![\"\"](\"https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2024\/01\/00233dbd-macro_2_mj__za_web2_720.png\")
<\/figure>\n\nSvjedo\u010dimo ogromnim promjenama u energetskom sustavu, iznimno va\u017enim promjenama u o\u010duvanju okoli\u0161a i ubla\u017eavanju klimatskih promjena i \u0161teta koje one uzrokuju na\u0161em dru\u0161tvu i okru\u017eenju. <\/p>\n\n
Na europskoj razini donose se razne politike koje bi nas, u ne tako dalekoj budu\u0107nosti, trebale dovesti do prijelaza na 100 posto obnovljive izvore energije. Tako\u0111er, jedan od glavnih faktora uspje\u0161ne zelene tranzicije je i energetska u\u010dinkovitost. Trajan pritisak na nositelje politi\u010dke i ekonomske mo\u0107i svakako je najva\u017eniji pravac djelovanja na tom putu. Me\u0111utim, postoje brojni na\u010dini i sitni koraci kojima i sami mo\u017eemo doprinijeti u\u0161tedi energije u na\u0161im svakodnevnim \u017eivotima. Napu\u0161tanje lo\u0161ih i skupih navika dobar je prvi korak.<\/p>\n\n
Neke od tih mjera su, primjerice, tu\u0161iranje umjesto kupanja, ga\u0161enje svjetla kad nismo u prostoriji, isklju\u010divanje ure\u0111aja iz struje kad nam nisu potrebni, smanjenje temperature na termostatu uz slojevito odijevanje, \u2018prirodno\u2019 su\u0161enje odje\u0107e bez su\u0161ilice, kuhanje ve\u0107e koli\u010dine hrane odjednom za cijeli tjedan umjesto obrok po obrok itd. <\/p>\n\n
Kako bismo ih racionalnije koristili, va\u017eno je i znati koji su to glavni \u2018guta\u010di\u2019 energije koji nam crpe i energiju i ku\u0107ne bud\u017eete. Donosimo pregled njihove potro\u0161nje:<\/p>\n\n <\/p>\n\n Vidljivo je, dakle, da grijanje prostora ima najve\u0107i udio u potro\u0161nji energije u ku\u0107anstvima u ve\u0107ini zemalja EU, a vode\u0107i energent za grijanje ku\u0107anstava, s udjelom od 40 posto u 2021. je fosilni plin koji se zbog visokog udjela metana – iznimno sna\u017enog stakleni\u010dkog plina – smatra klimatskim ubojicom. <\/p>\n\n Uz ve\u0107u energetsku u\u010dinkovitost, u sektoru grijanja\/hla\u0111enja mogu se provesti brze promjene. Prijelaz na energetski u\u010dinkovito grijanje i hla\u0111enje temeljeno na obnovljivim izvorima energije mo\u017ee se kretati u nekoliko pravaca, ovisno o potra\u017enji za energijom, dostupnosti resursa te potrebama i prioritetima svake zemlje ili regije. EU mora podr\u017eati prijelaz na obnovljivo grijanje poticanjem postavljanja dizalica topline diljem Europe i \u0161irenjem sustava centralnog grijanja koje \u0107e biti na obnovljive izvore energije.<\/p>\n\n Alternativa konvencionalnom grijanju<\/strong><\/p>\n\n U smjernicama za u\u0161tedu energije Ministarstva gospodarstva i odr\u017eivog razvoja navodi se da dizalica topline ili toplinska pumpa tro\u0161i od 2,5 do 5 puta manje elektri\u010dne energije nego elektri\u010dni radijatori ili pe\u0107i. <\/p>\n\n Kao i klima-ure\u0111aji, dizalice mogu i grijati i hladiti dom i to je njihova velika prednost. Ono \u0161to ih \u010dini ekolo\u0161ki prihvatljivijima je \u010dinjenica da ne sagorijevaju fosilna goriva kao pe\u0107i za grijanje.<\/p>\n\n Dizalice topline ne stvaraju topli zrak ve\u0107 redistribuiraju toplinu iz zraka, tla ili vode. Prilikom hla\u0111enja, dizalica topline apsorbira toplinu unutar doma i ispu\u0161ta je van. U na\u010dinu grijanja toplinska pumpa apsorbira toplinu iz tla ili vanjskog zraka (\u010dak i hladnog zraka) i otpu\u0161ta je u zatvorene prostore.<\/p>\n\n Nove, tzv. apsorpcijske dizalice topline mogu se pokretati \u0161irokim spektrom izvora topline kao \u0161to je para, solarno grijana voda, zrak, geotermalno grijana voda i tako se razlikuju od kompresijskih dizalica topline koje pokre\u0107e mehani\u010dka energija.