{"id":2775,"date":"2022-04-07T10:19:35","date_gmt":"2022-04-07T08:19:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=2775"},"modified":"2024-01-04T17:44:32","modified_gmt":"2024-01-04T15:44:32","slug":"fosilna-goriva-dolijevaju-ulje-na-vatru-ratova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/fosilna-goriva-dolijevaju-ulje-na-vatru-ratova\/","title":{"rendered":"Fosilna goriva dolijevaju ulje na vatru ratova"},"content":{"rendered":"\n

\u201eKlimatske promjene koje su uzrokovane ljudskim djelovanjem i rat u Ukrajini imaju jedan te isti izvor: fosilna goriva i na\u0161u ovisnost o njima\u201d, izjavila je ukrajinska klimatologinja Svitlana Krakovska<\/a> nakon \u0161to je Rusija, dr\u017eava koja je jedan od najve\u0107ih proizvo\u0111a\u010da nafte i plina, izvr\u0161ila invaziju na njezinu zemlju.  <\/p>\n\n

U to vrijeme se iz svojeg doma u Kijevu obra\u0107ala Me\u0111uvladinom panelu o klimatskim promjenama te se morala povu\u0107i sa sjednice na kojoj se odobravalo najnovije izvje\u0161\u0107e jer je po\u010delo bombardiranje njenog grada.<\/a><\/p>\n\n

Mjesec dana kasnije, rat u Ukrajini postao je humanitarna kriza: vi\u0161e od 3,7 milijuna ljudi napustilo je zemlju<\/a>, a procjenjuje se da oko 13 milijuna ljudi ne mo\u017ee oti\u0107i iz nje i ima ograni\u010den pristup hrani, vodi i zdravstvenoj skrbi. <\/p>\n\n

\"\"
<\/figcaption><\/figure>\n\n

Fosilna goriva raspiruju rat u Ukrajini<\/strong><\/p>\n\n

Postoji izravna poveznica izme\u0111u fosilnih goriva i ruske ratne ma\u0161inerije. Izvje\u0161tava se o tome da je Rosneft, jedna od glavnih ruskih naftnih kompanija, jedan od glavnih dobavlja\u010da goriva za rusku vojsku<\/a>. Rosneft naftom opskrbljuje i kompanije poput BP-a. Zato svaka kupnja ruske nafte ili plina ne doprinosi samo punjenju ratne riznice, ona mo\u017eda i odr\u017eava pogon ratne ma\u0161inerije. Tvrtka Rosneft i njezina podru\u017enica Rosneft-Aero i Transneft navodno su dostavljale gorivo ruskoj vojsci<\/a> prije i tijekom invazije. [1] <\/p>\n\n

Kako bismo zaustavili ovaj rat, potrebno je globalno zaustavljanje ulaganja i embargo na ruska fosilna goriva \u0161to je prije mogu\u0107e, kao i hitno pru\u017eanje humanitarne pomo\u0107i onima kojima je potrebna.<\/p>\n\n

\"\"
\u00a9 Bojan Haron Marki\u010devi\u0107 \/ Greenpeace<\/figcaption><\/figure>\n\n

Fosilna goriva i ratovanje imaju zajedni\u010dku povijest<\/strong><\/p>\n\n

Borba za energetske resurse upadljiv je \u010dimbenik u brojnim novijim sukobima, uklju\u010duju\u0107i Ira\u010dko-iranski rat 1980. \u2013 1988., Zaljevski rat 1990. \u2013 1991. te Sudanski gra\u0111anski rat 1983. \u2013 2005. Greenpeace se i ranije ogla\u0161avao oko takvih sukoba, posebice tijekom posljednjeg rata u Iraku. <\/p>\n\n

Zaljevski rat 1990.<\/a> uglavnom se vodio zbog nafte. Problemi koji su Iraku pru\u017eili izliku za invaziju Kuvajta bile su cjenovne politike i prihodi od nafte. Iako nafta nije bila jedini razlog za postupke Iraka, bila je sna\u017ena motivacija za brze poteze Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava i njihovih saveznika koje su brzo reagirale za za\u0161titu vlastitog i OECD-ovog pristupa va\u017enim zalihama nafte. Strane kompanije s postrojenjima u ju\u017enom Sudanu<\/a> uvelike eksploatiraju naftu, zbog \u010dega je tamo do\u0161lo do pove\u0107anja zlouporabe ljudskih prava te je pogor\u0161an dugogodi\u0161nji sukob u Sudanu, a kao posljedica dva milijuna ljudi izgubilo je \u017eivot i jo\u0161 je \u010detiri milijuna raseljeno od 1983., uklju\u010duju\u0107i i stalne krize gladi i epidemija.<\/p>\n\n


