{"id":3633,"date":"2024-04-09T12:28:14","date_gmt":"2024-04-09T10:28:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=3633"},"modified":"2024-04-09T17:45:06","modified_gmt":"2024-04-09T15:45:06","slug":"energetske-zajednice-sto-spanjolci-znaju-a-mi-ne-znamo-ili-ne-zelimo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/energetske-zajednice-sto-spanjolci-znaju-a-mi-ne-znamo-ili-ne-zelimo\/","title":{"rendered":"Energetske zajednice: \u0160to \u0160panjolci znaju, a mi ne znamo? Ili ne \u017eelimo."},"content":{"rendered":"\n

Jo\u0161 do nedavno, jedini na\u010din na koji su susjedi i prijatelji me\u0111usobno \u2018dijelili\u2019 energiju, bilo je dijeljenje tereta no\u0161enja plinskih boca ili drva za grijanje. Danas su i pojam dijeljenja i sama energija poprimili sasvim druga\u010diju dimenziju. <\/p>\n\n

Energetske zajednice sve su popularniji oblik udru\u017eivanja gra\u0111ana prilikom proizvodnje, dijeljenja i prodaje energije koja dolazi iz obnovljivih izvora – ponajvi\u0161e solarnih i vjetroelektrana. Na taj na\u010din, osim \u0161to smanjuju ra\u010dune za struju, gra\u0111ani doprinose \u010duvanju okoli\u0161a i klime, ali i \u010desto poma\u017eu ranjivim i siroma\u0161nim pripadnicima svoje zajednice. U Hrvatskoj postoji regulativni okvir koji smo preuzeli iz EU, me\u0111utim kroz primjere raznih poku\u0161aja gra\u0111anskih inicijativa vidjeli smo da je on iznimno te\u0161ko provediv u praksi. Pridodamo li tomu i brojne birokratske zavrzlame, ne \u010dudi \u0161to u Hrvatskoj za sada imamo slu\u017ebeno registriranu samo jednu energetsku zajednicu. S time da je ta prva u\u0161la u Registar energetskih zajednica gra\u0111ana tek nedavno.<\/p>\n\n

Iako birokratskih problema ima i drugdje (nismo mi jedini koji poku\u0161avamo do\u0107i do daha plivaju\u0107i kroz hrpu formulara i nelogi\u010dnih propisa), primjeri nekih europskih zemalja pokazuju da, gdje vlasti imaju sluha, ima i rezultata. <\/p>\n\n

\"\"
\u00a9 Pablo Blazquez \/ Greenpeace<\/figcaption><\/figure>\n\n

Greenpeace je za medije sredi\u0161nje i jugoisto\u010dne Europe organizirao studijsko putovanje u \u0160panjolsku, gdje smo se iz prve ruke upoznali s primjerima dobre prakse u organizaciji i funkcioniranju energetskih zajednica. \u0160panjolska bilje\u017ei procvat takvog oblika udru\u017eivanja i trenutno ih je u toj zemlji vi\u0161e od 300. Ve\u0107ina ih je osnovana u posljednje dvije godine. <\/p>\n\n

Zahvaljuju\u0107i dobrim projektima prepoznatima od strane EU-a, volji gra\u0111ana koji u svom sudjelovanju u takvim projektima ne gledaju isklju\u010divo financijsku ve\u0107 i ekolo\u0161ko-dru\u0161tvenu korist te osvije\u0161tenih \u010delnika lokalnih zajednica koji guraju projekte, energetske zajednice u \u0160panjolskoj vi\u0161e nisu samo dobre ideje ili projekti na papiru ve\u0107 \u017eivi primjeri modela u kojem i gra\u0111ani postaju dio zelene tranzicije. <\/p>\n\n

