{"id":2902,"date":"2022-09-23T12:57:57","date_gmt":"2022-09-23T10:57:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=2902"},"modified":"2022-09-27T16:00:59","modified_gmt":"2022-09-27T14:00:59","slug":"istrazivanje-sveucilista-harvard-pokazalo-je-da-su-drustvene-mreze-novo-sredstvo-za-sirenje-obmana-o-klimatskim-promjenama-i-odgadanje-djelovanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/istrazivanje-sveucilista-harvard-pokazalo-je-da-su-drustvene-mreze-novo-sredstvo-za-sirenje-obmana-o-klimatskim-promjenama-i-odgadanje-djelovanja\/","title":{"rendered":"Istra\u017eivanje Sveu\u010dili\u0161ta Harvard pokazalo je da su dru\u0161tvene mre\u017ee novo sredstvo za \u0161irenje obmana o klimatskim promjenama i odga\u0111anje djelovanja"},"content":{"rendered":"\n<p>Amsterdam, 21. rujna 2022. \u2013 Novo istra\u017eivanje Sveu\u010dili\u0161ta Harvard koje je naru\u010dio Greenpeace u Nizozemskoj, pod naslovom<a href=\"https:\/\/www.greenpeace.org\/nl\/klimaatverandering\/54362\/fossil-advertising\/\"> Tri nijanse zelenih la\u017ei,<\/a> temeljilo se na pra\u0107enju aktivnosti najve\u0107ih robnih marki automobila, aviokompanija, naftnih i plinskih kompanija na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Istra\u017eivanje je razotkrilo besramno kori\u0161tenje zelenih la\u017ei i uklju\u010divanje pripadnika manjinskih skupina u svoje ogla\u0161avanje (tokenizam) kako bi se stvorio dojam zalaganja za rje\u0161avanje klimatske krize.&nbsp;<\/p>\n\n<p>Izvje\u0161\u0107e je najtemeljitija procjena aktualnih zelenih la\u017ei koje fosilna industrija \u0161iri na Twitteru, Instagramu, Facebooku, TikToku i YouTubeu. Koriste\u0107i se utvr\u0111enim metodama iz podru\u010dja dru\u0161tvenih znanosti, na Harvardu su analizirali i slike i tekst u objavama tih kompanija te su ustanovili sljede\u0107e:<\/p>\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Tek zanemariva nekolicina objava izravno spominje klimatske promjene, unato\u010d rekordnim temperaturama koje su ovog ljeta zabilje\u017eene u Europi.<\/li><li>Dvije tre\u0107ine (67%) objava prou\u010davanih naftnih i automobilskih kompanija te aviokompanija na dru\u0161tvenim mre\u017eama stvorile su dojam da njihovo poslovanje obiluje \u201ezelenim inovacijama\u201d, a autori istra\u017eivanja me\u0111u njima su utvrdili niz vrsta i koli\u010dinu zelenih la\u017ei.<\/li><li>Jedna od pet objava naftnih i automobilskih te aviokompanija koristila se sportskim, modnim i dru\u0161tvenim kampanjama za skretanje pozornosti s osnovnih poslovnih uloga i odgovornosti kompanije.&nbsp;&nbsp;<\/li><li>Kompanije su se na razli\u010dite na\u010dine koristile prizorima prirode, \u017eenama, rodno nebinarnim osobama ili osobama koje nisu bijele boje ko\u017ee, mladima, stru\u010dnjacima, sporta\u0161ima i poznatim osobama, ne bi li potkrijepile svoje zelene la\u017ei i uspje\u0161no skrenule pozornost javnosti.<\/li><li>Samo jedna od pet \u201ezelenih\u201c reklama za automobile prodavala je proizvod, a ostatak je prvenstveno slu\u017eio za predstavljanje robne marke u zelenom svjetlu. Robne marke automobila bile su zna\u010dajno proaktivnije na dru\u0161tvenim mre\u017eama od naftnih i aviokompanija te su u kona\u010dnici dvostruko vi\u0161e objavljivale nego aviokompanije i \u010detiri puta vi\u0161e nego naftne i plinske.<\/li><\/ul>\n\n<p>U sklopu istra\u017eivanja, izme\u0111u 1. lipnja i 31. srpnja 2022. analizirano je 2325 objava s 375 ra\u010duna 12 najve\u0107ih robnih marki automobila, pet najve\u0107ih aviokompanija i pet najve\u0107ih fosilnih kompanija na pet dru\u0161tvenih mre\u017ea, a istra\u017eivanje je proveo istra\u017eiva\u010d s Harvarda dr. Geoffrey Supran i informati\u010dki stru\u010dnjaci s Instituta za algoritamsku transparentnost. Njegove publikacije uklju\u010duju prvu recenziranu analizu 40-godi\u0161nje povijesti komunikacije kompanije ExxonMobil o klimatskim promjenama [1], koja je pokazala da je kompanija obmanula javnost o klimatolo\u0161kim spoznajama i njihovim implikacijama.&nbsp;<\/p>\n\n<p>Geoffrey Supran, ina\u010de znanstveni suradnik na Odsjeku za povijest znanosti Sveu\u010dili\u0161ta Harvard, izjavio je: \u201eDru\u0161tvene mre\u017ee novo su sredstvo obmanjivanja o klimatskim promjenama i odga\u0111anje djelovanja. Na\u0161i rezultati pokazuju da su u vrijeme kad je Europa prolazila kroz najtoplije ljeto u povijesti mjerenja neke od kompanija koje su najodgovornije za globalno zagrijavanje nastavile \u0161utjeti o klimatskoj krizi na dru\u0161tvenim mre\u017eama, a istovremeno su se odlu\u010dile koristiti jezikom i slikama kako bi se strate\u0161ki pozicionirala kao zelene, inovativne, dobrotvorne robne marke.