{"id":2742,"date":"2022-03-01T12:45:24","date_gmt":"2022-03-01T10:45:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=2742"},"modified":"2022-03-01T13:37:36","modified_gmt":"2022-03-01T11:37:36","slug":"5-stvari-koje-moras-znati-o-novom-izvjescu-ipcc-a","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/5-stvari-koje-moras-znati-o-novom-izvjescu-ipcc-a\/","title":{"rendered":"5 stvari koje mora\u0161 znati o novom izvje\u0161\u0107u IPCC-a"},"content":{"rendered":"\n

Vode\u0107i svjetski klimatolozi upravo su objavili najnoviju sveobuhvatnu procjenu utjecaja klimatskih promjena te na\u010dina i opsega prilagodbe na njih.<\/p>\n\n

Nema\u0161 vremena zadubiti se u tisu\u0107e stranica? Nema problema. Navodimo 5 klju\u010dnih \u010dinjenica iz izvje\u0161\u0107a Me\u0111uvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) koje treba\u0161 znati o utjecajima klimatskih promjena, prilagodbi na njih i ranjivosti.<\/p>\n\n

<\/p>\n\n

1. Rizici i utjecaji na klimu sve su u\u010destaliji i pogor\u0161avat \u0107e se br\u017ee od o\u010dekivanog.<\/strong><\/h3>\n\n

To je glavna poruka. Klimatske promjene ve\u0107 uzrokuju ogromne gubitke i \u0161tetu, kako prirodi tako i ljudima, uni\u0161tavaju\u0107i \u017eivote, domove, uvjete za pre\u017eivljavanje i kulture. I bit \u0107e sve gore. Znanstvenici su a\u017eurirali svoju op\u0107u procjenu o Razlozima za zabrinutost u pogledu budu\u0107ih razina zagrijavanja te su zaklju\u010dili da \u0107e se rizici povisiti na visoku i vrlo visoku razinu pri ni\u017eim razinama zagrijavanja nego \u0161to je prethodno procijenjeno (u Petom izvje\u0161\u0107u o procjeni<\/a>). Posljedice zagrijavanja na ekosustave mogle su se osjetiti ranije, one su rasprostranjenije i njihove su posljedice dalekose\u017enije od predvi\u0111enog. <\/p>\n\n

\"\"
 \u00a9 Thomas Mendel \/ Greenpeace<\/figcaption><\/figure>\n\n

2. Nismo spremni, \u010dak ni za posljedice koje se osje\u0107aju ve\u0107 sad, a to oduzima \u017eivote.<\/strong><\/h3>\n\n

Iako u svijetu rastu napori za prilagodbu sve ve\u0107im utjecajima klimatskih promjena, to je uglavnom premalo ili prekasno. Posljedi\u010dno, sve je ve\u0107i broj ljudi i imovine izlo\u017een opasnostima klimatskih promjena, umjesto da je sve manji.<\/p>\n\n

Kriza je odnijela \u017eivote i domove diljem svijeta, a u najugro\u017eenijim zemljama smrtnost od poplava, su\u0161a i oluja bila je u prethodnom desetlje\u0107u nevjerojatnih 15 puta ve\u0107a nego u zemljama koje su manje ugro\u017eene.

Nije moralo biti tako. Uklju\u010divi, pravedni i odgovaraju\u0107e provedeni planovi prilagodbe za koje su osigurana dovoljna sredstva te razvoj koji vodi ra\u010duna o otpornosti na klimatske promjene i ispunjava potrebe najranjivijih skupina spasili bi \u017eivote, domove i budu\u0107nosti.<\/p>\n\n

3. Vi\u0161e zagrijavanja donosi vi\u0161e problema.<\/strong> Ograni\u010davanje zagrijavanja na 1,5 \u00b0C zna\u010dajno bi smanjilo predvi\u0111ene gubitke i \u0161tetu, no ne mo\u017ee ih sprije\u010diti.<\/strong><\/h3>\n\n

Svaki daljnji porast zagrijavanja samo pogor\u0161ava situaciju, dovode\u0107i sve vi\u0161e ljudi i vrsta do samog ruba i preko njega. Kratkoro\u010dni potezi za ograni\u010davanje globalnog zagrijavanja na gotovo 1,5 \u00b0C (granica zagrijavanja prema Pari\u0161kom sporazumu o klimatskim promjenama) zna\u010dajno bi smanjila predvi\u0111ene gubitke i \u0161tetu po ljude i ekosustave, no ne mo\u017ee ih sprije\u010diti. Ti gubici i \u0161teta neravnomjerno su raspore\u0111eni, a trenuta\u010dni financijski, politi\u010dki i institucionalni dogovori ne suo\u010davaju se s njima sveobuhvatno, posebice u zemljama niskog i srednjeg dohotka.<\/p>\n\n