Prema istra\u017eivanju <\/a> koje su 2021. proveli Greenpeace u Italiji, Greenpeace u \u0160panjolskoj i Greenpeace u Njema\u010dkoj, gotovo dvije tre\u0107ine vojnih misija EU-a slu\u017ee za nadzor i osiguravanje proizvodnje i prijevoza nafte i plina u Europu. Vlade Italije, \u0160panjolske i Njema\u010dke od 2018. su ulo\u017eile vi\u0161e od 4 milijarde eura za za\u0161titu fosilnih goriva koja uni\u0161tavaju klimu.<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

Fosilnim kompanijama ne mo\u017ee se vjerovati<\/strong><\/p>\n\n

Na po\u010detku rata u Ukrajini, naftne kompanije iskoristile su priliku<\/a> za \u0161irenje svojeg poslovanja, koriste\u0107i se predstoje\u0107om energetskom krizom kao izlikom za ubrzanje svojeg prljavog poslovanja. Shell je \u010dak kupio naftu od Rusije<\/a> nakon invazije, a ispri\u010dao se i obvezao prekinuti veze s Rusijom tek nakon o\u0161tre kritike javnosti koja je mogla na\u0161tetiti njihovoj bilanci. Sada druge naftne kompanije poput BP-a<\/a> i Total Energies<\/a> obe\u0107avaju da \u0107e prestati s ulaganjem u Rusiju nakon \u0161to je prona\u0111ena izravna poveznica s ukrajinskim ratom. <\/p>\n\n

Kao i velike duhanske kompanije, ove kompanije iskori\u0161tavaju svaku priliku za nastavak prodaje svojih prljavih proizvoda. Ako ne nastavimo razotkrivati njihov prljav model poslovanja, nastavit \u0107e profitirati od sukoba i klimatske krize.<\/p>\n\n

Trgovanje fosilnim gorivima podupire nepravedan sustav<\/strong><\/p>\n\n

Kako bi pomogle o\u010duvati mir i zaustaviti klimatsku krizu, vlade moraju zaustaviti svoju ovisnost o fosilnim gorivima i odmah ih po\u010deti ukidati. Svjetsko gospodarstvo i dalje u najve\u0107oj mjeri pokre\u0107u fosilna goriva koja i dalje \u010dine vi\u0161e od 80% energetskog miksa na globalnoj razini<\/a>. <\/p>\n\n

Ovisnost o fosilnim gorivima prepu\u0161ta energetsku sigurnost i djelovanje za za\u0161titu klime u ruke geopolitike. Vlade ne mogu tvrditi da se zauzimaju za mir ako nastavljaju financirati rat. A prelazak s ruske nafte i plina na naftu i plin iz drugih zemalja u kojima je polo\u017eaj ljudskih prava upitan, kao \u0161to su Venezuela i Saudijska Arabija, samo \u0107e prebaciti geopoliti\u010dku mo\u0107 s jednog siled\u017eije na drugog. <\/p>\n\n

Zbog nejednakosti u odnosima mo\u0107i, dr\u017eave prolaze neka\u017enjeno. Na zadnjim globalnim pregovorima o klimi COP26, vode\u0107i proizvo\u0111a\u010di nafte i ugljena puput Saudijske Arabije<\/a> i Australije<\/a> ote\u017eali su napore da se u zadnjoj verziji teksta uklju\u010di postupni prestanak uporabe fosilnih goriva, dok dr\u017eave poput Rusije i Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava nisu \u010dlanice Me\u0111unarodnog kaznenog suda koji je nadle\u017ean za ratne zlo\u010dine.<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