<\/p>\n\n<p>Izvje\u0161\u0107e potvr\u0111uje da su dru\u0161tvene mre\u017ee novo sredstvo za \u0161irenje dezinformacija i obmana o klimatskoj krizi kojim se interesnim skupinama fosilnih kompanija omogu\u0107uje \u201estrate\u0161ko pozicioniranje robne marke\u201d, kako to nazivaju istra\u017eiva\u010di. Ta taktika razvijena je iz PR taktika kojima se koristila duhanska industrija kako bi utjecala na javnost.<\/p>\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"911\" src=\"https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2022\/09\/d363209d-cartoon-yves-1024x911.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2904\" srcset=\"https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2022\/09\/d363209d-cartoon-yves-1024x911.jpg 1024w, https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2022\/09\/d363209d-cartoon-yves-300x267.jpg 300w, https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2022\/09\/d363209d-cartoon-yves-768x684.jpg 768w, https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2022\/09\/d363209d-cartoon-yves-1536x1367.jpg 1536w, https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2022\/09\/d363209d-cartoon-yves-2048x1823.jpg 2048w, https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2022\/09\/d363209d-cartoon-yves-1535x1366.jpg 1535w, https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2022\/09\/d363209d-cartoon-yves-382x340.jpg 382w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption>Autor ilustracije: Yves Kulondwa<div class=\"credit icon-left\"> \u00a9 Yves Kulondwa<\/div><\/figcaption><\/figure>\n\n<p>Glavni tajnik Ujedinjenih Naroda, Ant\u00f3nio Guterres, obratio se nedavno svjetskim vo\u0111ama na Op\u0107oj skup\u0161tini UN-a, pozivaju\u0107i na stro\u017ei nadzor nad \u201eogromnom ma\u0161inerijom [fosilne industrije] za odnose s javno\u0161\u0107u koja zgr\u0107e milijarde kako bi za\u0161titila fosilnu industriju\u201d te ju je usporedio s lobistima i spin doktorima iz duhanske industrije koji su desetlje\u0107ima uspje\u0161no blokirali regulaciju njihovih smrtonosnih proizvoda [2]. Greenpeace i 40 drugih organizacija provode <a href=\"https:\/\/act.greenpeace.hr\/zaustavimo-fosilne-reklame\">peticiju europske gra\u0111anske inicijative<\/a> kojom zahtijevaju zakon sli\u010dan onom za duhanske proizvode koji \u0107e zabraniti fosilne reklame i sponzorstva u Europskoj uniji.&nbsp;<\/p>\n\n<p>Silvia Pastorelli, voditeljica kampanje za klimu i energetiku u Greenpeaceu u EU-u izjavila je: \u201eJedno od naj\u0161okantnijih otkri\u0107a iz izvje\u0161\u0107a je suptilno, ali sustavno pribli\u017eavanje europske naftne, automobilske i zrakoplovne industrije sadr\u017eajima povezanim s ljepotom prirode kako bi \u201ezazelenile\u201d svoj imid\u017e u javnosti. Robne marke automobila bile su osobito proaktivne na dru\u0161tvenim mre\u017eama u odnosu na aviokompanije i naftne kompanije. To zna\u010di da proizvo\u0111a\u010di automobila igraju puno ve\u0107u ulogu u oblikovanju javnog mijenja o klimi, fosilnim gorivima i energetskoj tranziciji. Ta nametljiva i sna\u017ena tehnika za utjecanje na teme od javnog zna\u010daja skrivala nam se pred nosom te ju je potrebno dodatno prou\u010davati. Rije\u010d je o sustavnom \u0161irenju zelenih la\u017ei koje zahtijeva zakonsku zabranu ogla\u0161avanja svih fosilnih proizvoda i njihovih sponzorstava diljem Europe, kao \u0161to je to slu\u010daj s duhanskim proizvodima.\u201d<\/p>\n\n<p>Amina Adebisi Odofin, voditeljica kampanje u Greenpeaceu, izjavila je: \u201eOvo izvje\u0161\u0107e tako\u0111er pokazuje da mnoge od tih kompanija izvr\u0107u stvarnost tako \u0161to na internetu posve\u0107uju vi\u0161e prostora sportu, dru\u0161tvenim temama i modi nego svojem fosilnom biznisu vrijednom vi\u0161e milijardi dolara. To la\u017eno predstavljanje na temelju sporta i la\u017ene osvije\u0161tenosti pove\u0107ava prodaju proizvoda koji uni\u0161tavaju klimu, a ujedno i potpiruje me\u0111unarodne sukobe te kr\u0161enje ljudskih prava diljem planeta. Ako suo\u010davanje s klimatskom krizom \u017eelimo shvatiti ozbiljno, onda moramo zabraniti fosilne reklame.