\"\"
\u00a9 Greenpeace \/ Anais Hector<\/figcaption><\/figure>\n\n

4. Moramo obnoviti prirodu i za\u0161tititi barem 30% Zemlje \u017eelimo li da ona \u0161titi nas.<\/strong><\/h3>\n\n

O\u010duvanje zdravlja planeta klju\u010dno je za zdravlje ljudi i dru\u0161tva te preduvjet za razvoj koji je otporan na klimatske promjene. Raznoliki samoodr\u017eivi ekosustavi zdrave bioraznolikosti na brojne na\u010dine pridonose borbi protiv klimatskih promjena. Zato IPCC stalno isti\u010de da se moramo prilagoditi klimatskim promjenama i da ih moramo ubla\u017eavati na na\u010dine koji se temelje na o\u010duvanju ekosustava jer taj pristup ima velik potencijal. Va\u017eno je napomenuti da znanstvenici nagla\u0161avaju kako odr\u017eavanje otpornosti bioraznolikosti i usluga ekosustava ovisi o u\u010dinkovitom o\u010duvanju otprilike 30% do 50% tla, slatkovodnih ekosustava i oceana na Zemlji, uklju\u010duju\u0107i trenuta\u010dne poluprirodne ekosustave.<\/p>\n\n

<\/p>\n\n

5. Ovo je klju\u010dno desetlje\u0107e za osigurati uvjete za \u017eivot, pravednost i odr\u017eivost u budu\u0107nosti. Moramo prije\u0107i s malih pomaka u postoje\u0107em sustavu na korjenite promjene.<\/strong><\/h3>\n\n

Utjecaji i rizici klimatskih promjena postaju sve slo\u017eeniji i njima je sve te\u017ee upravljati kad se istovremeno pojavljuju razli\u010dite opasnosti i kad one me\u0111usobno utje\u010du na vi\u0161estruke rizike koje su stvorili modeli neodr\u017eivog razvoja i dru\u0161tvena nepravda. Stoga nam ne treba vi\u0161e malih koraka bez promjene statusa quo<\/em>, ve\u0107 sveobuhvatna i uklju\u010diva tranzicija u sustavima energetike, opskrbe hranom, industrije te urbanim i dru\u0161tvenim sustavima, omogu\u0107uju\u0107i razvoj koji je otporan na klimu i pravedan. Bez ikakve odgode.

Kao \u0161to IPCC zaklju\u010duje: <\/p>\n\n

\u201eKumulativni znanstveni dokazi su jasni: Klimatske promjene su prijetnja ljudskoj dobrobiti i zdravlju planeta. Bilo kakvo daljnje odga\u0111anje sporazumnih preventivnih globalnih mjera za prilagodbu i ubla\u017eavanje klimatskih promjena uzrokovat \u0107e propu\u0161tanje sve kra\u0107eg vremenskog okvira u kojem nam se pru\u017ea prilika za osigurati odr\u017eivu budu\u0107nost za sve. (velika vjerojatnost)\u201d<\/em><\/strong><\/p>\n\n

Osje\u0107a\u0161 se spremno odmah pretvoriti rije\u010di u djela? <\/p>\n\n

Donosimo jo\u0161 jedan popis od 5 to\u010daka o tome kako mo\u017ee\u0161 djelovati s nama:<\/p>\n\n

1. Napu\u0161tanje fosilnih goriva. Sada.<\/strong><\/h3>\n\n


Oko toga nema puno razmi\u0161ljanja. Kad si u rupi, prestani kopati. Svaka tona ugljika koju ispu\u0161tamo u atmosferu spaljivanjem fosilnih goriva samo pogor\u0161ava situaciju. \u010cak i Me\u0111unarodna agencija za energiju, neko\u0107 poznata po svojem konzervativnom predvi\u0111anju budu\u0107nosti, sad izjavljuje<\/a> da je mogu\u0107e prije\u0107i s fosilnih goriva na sustav u kojem prevladava obnovljiva energija. U\u010dinimo to!
<\/p>\n\n

Fosilne reklame pove\u0107avaju potro\u0161nju fosilnih goriva. Pomogni nam zabraniti ih.<\/a><\/p>\n\n

