{"id":3050,"date":"2023-04-05T15:17:21","date_gmt":"2023-04-05T13:17:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=3050"},"modified":"2023-04-07T16:04:24","modified_gmt":"2023-04-07T14:04:24","slug":"greenwashing-ili-zeleno-pranje-savjesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/greenwashing-ili-zeleno-pranje-savjesti\/","title":{"rendered":"Greenwashing ili zeleno pranje savjesti"},"content":{"rendered":"\n

Iako se o \u201egreenwashingu\u201d sve vi\u0161e pri\u010da i na prvu se \u010dini\u00a0 kao da se radi o fenomenu novijeg datuma, on u praksi postoji ve\u0107 nekoliko desetlje\u0107a. Kembri\u0161ki rje\u010dnik definira ga kao \u201cpona\u0161anje ili aktivnosti koje \u0107e uvjeriti ljude da neka kompanija \u010dini vi\u0161e za za\u0161titu okoli\u0161a nego \u0161to se to doga\u0111a u stvarnosti\u201d ili jednostavnije re\u010deno, radi se o \u201ezelenim la\u017eima\u201d. Tom PR i marketin\u0161kom taktikom tvrtke \u017eele pobolj\u0161ati i uljep\u0161ati svoj ugled u javnosti odnosno pove\u0107ati prodaju proizvoda, uvjeravaju\u0107i nas da dijelimo iste vrijednosti. U vremenu u kojem \u017eivimo sve se vi\u0161e promatra \u0161to neke robne marke ili tvrtke \u010dine po pitanju okoli\u0161a i koliki je njihov uglji\u010dni otisak, a na njima je onda dvojba ho\u0107e li mijenjati svoje poslovne prakse ili dodatnim PR i marketin\u0161kim aktivnostima to sve prikriti i nastaviti po starom (\u201cbusiness as usual\u201d). Nielsenovo istra\u017eivanje<\/a> iz 2015. pokazalo je da je 66% ispitanika spremno platiti vi\u0161e za ekolo\u0161ki prihvatljive proizvode, te da im je to va\u017enija stavka pri kupovini od raznih kupona i popusta. Ipak, najve\u0107i problem greenwashinga je odvla\u010denje pa\u017enje od stvarnih okoli\u0161nih problema \u010dime se usporava ili negira potreba za konkretnim koracima i promjenama nabolje uvjeravaju\u0107i nas da je sve u redu, da je sve \u201cprirodno\u201d, \u201codr\u017eivo\u201d ili \u201cuglji\u010dno neutralno\u201d. To je potvrdilo i istra\u017eivanje Tri nijanse zelenih la\u017ei<\/a> koje je za Greenpeace u Nizozemskoj provelo Sveu\u010dili\u0161te u Harvardu, a koje je bilo usmjereno na pra\u0107enje aktivnosti najve\u0107ih robnih marki automobila, aviokompanija, naftnih i plinskih kompanija na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Razotkriveno je besramno kori\u0161tenje zelenih la\u017ei i simboli\u010dno uklju\u010divanje pripadnika manjinskih skupina u svoje ogla\u0161avanje (tokenizam) kako bi se stvorio dojam zalaganja za rje\u0161avanje klimatske krize. Bolno je svjesno ovakve prakse i vi\u0161e od 450 znanstvenika<\/a> koji su pozvali PR i ogla\u0161iva\u010dke agencije da prekinu suradnju s klijentima iz fosilne industrije i tako sprije\u010de \u0161irenje dezinformacija o klimatskim promjenama.<\/p>\n\n

\n<\/lite-youtube>\n<\/div><\/figure>\n\n

Kako prepoznati greenwashing? Ogla\u0161iva\u010di vole koristiti simboli\u010dne geste tako \u0161to \u0107e istaknuti pojedine \u201czelene\u201d osobine proizvoda, dok pre\u0161u\u0107uju one va\u017enije, pogubnije po okoli\u0161.Vrlo \u0161iroki opisi i nedovoljno jasne definicije koje ostavljaju mnogo prostora za interpretacije, kao i tvrdnje bez konkretnih dokaza, tako\u0111er su obilje\u017eja  \u201ezelenih\u201d manipulacija s kojima se redovito susre\u0107emo. Fotografije prirode i zelenila koriste se kako bi odvukle pa\u017enju te stvorile la\u017enu sliku o proizvodu, kao i popularne rije\u010di ili fraze poput \u201eorganski\u201d, \u201ebiorazgradivo\u201d, \u201eekolo\u0161ki prihvatljivo\u201d ili \u201ezelene inovacije\u201c. Ogla\u0161iva\u010di nekad naprosto la\u017eu koriste\u0107i se nepostoje\u0107im certifikatima ili neki proizvod prikazuju zelenim samo zato \u0161to je manje \u0161tetan od drugih proizvoda u sli\u010dnoj kategoriji.<\/p>\n\n