Po broju energetskih zajednica u \u0160panjolskoj prednja\u010di regija Katalonija, a Osona<\/strong>, \u017eupanija u sredi\u0161njoj Kataloniji ih ima najvi\u0161e po kvadratnom kilometru. Osona broji 164 tisu\u0107e stanovnika i 50 op\u0107ina, s time da 43 op\u0107ine imaju manje od pet tisu\u0107a stanovnika. Trenutno je uspostavljeno pet energetskih projekata u zajednici i jo\u0161 19 op\u0107ina u kojima se projekti pokre\u0107u. U glavnom gradu Vicu osnovana je i tzv. energetska zadruga druge razine, Osona Energia Cooperativa, koju je \u017eupanija osnovala kako bi podr\u017eala razvoj energetskih zajednica na terenu. Zadruga ne proizvodi energiju, ve\u0107 olak\u0161ava i profesionalizira rad zajednica. Takva mre\u017ea podr\u0161ke za gra\u0111ane bila je klju\u010dna za uspjeh tog modela u regiji.<\/p>\n\n

U ve\u0107ini slu\u010dajeva energetske zajednice financiraju se kombinacijom potpora iz EU fondova i kredita komercijalnih banaka. Nakon dobivanja potpora kre\u0107u kampanje za pridobivanje novih \u010dlanova zajednice koji pla\u0107aju jednokratnu \u010dlanarinu koja se prosje\u010dno kre\u0107e od 50 do 100 eura, s time da su obitelji koje se bore s energetskim siroma\u0161tvom uglavnom oslobo\u0111ene pla\u0107anja \u010dlanarine.<\/p>\n\n

I mnoge druge op\u0107ine u \u0160panjolskoj su aktivne u osnivanju zajednica, daju\u0107i krovove javnih zgrada lokalnim zadrugama na raspolaganje, da na njih instaliraju solarne panele ili sa ve\u0107 instaliranim solarima na krovovima kojima onda zadruge upravljaju, \u0161to je za energetske zajednice br\u017ei i jednostavniji na\u010din.<\/p>\n\n

Jedan od dobrih primjera je op\u0107ina Balenya<\/strong>, gdje je prije dvije godine pokrenut visoko cijenjen projekt na europskoj razini, Baleny\u00e0 Sostenible, koji se uzima kao primjer koji bi trebalo slijediti u drugim zemljama EU. <\/p>\n\n

\"\"
U projektu Baleny\u00e0 Sostenible sudjeluje 250 obitelji \u010dije godi\u0161nje u\u0161tede na ra\u010dunima za struju iznose oko 250 eura. \u010clanovi su procijenili da \u0107e u idu\u0107ih 30 godina u\u0161tedjeti 3,9 milijuna eura na ra\u010dunima te 3,341 tona CO2. \u00a9 Pablo Blazquez \/ Greenpeace<\/figcaption><\/figure>\n\n

U energetskoj zajednici Balenye sudjeluje 250 obitelji, \u0161to je oko 15 posto stanovnika op\u0107ine, koji dijele 450 tisu\u0107a kilovatsati proizvedene energije godi\u0161nje, na pet solarnih instalacija koje je financirala op\u0107ina (nogometno igrali\u0161te, zgrada op\u0107ine, \u0161kole i industrijska postrojenja). Godi\u0161nje u\u0161tede na ra\u010dunima za struju gra\u0111anima iznose oko 250 eura. S obzirom na to da je \u017eivotni vijek solara oko 30 godina, \u010dlanovi su procijenili da \u0107e u tom razdoblju u\u0161tedjeti 3,9 milijuna eura na ra\u010dunima te 3.341 tona CO2<\/sub>. Ulaganja u pet solarnih instalacija iznosila su 700 tisu\u0107a eura i za deset godina investicija \u0107e biti otpla\u0107ena. Zajednica je postavila i pet punionica za elektri\u010dne automobile te posjeduje elektri\u010dna vozila koje \u010dlanovi zajednice mogu vrlo povoljno unajmiti putem aplikacije.<\/p>\n\n