<\/p>\n\n

2. Za\u0161tita barem 30 posto do 2030.<\/strong><\/h3>\n\n


U o\u017eujku se vlade sastaju u Ujedinjenim narodima radi pregovora o Sporazumu o svjetskim morima koji omogu\u0107uje stvaranje za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja u svjetskim oceanima. Kasnije ove godine, vlade \u0107e se okupiti na 15. Konferenciji stranaka UN-ove Konvencije o biolo\u0161koj raznolikosti (CBD COP15) gdje \u0107e se morati obvezati na za\u0161titu 30% kopnenih i morskih podru\u010dja do 2030. Pritom \u0107e morati u potpunosti po\u0161tivati prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica. <\/p>\n\n

Iska\u017ei podr\u0161ku sna\u017enom Sporazumu o svjetskim morima.<\/a><\/p>\n\n

\"\"
\u00a9 Sirachai Arunrugstichai \/ Greenpeace<\/figcaption><\/figure>\n\n

3. Zagovaranje klimatske pravde<\/strong><\/h3>\n\n

Ljudi imaju prava. Vlade imaju obveze. Natjerajmo ih da preuzmu odgovornost. Samo pro\u0161le godine u sudnicama je doneseno toliko klju\u010dnih odluka s dalekose\u017enim posljedicama kao nikad u povijesti. Pogo\u0111ene zajednice nastavit \u0107e braniti svoja ljudska prava i zahtijevati pravdu. Poput lan\u010danih reakcija na klimatske promjene, svi su klimatski slu\u010dajevi me\u0111usobno povezani i potvr\u0111uju nu\u017enost usvajanja globalnog standarda za\u0161tite klime kao ljudskog prava. Pridru\u017ei se rastu\u0107em globalnom pokretu i zauzmi se za ljude i za planet!<\/p>\n\n

Zauzmi se za ljude i za planet! <\/a><\/p>\n\n

<\/p>\n\n

4. Borba za budu\u0107nost kakvu zaslu\u017eujemo<\/strong><\/h3>\n\n

Trenuta\u010dni model razvoja temeljen na neograni\u010denom rastu i ekstrakciji nepravedan je i zastario. Moramo ga mijenjati. Zaslu\u017eujemo budu\u0107nost koja po\u0161tuje ljude te ograni\u010denja Zemlje i njezine cikluse. Budu\u0107nost gdje gospodarska dobit nema primat nad \u017eivotom, koja je povezana s prirodom, ukorijenjena u raznolikosti zajednica u kojima se odluke donose uklju\u010divo i u kojima je osigurana jednakost. <\/p>\n\n

Pridru\u017ei se autohtonim narodima i tradicionalnim zajednicama u borbi za obranu Amazonske pra\u0161ume od pohlepe.<\/a><\/p>\n\n

\"\"
\u00a9 Jilson Tiu \/ Greenpeace<\/figcaption><\/figure>\n\n

5. Suo\u010davanje sa stvarno\u0161\u0107u, na brutalno iskren na\u010din.<\/strong><\/h3>\n\n

Da bismo rije\u0161ili problem, prvo se moramo brutalno iskreno s njim suo\u010diti. U ovom trenutku, niti se pripremamo za svijet od 1,5 \u00b0C prema kojem bismo se trebali kretati, niti za svijet od 2,7 \u00b0C prema kojem se kre\u0107emo. Samo srljamo. Potpuno nespremni za opasnosti koje nas \u010dekaju.<\/p>\n\n

Uzmimo budu\u0107nost u svoje ruke i izvr\u0161imo pritisak na vlade da djeluju!<\/p>\n\n

Podijeli ovo s drugima.<\/p>\n\n

Poka\u017ei da \u010duje\u0161 znanost.<\/strong><\/h3>\n\n

Kaisa Kosonen je vi\u0161a politi\u010dka savjetnica Greenpeacea u nordijskim zemljama.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vode\u0107i svjetski klimatolozi upravo su objavili najnoviju sveobuhvatnu procjenu utjecaja klimatskih promjena te na\u010dina i opsega prilagodbe na njih.
\nNavodimo 5 klju\u010dnih \u010dinjenica iz izvje\u0161\u0107a Me\u0111uvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) koje treba\u0161 znati o utjecajima klimatskih promjena, prilagodbi na njih i ranjivosti.<\/p>\n","protected":false},"author":26,"featured_media":2749,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"not set","p4_local_project":"not set","p4_basket_name":"not set","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[29,1],"tags":[24],"p4-page-type":[16],"class_list":["post-2742","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima-i-energija","category-uncategorized","tag-klimatskepromjene","p4-page-type-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2742","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/26"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2742"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2742\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2755,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2742\/revisions\/2755"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2749"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2742"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2742"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2742"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=2742"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}