\u201d<\/p>\n\n<p>Ove je godine Me\u0111uvladin panel o klimatskim promjenama (engl. <em>Intergovernmental Panel on Climate Change<\/em> \u2013 IPCC) po prvi puta utvrdio poveznicu izme\u0111u odnosa s javno\u0161\u0107u i ogla\u0161avanja te pogor\u0161avanja klimatske krize, a istovremeno su tisu\u0107e znanstvenika potpisale pismo koje poziva na prestanak suradnje izme\u0111u agencija za odnose s javno\u0161\u0107u i marketin\u0161kih agencija s fosilnim kompanijama te prestanak \u0161irenja dezinformacija o klimi. [3] [4]<\/p>\n\n<p>Izvje\u0161\u0107e u PDF-u <a href=\"https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-netherlands-stateless\/2022\/09\/0ded952d-threeshadesofgreenwashing.pdf\">dostupno ovdje.<\/a><\/p>\n\n<p>Zabranu ogla\u0161avanja fosilne industrije mo\u017eete podr\u017eati do 4.10. potpisom europske gra\u0111anske inicijative:&nbsp;<a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"http:\/\/act.gp\/ECI_HR\" target=\"_blank\">act.gp\/ECI_HR<\/a>. <\/p>\n\n<p>IZVORI I NAPOMENE<\/p>\n\n<p>[1]<a href=\"https:\/\/iopscience.iop.org\/article\/10.1088\/1748-9326\/aa815f\"> Procjena komunikacije tvrtke ExxonMobil o klimatskim promjenama (1977. \u2013 2014.)<\/a><\/p>\n\n<p>[2]<a href=\"https:\/\/www.un.org\/sg\/en\/content\/sg\/statement\/2022-09-20\/secretary-generals-address-the-general-assembly-trilingual-delivered-follows-scroll-further-down-for-all-english-and-all-french\"> Obra\u0107anje glavnog tajnika Op\u0107oj skup\u0161tini 20. rujna 2022.<\/a><\/p>\n\n<p>[3]<a href=\"https:\/\/www.thedrum.com\/opinion\/2022\/04\/07\/why-the-ipcc-shone-spotlight-ad-agencies-still-working-with-fossil-fuel-clients\"> Za\u0161to je IPCC skrenuo pozornost na marketin\u0161ke agencije koje i dalje sura\u0111uju s klijentima iz fosilnih kompanija<\/a><\/p>\n\n<p>[4]<a href=\"https:\/\/www.reuters.com\/business\/cop\/scientists-target-pr-ad-firms-they-accuse-spreading-disinformation-2022-01-19\/\"> Znanstvenici se usmjeravaju na agencije za odnose s javno\u0161\u0107u i marketin\u0161ke agencije, optu\u017euju\u0107i ih za \u0161irenje dezinformacija<\/a><\/p>\n\n<p>[5] Metodologija: Tim istra\u017eiva\u010da sa Sveu\u010dili\u0161ta Harvard i Instituta za algoritamsku transparentnost analizirao je ukupno 2325 objava na engleskom jeziku objavljenih tijekom ljeta 2022. s 375 ra\u010duna du\u017e pet platformi: Twitter, Instagram, Facebook, TikTok i YouTube. Prou\u010davani ra\u010duni uklju\u010duju 12 najve\u0107ih robnih marki automobila i pet najve\u0107ih aviokompanija prema tr\u017ei\u0161noj kapitalizaciji te pet fosilnih kompanija s najve\u0107im kumulativnim povijesnim emisijama stakleni\u010dkih plinova (1965. \u2013 2018.). U sklopu analize sadr\u017eaja kodirano je 145 tekstualnih i vizualnih varijabli koje su se koristile statisti\u010dkim testom (Fisherovim testom) za stvaranje poveznica izme\u0111u svih kombinacija nezavisnih varijabli.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Novo istra\u017eivanje Sveu\u010dili\u0161ta Harvard  je najtemeljitija procjena aktualnih zelenih la\u017ei koje fosilna industrija \u0161iri na Twitteru, Instagramu, Facebooku, TikToku i YouTubeu.<\/p>\n","protected":false},"author":26,"featured_media":2904,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"not set","p4_local_project":"not set","p4_basket_name":"not set","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[29],"tags":[27,56,24],"p4-page-type":[14],"class_list":["post-2902","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima-i-energija","tag-fosilnagoriva","tag-fosilniplin","tag-klimatskepromjene","p4-page-type-pr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2902","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/26"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2902"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2902\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2910,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2902\/revisions\/2910"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2904"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2902"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2902"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2902"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=2902"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}