{"id":2976,"date":"2023-02-13T14:51:18","date_gmt":"2023-02-13T12:51:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=2976"},"modified":"2023-02-13T17:00:24","modified_gmt":"2023-02-13T15:00:24","slug":"180-millijuna-eura-u-obnovljive-izvore-energije-umjesto-u-plinsku-infrastrukturu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/180-millijuna-eura-u-obnovljive-izvore-energije-umjesto-u-plinsku-infrastrukturu\/","title":{"rendered":"180 millijuna eura u obnovljive izvore energije umjesto u plinsku infrastrukturu!<\/strong>"},"content":{"rendered":"\n

Vlada Republike Hrvatske pro\u0161le je godine donijela odluku o pove\u0107anju kapaciteta LNG terminala u Omi\u0161lju i izgradnji plinovoda Zlobin-Bosiljevo, u \u0161to se planira ulo\u017eiti 180 milijuna eura. Protiv te odluke <\/strong>prosvjedovali smo u studenome<\/strong><\/a> tra\u017ee\u0107i da se ta sredstva ulo\u017ee u obnovljive izvore energije i energetsku u\u010dinkovitost. \u0160to bi se konkretno moglo u\u010diniti s tim iznosom, upitali smo stru\u010dnjake iz Zelene energetske zadruge (ZEZ).<\/strong><\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

1. \u0160to se uzima kao prosjek fotonapona na krovovima obiteljskih ku\u0107a u Hrvatskoj – koliko kW instalirane snage odnosno eura? Sukladno tome, koliko sun\u010danih krovova ku\u0107anstava bi se moglo financirati sa 180 milijuna eura?<\/em><\/strong><\/p>\n\n

Prosje\u010dna instalirana snaga je 5 kW [1]<\/sup>. Cijena od cca 6.640 eura (50.000 kuna) dobivena je na temelju iskustva suradnika na internetskoj platformi Na sun\u010danoj strani<\/em> [2]<\/sup>, koja slu\u017ei za povezivanje korisnika i pru\u017eatelja usluga za sun\u010dane elektrane.<\/p>\n\n

Dakle, sa 180 milijuna EUR mogla bi se financirati ugradnja sun\u010danih elektrana otprilike za  27.100 ku\u0107anstava u slu\u010daju financiranja 100% investicijskog tro\u0161ka. Ukupna snaga iznosila bi 136 MW, \u0161to je vi\u0161e od ukupne instalirane snage svih sun\u010danih elektrana koja je u 2020. godini iznosila 108 MW [4]<\/sup>.<\/p>\n\n

2. Pretpostavimo da dr\u017eava tim novcem sufinancira 30% investicija u solare, odnosno sudjeluje u tro\u0161kovima u nekom drugom postotku koji smatrate optimalnim. Kako bi tada izgledala ra\u010dunica?<\/em><\/strong><\/p>\n\n

U slu\u010daju sufinanciranja 30% investicijskog tro\u0161ka, osigurale bi se investicije u sun\u010dane elektrane za oko 90.400 ku\u0107anstava, odnosno pokrenule investicije u visini od oko 600 milijuna EUR, \u0161to je 1,0% BDP-a Republike Hrvatske [3]<\/sup>. Instalirana snaga iznosila bi 452 MW, \u0161to je  barem \u010detiri puta vi\u0161e od ukupne instalirane snage svih sun\u010danih elektrana koja je u 2020. godini iznosila 108 MW [4]<\/sup>.<\/p>\n\n

3.Kad bismo taj novac investirali u velike fotonaponske elektrane, koliko instalirane snage sun\u010danih elektrana bismo imali? Odnosno, koliko ku\u0107anstava bi se moglo opskrbljivati tako proizvedenom energijom?<\/em><\/strong><\/p>\n\n

U slu\u010daju ulaganja u velike sun\u010dane elektrane moglo bi se izgraditi oko 180 MW sun\u010danih elektrana, uz pretpostavljenu cijenu od 1000 EUR\/kW [5]<\/sup>. O\u010dekivana proizvodnja bila bi oko 1300 kWh\/kW [6]<\/sup>, odnosno 234 GWh ukupno, \u0161to \u010dini 1,5% neposredne potro\u0161nje elektri\u010dne energije u Hrvatskoj u 2020. godini [4]<\/sup>. To je ekvivalent potro\u0161nje elektri\u010dne energije 67.000 ku\u0107anstava [7]<\/sup>.<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

 <\/strong>4. U slu\u010daju investiranja u dizalice topline za ku\u0107anstva? <\/em><\/strong><\/p>\n\n

Prema na\u0161oj procjeni cijene za ku\u0107anstva su oko 800 EUR\/kWth za pumpe koje koriste okolni zrak i elektri\u010dnu energiju [5]<\/sup>. Uz pretpostavljenu snagu od 12 kW\/ku\u0107anstvo [8]<\/sup>, govorimo o 18.750 ku\u0107anstava, dok bi u slu\u010daju sufinanciranja u visini 30% to bilo 62.500 ku\u0107anstava.<\/p>\n\n

5. Kad bi se 180 milijuna eura namijenjenih ulaganjima u plinsku infrastrukturu preusmjerilo u mjere energetske u\u010dinkovitosti, koliko energije bi se u\u0161tedjelo?<\/em><\/strong><\/p>\n\n

