunima ljudi koji nas podr\u017eavaju, dio smo globalnog pokreta koji radi na osiguravanju zelene i mirne budu\u0107nosti za sve nas.<\/p>\n\n

S vremenom su ta ista nada i \u017eelja za djelovanjem koje su inspirirale prvo putovanje Greenpeacea prerasle u razli\u010dite oblike akcije, od pru\u017eanja pomo\u0107i u Amazoniji i Tihom oceanu, do borbe protiv po\u017eara u Rusiji, otkrivanja ilegalnih ribolovnih praksi u zapadnoj Africi i kampanja za smanjenje emisija stakleni\u010dkih plinova diljem svijeta. <\/p>\n\n

No osnovna na\u010dela ostala su ista: nenasilje, potpuna neovisnost od korporacija i politike, nada i akcija. <\/p>\n\n

Od toga da se isprva suo\u010davao sa simptomima, da bi se s vremenom okrenuo prema korijenu problema, Greenpeace se suprotstavlja na\u010dinu razmi\u0161ljanja i strukturama mo\u0107i koje uzrokuju uni\u0161tenje na\u0161eg okoli\u0161a i klime. Uva\u017eavaju\u0107i \u010dinjenicu da je to uni\u0161tenje oduvijek bilo neraskidivo povezano s nejednako\u0161\u0107u i nepravdom. Kao me\u0111unarodna organizacija Greenpeace sura\u0111uje sa saveznicima i pokretima iz cijelog svijeta, sve kako bi pomogao u osiguravanju zelene i mirne budu\u0107nosti za sve nas. <\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n
\n\n

\u201eGreenpeace je mno\u0161tvo koje uz podr\u0161ku mno\u0161tva djeluje za sve.\u201c<\/em> Bill Darnell, jedan od osniva\u010da Greenpeacea.<\/p>\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Drugi dio bloga o povijesti Greenpeacea.<\/p>\n","protected":false},"author":26,"featured_media":2449,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"not set","p4_local_project":"not set","p4_basket_name":"not set","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[55],"p4-page-type":[16],"class_list":["post-2443","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-50godina","p4-page-type-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2443","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/26"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2443"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2443\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":66269,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2443\/revisions\/66269"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2449"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2443"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2443"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2443"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=2443"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}