Kako izgleda greenwashing u hrvatskoj svakodnevici? U nastavku donosimo nekoliko primjera s posebnim naglaskom na fosilni plin.<\/p>\n\n

Op\u0107e je poznato da nas fosilna industrija \u017eeli uvjeriti da je plin fosilno gorivo koje je povoljno za klimu, \u010dak \u0161tovi\u0161e, inzistira na kori\u0161tenju manipulativne sintagme \u201eprirodni plin\u201c, no to je daleko od njegove stvarne naravi. Kao \u0161to ni ugljen i naftu ne zovemo prirodnim ugljenom i prirodnom naftom iako tako\u0111er dolaze iz prirode, tako ni plin ne bismo trebali zvati prirodnim, nego fosilnim. Plin nije \u010dist ni zelen, a nije ni tranzicijsko gorivo. Ba\u0161 kao i druga fosilna goriva, on je izvor zna\u010dajnih emisija CO2<\/sub>, ali i metana – plina koji je, kad se ispusti u atmosferu, \u010dak 84 puta sna\u017eniji stakleni\u010dki plin<\/a> od uglji\u010dnog dioksida, promatrano u periodu od 20 godina.<\/p>\n\n

Javni prijevoz u Zagrebu i Rijeci<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n
\"\"<\/figure>\n\n

<\/p>\n\n

<\/p>\n\n

Natpis pored Gradske plinare Zagreb<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n


Prvo plinarsko dru\u0161tvo i njihov \u201cPlinko\u201d pravi su primjer \u201eplinskog\u201c greenwashinga. Sve je zeleno, simpati\u010dno, zaigrano\u2026 O \u0161tetnosti metana naravno ni rije\u010di, ali je zato istaknuto da se radi o najefikasnijem me\u0111u \u201ezelenim\u201c energentima. Naravno, neto\u010dna je i tvrdnja da se struja dobivena od sunca i vjetra ne mo\u017ee pohraniti i sa\u010duvati (vi\u0161ak koji proizvede pojedino ku\u0107anstvo mo\u017ee bez naknade “skladi\u0161titi” u elektroenergetsku mre\u017eu, a tu su i male i velike baterije). Plinka i sve njegove \u201evrline\u201c mo\u017ee se upoznati na https:\/\/www.ppd.hr\/plinko\/<\/a><\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

<\/p>\n\n

Kako se mo\u017eemo boriti protiv greenwashinga?<\/p>\n\n

Prije svega aktivno! \u017divimo u vrijeme dru\u0161tvenih mre\u017ea: prozivajmo tvrtke javno, tra\u017eimo da se o\u010dituju, ukazujmo svojim bli\u017enjima na ovu manipulativnu praksu! Kao aktivni gra\u0111ani mo\u017eemo pisati politi\u010darima, strankama, raznim regulatornim tijelima ili udrugama za za\u0161titu potro\u0161a\u010da. Naravno, moramo se informirati o svim novim tehnikama kojima se slu\u017ee ogla\u0161iva\u010di – u svijetu greenwashinga vrti se velik novac, pa tako i metode postaju sve suptilnije i te\u017ee uo\u010dljive. Na koncu, kao pojedinici (gotovo) uvijek imamo izbor pri kupnji. Mo\u017eda \u0107e upravo greenwashing biti razlog za\u0161to \u0107emo se idu\u0107i put odlu\u010diti za neki drugi proizvod ili uslugu!<\/p>\n\n

Perica \u0160tefan<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U vremenu u kojem \u017eivimo sve se vi\u0161e promatra \u0161to neke robne marke ili tvrtke \u010dine po pitanju okoli\u0161a i koliki je njihov uglji\u010dni otisak, a na njima je onda dvojba ho\u0107e li mijenjati svoje poslovne prakse ili dodatnim PR i marketin\u0161kim aktivnostima to sve prikriti i nastaviti po starom.<\/p>\n","protected":false},"author":26,"featured_media":3053,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"","p4_local_project":"","p4_basket_name":"","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[29],"tags":[27,56,24],"p4-page-type":[16],"class_list":["post-3050","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima-i-energija","tag-fosilnagoriva","tag-fosilniplin","tag-klimatskepromjene","p4-page-type-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3050","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/26"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3050"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3050\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3139,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3050\/revisions\/3139"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3053"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3050"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3050"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3050"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=3050"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}