Prema Zakonu o energetskoj u\u010dinkovitosti [9]<\/sup> naknada za neostvarivanje u\u0161teda u sklopu sustava obveza energetske u\u010dinkovitosti iznosi 0,15 EUR(1,2 kn)\/kWh, \u0161to treba odgovarati prosje\u010dnom tro\u0161ku sufinanciranja mjera Fonda. Dakle, kada bi se 180 mil. EUR ulo\u017eilo u Fond i provodile mjere, moglo bi se o\u010dekivati 1.130 GWh energetskih u\u0161teda godi\u0161nje, odnosno u visini oko 1,5% neposredne potro\u0161nje energije u Hrvatskoj [4]<\/sup>.<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

Izvori:<\/strong><\/p>\n\n

[1] HEP ODS, odgovor e-mailom, 6.10.2022.<\/p>\n\n

 \u201cNa distribucijsku mre\u017eu HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. na dan 31. kolovoza 2022. godine u Hrvatskoj je bila priklju\u010dena 2.851 sun\u010dana elektrana kod fizi\u010dkih osoba (ku\u0107anstava). Od ukupnog broja sun\u010danih elektrana kod fizi\u010dkih osoba, 2.538 je korisnika postrojenja za samoopskrbu s odobrenom priklju\u010dnom snagom proizvodnje 15 MW. Naj\u010de\u0161\u0107a vrijednost (medijan) odobrene priklju\u010dne snage proizvodnje sun\u010danih elektrana za samoopskrbu iznosi 5 kW. Po broju korisnika sun\u010danih elektrana za samoopskrbu po \u017eupanijama prednja\u010di Grad Zagreb i Zagreba\u010dka \u017eupanija, slijede Primorsko-goranska te Splitsko-dalmatinska \u017eupanija. Najmanji broj korisnika sun\u010danih elektrana za samoopskrbu bilje\u017eimo na podru\u010dju Li\u010dko-senjske i Viroviti\u010dko-podravske \u017eupanije.\u201d<\/p>\n\n

[2] https:\/\/nasuncanojstrani.hr\/<\/a>, datum pristupanja 6.10.2022.<\/p>\n\n

[3] https:\/\/www.hnb.hr\/statistika\/glavni-makroekonomski-indikatori<\/a>, BDP za 2021. godinu, datum pristupanja 6.10.2022.<\/p>\n\n

[4] Energija u Hrvatskoj 2020., https:\/\/www.eihp.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Velika_EIHP_Energija_2020.pdf<\/a><\/p>\n\n

[5] https:\/\/publications.jrc.ec.europa.eu\/repository\/handle\/JRC92496<\/a> prema ovoj publikaciji referentna cijena za sustave >2 MW je predvi\u0111ana ni\u017ea (800 EUR\/kW za 2020.) ali s obzirom na rast cijena i inflaciju te iskustva iz prakse pretpostavke je 1000 EUR\/kW.<\/p>\n\n

[6] Varira od cca 1000 do 1500 u RH (sjever\/jug), naravno ovisi i o dizajnu itd. Primjer reference https:\/\/mingor.gov.hr\/UserDocsImages\/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU\/Strategije,%20planovi%20i%20programi\/Analiza%20i%20podloga%20za%20izradu%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20Republike%20Hrvatske%20-ZELENA%20KNJIGA%20_kona%C4%8Dna%20verzija%20(002).pdf<\/a><\/p>\n\n

[7] uz pretpostavku potro\u0161nje od 3500 kWh godi\u0161nje po ku\u0107anstvu https:\/\/strujaplin.com\/faq\/uredaji-najveca-potrosnja-struje<\/a><\/p>\n\n

[8] http:\/\/www.pasivna-kuca.info\/usteda-energije\/3-energija\/140-toplinske-pumpe.html<\/a><\/p>\n\n

[9] https:\/\/www.zakon.hr\/z\/747\/Zakon-o-energetskoj-u%C4%8Dinkovitosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vlada Republike Hrvatske pro\u0161le je godine donijela odluku o pove\u0107anju kapaciteta LNG terminala u Omi\u0161lju i izgradnji plinovoda Zlobin-Bosiljevo, u \u0161to se planira ulo\u017eiti 180 milijuna eura. Protiv te odluke prosvjedovali smo u studenome tra\u017ee\u0107i da se ta sredstva ulo\u017ee u obnovljive izvore energije i energetsku u\u010dinkovitost. \u0160to bi se konkretno moglo u\u010diniti s tim iznosom, upitali smo stru\u010dnjake iz Zelene energetske zadruge (ZEZ).<\/p>\n","protected":false},"author":26,"featured_media":2977,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"not set","p4_local_project":"not set","p4_basket_name":"not set","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[29],"tags":[27,56,24],"p4-page-type":[16],"class_list":["post-2976","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima-i-energija","tag-fosilnagoriva","tag-fosilniplin","tag-klimatskepromjene","p4-page-type-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2976","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/26"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2976"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2976\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2981,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2976\/revisions\/2981"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2977"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2976"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2976"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2976"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=2976"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}