<\/p>\n\n U Hrvatskoj dizalice topline nisu novost, uvr\u0161tene su u asortiman brojnih ponu\u0111a\u010da na tr\u017ei\u0161tu i kada razmi\u0161ljamo o energetskim u\u0161tedama, valjalo bi, ne samo isklju\u010divati radijatore ve\u0107 i razmisliti o prelasku na nove sustave grijanja koji mogu pomo\u0107i i pri smanjenju emisija \u0161tetnih plinova. <\/p>\n\n U prosincu pro\u0161le godine Europski parlament i Vije\u0107e EU do\u0161li su do dogovora o smanjenju emisija i potro\u0161nji energije u zgradama u EU-u. Prema tom dogovoru sve nove stambene i nestambene zgrade moraju imati nultu stopu emisija iz fosilnih goriva od 1. sije\u010dnja 2028. za zgrade u javnom vlasni\u0161tvu i od 1. sije\u010dnja 2030. za sve druge nove zgrade, uz mogu\u0107nost posebnih izuze\u0107a. Dr\u017eave \u010dlanice morat \u0107e se pobrinuti i da nove zgrade budu spremne za solarnu energiju,<\/strong> \u0161to zna\u010di da moraju biti prikladne za postavljanje krovnih fotonaponskih i solarnih toplinskih instalacija. Umjesto plina za grijanje i toplu vodu, zgrade \u0107e koristiti dizalice topline i solarnu energiju (pa \u010dak i geotermalnu energiju ako za to ima mogu\u0107nosti). A sve postoje\u0107e zgrade prolaze kroz energetsku obnovu kako bi tro\u0161ile manje energije i tako emitirale manje CO2<\/sub>.<\/p>\n\n Dakle, dilema zapravo ne postoji. Nije vi\u0161e pitanje ho\u0107e li se nego kada dogoditi tranzicija. <\/p>\n\n Svaka velika promjena zapo\u010dinje u na\u0161oj svijesti. Napu\u0161tanje nafte i plina je povijesni trenutak za \u010dovje\u010danstvo i logi\u010dno je da se otvaraju mnoga pitanja. Najve\u0107a odgovornost je ipak na onima koji na fosilnim gorivima i dalje profitiraju, kao i na vlastima koje trebaju strate\u0161ki i investicijski usmjeriti zemlje prema zelenoj energetskoj tranziciji. Dokle god donositelji odluka budu naklonjeni dilerima, ovisnosti \u0107emo se te\u0161ko i sporo rje\u0161avati.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ve\u0107inu stanovnika brine mo\u017ee li postojati adekvatna alternativa plinu kod grijanja. Tehnolo\u0161ka rje\u0161enja ve\u0107 danas postoje, svakim danom ih se sve vi\u0161e usavr\u0161ava i prije nego \u0161to iza\u0111emo iz fosilnog doba, ta rje\u0161enja moramo biti spremni prigrliti i upotrijebiti. <\/p>\n","protected":false},"author":26,"featured_media":3580,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"","p4_local_project":"","p4_basket_name":"","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[29,5],"tags":[27,56,24,23],"p4-page-type":[16],"class_list":["post-3576","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima-i-energija","category-issues","tag-fosilnagoriva","tag-fosilniplin","tag-klimatskepromjene","tag-obnovljiviizvori","p4-page-type-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3576","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/26"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3576"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3576\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3581,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3576\/revisions\/3581"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3580"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3576"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3576"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3576"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=3576"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2024\/01\/d7bbf160-visual_se_article_households_2021.png\")
Potro\u0161na topla voda –\u00a0 14,5 %<\/strong>
Rasvjeta i elektri\u010dni ure\u0111aji – 13,6%<\/strong>
Kuhanje – 6%<\/strong>
Hla\u0111enje prostora – 0,5%<\/strong>
Ostalo – 1%<\/strong>
*Izvor: Eurostat, 2021.<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n\n![\"\"](\"https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2024\/01\/2f9cc277-2-5-1024x652.png\")
![\"\"](\"https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2024\/01\/50527bc3-11-4-1024x652.png\")