Obnovljiva energija put je prema miru<\/strong><\/p>\n\n

Ako \u017eelimo stvoriti pravedniji i mirniji svijet, dr\u017eave moraju prekinuti svoju ovisnost o fosilnim gorivima. Da bi tranzicija bila brza, bogate zemlje<\/a> moraju prvo smanjiti svoju potra\u017enju za energijom i pove\u0107ati energetsku u\u010dinkovitost. Zatim moraju hitno ispuniti svoje preostale energetske potrebe obnovljivom energijom. <\/p>\n\n

Za razliku od fosilnih goriva, kod obnovljive energije manje su \u0161anse za nejednakost i geopoliti\u010dke borbe za mo\u0107 jer se njezina infrastruktura uglavnom mo\u017ee lokalizirati. To bi stoga moglo smanjiti trgovanje sa zemljama u kojima je stanje ljudskih prava upitno.<\/a> Lokalizirana obnovljiva energija tako\u0111er bi mogla za\u0161tititi potro\u0161a\u010de od cjenovnih \u0161okova poput globalne energetske krize kakvu upravo do\u017eivljavamo.<\/p>\n\n

Za\u0161tita energetske sigurnosti i klime<\/strong><\/p>\n\n

Kombinacija obnovljive energije i energetske u\u010dinkovitosti bolji je odabir za energetsku sigurnost. <\/strong>Spajanjem potencijala tog dvoje, ukupna globalna potra\u017enja za energijom mogla bi se smanjiti za \u010dak \u010detvrtinu do 2030.<\/a> Mjere energetske u\u010dinkovitosti \u010dinile bi od pola do tri \u010detvrtine ukupne energetske u\u0161tede, dok bi obnovljivi izvori pokrivali ostatak. To bi imalo veliki zna\u010daj za za\u0161titu klime, imaju\u0107i na umu da su fosilna goriva najve\u0107i uzro\u010dnik globalnog zagrijavanja.<\/p>\n\n

Brza i pravedna tranzicija na obnovljivu energiju je ostvariva. <\/strong>Izgradnja postrojenja za obnovljivu energiju puno je br\u017ea nego gradnja nove infrastrukture za fosilna goriva \u2013 u UK-u<\/a> je potrebno oko 28 godina za izgradnju nove naftne bu\u0161otine, dok su za solarnu farmu potrebne dvije godine. Tako\u0111er, ako svijet ula\u017ee u obnovljivu energiju, ona postaje jo\u0161 jeftinija i lak\u0161e izvediva opcija<\/a>. Maroko i Egipat velikom brzinom pove\u0107avaju svoje kapacitete za obnovljivu energiju i pokazuju kako suradnja svima poma\u017ee da zajedno napredujemo vi\u0161e i br\u017ee.<\/p>\n\n

To je prilika da vlade prekinu za\u010darani krug uni\u0161tenja koje uzrokuju fosilna goriva i prije\u0111u na zelenu mirnu budu\u0107nost. Vlade moraju raditi na uspostavljanju mira i sigurne klime \u0161to br\u017eom tranzicijom na u\u010dinkovitu i obnovljivu energiju.<\/p>\n\n

\"\"
\u00a9 Maja Bota \/ Greenpeace<\/figcaption><\/figure>\n\n

Izvor:<\/strong><\/p>\n\n

[1] Prema izvje\u0161\u0107u iz 2017. koje je tvrtka objavila na ruskom, tvrtke u grupaciji Rosneft opskrbljivale su rusko Ministarstvo obrane, Istra\u017eni odbor Ruske Federacije, rusko Ministarstvo za izvanredne situacije, rusko Ministarstvo unutarnjih poslova i rusku gardu te je istovremeno bila jedini dobavlja\u010d motornih goriva za nacionalnu gardu, koja je otad razmje\u0161tena na granicu s Ukrajinom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako \u017eelimo stvoriti pravedniji i mirniji svijet, dr\u017eave moraju prekinuti svoju ovisnost o fosilnim gorivima.<\/p>\n","protected":false},"author":26,"featured_media":2778,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"not set","p4_local_project":"not set","p4_basket_name":"not set","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[29,1],"tags":[27,56,24],"p4-page-type":[16],"class_list":["post-2775","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima-i-energija","category-uncategorized","tag-fosilnagoriva","tag-fosilniplin","tag-klimatskepromjene","p4-page-type-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2775","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/26"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2775"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2775\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3567,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2775\/revisions\/3567"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2778"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2775"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2775"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2775"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=2775"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}