\"\"
Zajednica Balenye je postavila i pet punionica za elektri\u010dne automobile te posjeduje elektri\u010dna vozila koje \u010dlanovi zajednice mogu povoljno iznajmiti putem aplikacije. \u00a9 Pablo Blazquez \/ Greenpeace<\/figcaption><\/figure>\n\n

Katalonija se mo\u017ee pohvaliti jo\u0161 jednim jedinstvenim projektom Viure de l\u2019aire<\/strong> u op\u0107ini Pujalt, prvom i za sada jedinom zajednicom za energiju vjetra u ju\u017enoj Europi. Od svih vjetroturbina na podru\u010dju Pujalta koje su u vlasni\u0161tvu korporacija, ona je jedina u zajedni\u010dkom vlasni\u0161tvu gra\u0111ana, nekoliko manjih tvrtki i organizacija poput Greenpeacea, \u010diji je ured u \u0160panjolskoj unaprijed kupio struju iz vjetroturbine za sljede\u0107ih 25 godina. Vjetroturbina je izgra\u0111ena vlastitim sredstvima i proizvedena elektri\u010dna energija se me\u0111u vlasnicima ne dijeli ve\u0107 se prodaje u elektroenergetsku mre\u017eu kako bi se ostvario prihod koji pokriva investiciju, tro\u0161kove odr\u017eavanja i ostvario mali povrat. Vlasnici, od kojih neki \u017eive i u drugim europskim zemljama, obnovljive izvore energije su prepoznali kao dobru priliku za ulaganje. Sveukupno u njezinom vlasni\u0161tvu sudjeluje 615 entiteta\/gra\u0111ana koji su do sada u njezin rad ulo\u017eili 2,8 milijuna eura. Vjetroturbina radi 2.405 sati godi\u0161nje, proizvode\u0107i 5.653 MWh\/god, \u0161to je ekvivalentno potra\u017enji 2.000 obitelji. <\/p>\n\n

\"\"
Viure de l\u2019aire prva je i jedina zajednica za energiju vjetra u ju\u017enoj Europi, u zajedni\u010dkom vlasni\u0161tvu gra\u0111ana, nekoliko manjih tvrtki i organizacija poput Greenpeacea. Vlasnici, od kojih neki \u017eive i u drugim europskim zemljama, su obnovljive izvore energije prepoznali kao dobru priliku za ulaganje. \u00a9 Pablo Blazquez \/ Greenpeace<\/figcaption><\/figure>\n\n

Postoji jo\u0161 jedna zgodna inovacija koja povezuje energetiku i nove tehnologije, a to je jedinstvena energetska valuta koju koristi katalonski grad Viladencas kroz projekt Vilawatt<\/strong>. Jedinstvena istoimena digitalna valuta osmi\u0161ljena je kako bi se povezale energetske u\u0161tede i rast lokalnog gospodarstva. Trenuta\u010dno vi\u0161e od 200 objekata diljem Viladecansa dopu\u0161ta pla\u0107anje u eurima-Vilawattima. Koliko si energije u\u0161tedio, toliko proporcionalno popusta ostvaruje\u0161 u lokalnim trgovinama.<\/p>\n\n

\"\"
Gradsko vije\u0107e Villawata uspjelo je u\u0161tedjeti oko 930 tisu\u0107a eura i smanjenjiti komunalne tro\u0161kove gra\u0111anima za 24 posto. Otvoren je i informativni centar za sve gra\u0111ane koji se \u017eele pridru\u017eiti i informirati o funkcioniranju energetske zajednice. \u00a9 Pablo Blazquez \/ Greenpeace<\/figcaption><\/figure>\n\n

Vilawatt je pionirski projekt energetske tranzicije u Viladecansu u kojem \u017eivi ne\u0161to manje od 70 tisu\u0107a stanovnika. Radi se o javno-privatno-gra\u0111anskom partnerstvu koje je osnovalo i promi\u010de Gradsko vije\u0107e, a ciljevi gradskih \u010delnika bili su pobolj\u0161ati otpornost grada na klimatske promjene, blagostanje stanovnika i rje\u0161avanje problema energetskog siroma\u0161tva. Kao rezultat, op\u0107ina je uspjela u\u0161tedjeti oko 930 tisu\u0107a eura i smanjiti tro\u0161kove za gra\u0111ane za 24 posto u njihovim godi\u0161njim komunalnim davanjima. <\/p>\n\n

