{"id":3649,"date":"2024-04-10T12:41:47","date_gmt":"2024-04-10T10:41:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=3649"},"modified":"2024-04-10T13:01:53","modified_gmt":"2024-04-10T11:01:53","slug":"posljednje-drevne-sume-u-europi-unistavaju-se-za-ikein-namjestaj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/posljednje-drevne-sume-u-europi-unistavaju-se-za-ikein-namjestaj\/","title":{"rendered":"Posljednje drevne \u0161ume u Europi uni\u0161tavaju se za Ikein namje\u0161taj"},"content":{"rendered":"\n

Bukure\u0161t, Rumunjska, 10. travnja 2024. – Novo izvje\u0161\u0107e me\u0111unarodne organizacije Greenpeace pod nazivom \u201eSastavite istinu: uni\u0161tavanje pra\u0161uma u Rumunjskoj” <\/a>ukazuje na to da proizvo\u0111a\u010di namje\u0161taja koji sura\u0111uju s Ikeom nabavljaju drvnu sirovinu iz nekih od posljednjih europskih pra\u0161uma u rumunjskim Karpatima, uklju\u010duju\u0107i i za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja mre\u017ee Natura 2000.<\/p>\n\n

\"\"
Aktivisti Greenpeacea postavili su Ikeine etikete po za\u0161ti\u0107enom dijelu \u0161ume u Karpatima \u00a9 Greenpeace<\/figcaption><\/figure>\n\n

Greenpeaceovi rezultati istrage otkrivaju kako je sedam dobavlja\u010da koji proizvode Ikeine najomiljenije proizvode, na primjer stolice INGOLF ili dje\u010dje kolijevke i kreveti\u0107e SNIGLAR, povezano s uni\u0161tavanjem \u0161uma s visokim vrijednostima o\u010duvanja (HCV) .[1][2] Najmanje 30 razli\u010ditih proizvoda tih dobavlja\u010da prona\u0111eno je u robnim ku\u0107ama Ikee u 13 zemalja: Austriji, Belgiji, \u010ce\u0161koj, Finskoj, Francuskoj, Njema\u010dkoj, Ma\u0111arskoj, Italiji, Izraelu, Poljskoj, \u0160vedskoj, \u0160vicarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Greenpeace stoga poziva Ikeu da postane dio rje\u0161enja umjesto da doprinosi postoje\u0107im krizama vezanim za klimu i bioraznolikost.<\/p>\n\n

\u201cNa\u0161a prirodna ba\u0161tina ne smije se pretvoriti u komade namje\u0161taja. Stare su \u0161ume klju\u010dne za zdravlje planeta i moraju se hitno za\u0161tititi. Ikea mora ispuniti vlastita obe\u0107anja o odr\u017eivosti i iz svog opskrbnog lanca eliminirati uni\u0161tavanje pra\u0161uma – istaknuo je Robert Cyglicki, voditelj kampanje za bioraznolikost za Greenpeace u sredi\u0161njoj i isto\u010dnoj Europi (Greenpeace CEE).<\/p>\n\n

\"\"
Skladi\u0161te drva u rumunjskom T\u0103lmaciu\u00a9 Greenpeace<\/figcaption><\/figure>\n\n

Istra\u017eni timovi Greenpeacea pratili su opskrbni lanac od analize izdanih dozvola i satelitskih snimaka sje\u010de u \u0161umama u Rumunjskoj, preko skladi\u0161ta drva i proizvo\u0111a\u010da namje\u0161taja, sve do mjesta gdje ti proizvodi zavr\u0161avaju: na policama Ikeinih trgovina. Utvr\u0111eno je da nekoliko proizvo\u0111a\u010da nabavlja drvo iz \u0161uma s visokim vrijednostima o\u010duvanja. Na temelju javno dostupnih informacija, Ikea je najve\u0107i kupac ve\u0107ini tih tvrtki, \u0161to ukazuje na veliku vjerojatnost da to sporno drvo zavr\u0161ava u Ikeinom namje\u0161taju. To je potvr\u0111eno u slu\u010daju proizvo\u0111a\u010da Plimob, koji proizvodi namje\u0161taj gotovo ekskluzivno za Ikeu.[3]<\/p>\n\n

