{"id":2710,"date":"2022-01-24T18:10:59","date_gmt":"2022-01-24T16:10:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=2710"},"modified":"2022-02-16T16:45:12","modified_gmt":"2022-02-16T14:45:12","slug":"ostavite-plin-u-zemlji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/ostavite-plin-u-zemlji\/","title":{"rendered":"Ostavite plin u zemlji!"},"content":{"rendered":"\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Prirodni plin &#8211; manipulativna kovanica fosilne industrije<\/strong><\/h3>\n\n<p>\u0160to je prirodni plin? Budimo jasni i recimo da to nije ni\u0161ta drugo nego manipulativna kovanica. Bitna karakteristika plina, koji se crpi iz Zemljine kore, nije njegovo porijeklo. Nije ni najmanje va\u017eno \u0161to je on \u201eprirodan\u201c. Klju\u010dan je njegov kemijski identitet. Plin je smjesa ni\u017eih ugljikovodika, tj. organskih spojeva, koji se sastoje od ugljika i vodika. Njegovim izgaranjem, kao i izgaranjem bilo kojeg ugljikovodika, nastaju ugljikov dioksid (CO<sub>2<\/sub>) i voda. Drugo bitno svojstvo plina njegov je kemijski sastav. U tom se smislu prete\u017eno radi o metanu, \u010diji je prosje\u010dni udio oko 95%. U realnosti klimatskih promjena, to je ono \u0161to je va\u017eno kod plina.<\/p>\n\n<p>Iako su produkti izgaranja fosilnog plina \u010di\u0161\u0107i u odnosu na ugljen ili naftu, nikako ga ne mo\u017eemo smatrati spasiteljem klime, ni u kojem smislu. Sama \u010dinjenica da je neizbje\u017eni produkt njegovog izgaranja CO<sub>2<\/sub>, dakle stakleni\u010dki plin koji je prete\u017eni uzro\u010dnik aktualnih klimatskih promjena, \u010dini ga neprihvatljivim. Nove tehnike crpljenja dovele su do uzleta u globalnoj proizvodnji fosilnog plina. Prema tome, emisije CO<sub>2<\/sub> porijeklom iz plina, pribli\u017eavaju se onima iz drugih fosilnih goriva, s tendencijom predominacije u sljede\u0107ih nekoliko godina.<\/p>\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"770\" src=\"https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2021\/10\/2d8f6cb7-gp1svckq-1024x770.jpg\" title=\"Wildfire - Methane leaks in Aderklaa OMV refinery. \u00a9 Mitja  Kobal \/ Greenpeace\" alt=\"Wildfire - Methane leaks in Aderklaa OMV refinery. \u00a9 Mitja  Kobal \/ Greenpeace\" class=\"wp-image-2560\" srcset=\"https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2021\/10\/2d8f6cb7-gp1svckq-1024x770.jpg 1024w, https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2021\/10\/2d8f6cb7-gp1svckq-300x226.jpg 300w, https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2021\/10\/2d8f6cb7-gp1svckq-768x577.jpg 768w, https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2021\/10\/2d8f6cb7-gp1svckq-452x340.jpg 452w, https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2021\/10\/2d8f6cb7-gp1svckq.jpg 1200w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption><div class=\"credit icon-left\"> \u00a9 Mitja  Kobal \/ Greenpeace<\/div><\/figcaption><\/figure>\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Metan je \u010dak 84 puta sna\u017eniji stakleni\u010dki plin od CO<\/strong><strong><sub>2<\/sub><\/strong><\/h3>\n\n<p>S druge strane, velik problem predstavlja i curenje metana tijekom crpljenja, skladi\u0161tenja i transporta fosilnog plina. Naime, metan, kao vrlo mala i lagana molekula, ima znatnu tendenciju curenja. No, klju\u010dni problem s tim emisijama je u samoj prirodi njegove molekule, koja ga \u010dini znatno ja\u010dim stakleni\u010dkim plinom u odnosu na CO<sub>2<\/sub>. Studije pokazuju je da je metan, kada se ispusti u atmosferu, 84 puta sna\u017eniji stakleni\u010dki plin od uglji\u010dnog dioksida, u periodu od 20 godina. <sup>1)<\/sup> Nova znanstvena istra\u017eivanja Environmental Defense Funda nedvojbeno pokazuju da curenjem u atmosferi zavr\u0161ava \u010dak 2,3% metana iz fosilnog plina. <sup>2)<\/sup><\/p>\n\n<p>Agencija za ugljikovodike navodi da Republika Hrvatska trenutno ima 19 plinskih platformi, koje proizvedu 1,2 milijarde m<sup>3<\/sup> plina godi\u0161nje. <sup>3) <\/sup>Pretpostavimo li da je i kod nas udio iscurenog metana jednak, dobivamo da na godi\u0161njoj razini samo iz postoje\u0107ih bu\u0161otina emitiramo 11,7 milijuna tona tog potentnog stakleni\u010dkog plina.<\/p>\n\n<p>Plin nije \u010disto gorivo. Kao i svako drugo fosilno gorivo, on je izvor zna\u010dajnih emisija CO<sub>2<\/sub>, ali i metana. Uz razli\u010dite druge okoli\u0161ne \u0161tete, to ga \u010dini neprihvatljivom komponentom bilo kojeg istinski odr\u017eivog energetskog miksa. Prema tome, ako nam je doista cilj posti\u0107i uglji\u010dnu neutralnost, plin moramo, uz ostala fosilna goriva, ostaviti u njegovim le\u017ei\u0161tima te se fokusirati na razvoj energetike temeljene na obnovljivim izvorima.<\/p>\n\n<p><\/p>\n\n<ol class=\"wp-block-list\"><li>\u00a0<a href=\"https:\/\/www.ipcc.ch\/site\/assets\/uploads\/2018\/02\/SYR_AR5_FINAL_full.pdf\">https:\/\/www.ipcc.ch\/site\/assets\/uploads\/2018\/02\/SYR_AR5_FINAL_full.pdf<\/a><\/li><li><a href=\"https:\/\/www.scientificamerican.com\/article\/methane-leaks-erase-some-of-the-climate-benefits-of-natural-gas\/\">https:\/\/www.scientificamerican.com\/article\/methane-leaks-erase-some-of-the-climate-benefits-of-natural-gas\/<\/a><\/li><li><a href=\"https:\/\/www.azu.hr\/istra%C5%BEivanje-i-eksploatacija\/geolo%C5%A1ki-potencijal\/\">https:\/\/www.azu.hr\/istra%C5%BEivanje-i-eksploatacija\/geolo%C5%A1ki-potencijal\/<\/a><\/li><\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160to je prirodni plin? Budimo jasni i recimo da to nije ni\u0161ta drugo nego manipulativna kovanica<\/p>\n","protected":false},"author":26,"featured_media":2560,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"not set","p4_local_project":"not set","p4_basket_name":"not set","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[29],"tags":[24,56],"p4-page-type":[16],"class_list":["post-2710","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima-i-energija","tag-klimatskepromjene","tag-fosilniplin","p4-page-type-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2710","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/26"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2710"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2710\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2735,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2710\/revisions\/2735"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2560"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2710"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2710"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2710"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=2710"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}