\"\"
Grad Viladecans ima i svoju jedinstvenu digitalnu valutu i trenuta\u010dno vi\u0161e od 200 objekata  dopu\u0161ta pla\u0107anje u eurima-Vilawattima. Koliko si energije u\u0161tedio, toliko proporcionalno popusta ostvaruje\u0161 u lokalnim trgovinama. \u00a9 Pablo Blazquez \/ Greenpeace<\/figcaption><\/figure>\n\n

Prema podacima Europske komisije, u Europi trenutno postoji oko 9.000 zajednica obnovljivih izvora energije, s vi\u0161e od 900.000 \u010dlanova. Jo\u0161 uvijek postoji veliki jaz izme\u0111u istoka i zapada; njih manje od 150 nalazi se u sredi\u0161njoj i isto\u010dnoj Europi. <\/p>\n\n

U Hrvatskoj su dvije prepreke klju\u010dne: zakonski okvir je te\u0161ko provediv u praksi i ne postoje nikakve potpore za osnivanje energetskih zajednica, od financijskih do edukacijskih. Sve to je rezultat trome administracije i nedostatka politi\u010dke volje da Hrvatska napokon napravi iskorak u energetskoj tranziciji kao \u0161to to rade brojne druge zemlje i da ulaganja, umjesto u \u0161irenje fosilne plinske infrastrukture ili, po novim najavama, nuklearne elektrane, preusmjeri u obnovljive izvore energije. <\/p>\n\n

Na papiru i u politi\u010dkom narativu Hrvatska je zemlja s jednim od najve\u0107ih udjela obnovljive energije u Europi, ali to je golemim dijelom zahvaljuju\u0107i starim hidroelektranama izgra\u0111enim u doba biv\u0161e Jugoslavije te visokim udjelom ogrjevnog drva u proizvodnji toplinske energije, dok su ulaganja u novije tehnologije obnovljivih izvora energije poput sunca i vjetra premala.\u00a0\u00a0<\/p>\n\n

\"\"
\u00a9 Maja Bota \/ Greenpeace<\/figcaption><\/figure>\n\n

Stoga tra\u017eimo od Vlade da unaprijedi pravni okvir koji ure\u0111uje energetske zajednice, da promi\u010de energetske zajednice putem kampanja informiranja i podizanja svijesti te osigura financijske potpore za njihovo osnivanje.<\/p>\n\n

Gra\u0111anima treba omogu\u0107iti da sudjeluju u tranziciji te treba iskoristiti postoje\u0107a EU sredstva koja su osigurana za zamah energetskih zajednica u Europi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Energetske zajednice sve su popularniji oblik udru\u017eivanja gra\u0111ana prilikom proizvodnje, dijeljenja i prodaje energije koja dolazi iz obnovljivih izvora – ponajvi\u0161e solarnih i vjetroelektrana. Na taj na\u010din, osim \u0161to smanjuju ra\u010dune za struju, gra\u0111ani doprinose \u010duvanju okoli\u0161a i klime, ali i \u010desto poma\u017eu ranjivim i siroma\u0161nim pripadnicima svoje zajednice.<\/p>\n","protected":false},"author":26,"featured_media":3634,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"","p4_local_project":"","p4_basket_name":"","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[29],"tags":[23,24],"p4-page-type":[16],"class_list":["post-3633","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima-i-energija","tag-obnovljiviizvori","tag-klimatskepromjene","p4-page-type-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3633","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/26"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3633"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3633\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3648,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3633\/revisions\/3648"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3634"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3633"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3633"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3633"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=3633"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}