Greenpeace CEE dao je Ikei i proizvo\u0111a\u010dima priliku da komentiraju nalaze ove istrage. Ikea nije osporila informaciju, dok ve\u0107ina proizvo\u0111a\u010da nije odgovorila. Jedna tvrtka potvrdila je primitak drva s podru\u010dja ekolo\u0161ke mre\u017ee Natura 2000, navode\u0107i da takvo uni\u0161tavanje nije protuzakonito.<\/p>\n\n

\"\"
Snimke posje\u010dene \u0161ume Karpata \u00a9Greenpeace <\/figcaption><\/figure>\n\n

Greenpeace prepoznaje da je proizvodnja namje\u0161taja op\u0107enito dobar na\u010din iskori\u0161tavanja drva i dodavanja vrijednosti sirovinama, ali to ne podrazumijeva \u017ertvovanje biolo\u0161ki najraznovrsnijih \u0161uma na planeti. Karpati su dom sme\u0111im medvjedima, risovima, vukovima te europskim bizonima i me\u0111u najva\u017enijim su uto\u010di\u0161tima flore i faune na europskom kontinentu. No tvrtke i vlasti \u017eele izbje\u0107i ozna\u010davanje podru\u010dja kao primarnih \u0161uma ili pra\u0161uma kako bi se izbjegla ograni\u010denja, \u0161to rezultira time da je samo 2,4 posto (1700 km\u00b2) rumunjskih \u0161uma u Karpatima trenutno za\u0161ti\u0107eno od sje\u010de. Istodobno, slu\u017ebeni podaci ukazuju na to da je oko sedam posto rumunjskih \u0161uma starije od 120 godina.[4] Prema strategiji EU-a za bioraznolikost, te bi \u0161ume trebale biti strogo za\u0161ti\u0107ene.<\/p>\n\n


\u201cIkea mora postati korporativni predvodnik u zalaganju za dono\u0161enje pravno obvezuju\u0107ih i u\u010dinkovitih mjera za\u0161tite bioraznolikosti kako bi se ispunili europski ciljevi u podru\u010dju bioraznolikosti”, zaklju\u010duje Cyglicki.<\/p>\n\n

Dodatne fotografije u velikoj rezoluciji i video materijale mo\u017eete prona\u0107i na sljede\u0107em linku.<\/a><\/p>\n\n

<\/p>\n\n

Napomene:<\/p>\n\n

[1] Dokument \u201eZlo\u010din protiv prirode\u201d (Nature Crime) – deklasificiran: \u201eSastavite istinu: uni\u0161tavanje pra\u0161uma u rumunjskim Karpatima\u201d, Greenpeace u sredi\u0161njoj i isto\u010dnoj Europi (Greenpeace CEE) \/ Rumunjska, 2024. (LINK)<\/a>
[2] Masifpanel SRL, Aramis Invest SRL, Taparo SA, Sortilemn SA, Iris Service Ciuc SA, Plimob SA, Aviva SRL
[3] https:\/\/www.letemps.ch\/economie\/ikea-radiographie-dune-contreoffensive-mediatique<\/a>
[4]https:\/\/publications.jrc.ec.europa.eu\/repository\/handle\/JRC124671#:~:text=%2D%20About%2093%25%20of%20the%20mapped,legal%20framework%20on%20strict%20protection<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Novo izvje\u0161\u0107e Greenpeacea pod nazivom \u201eSastavite istinu: uni\u0161tavanje pra\u0161uma u Rumunjskoj” ukazuje na to da proizvo\u0111a\u010di namje\u0161taja koji sura\u0111uju s Ikeom nabavljaju drvnu sirovinu iz nekih od posljednjih europskih pra\u0161uma u rumunjskim Karpatima, uklju\u010duju\u0107i i za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja mre\u017ee Natura 2000.<\/p>\n","protected":false},"author":26,"featured_media":3650,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"","p4_local_project":"","p4_basket_name":"","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"p4-page-type":[14],"class_list":["post-3649","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","p4-page-type-pr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3649","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/26"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3649"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3649\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3657,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3649\/revisions\/3657"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3650"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3649"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3649"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3649"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=3649"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}