{"id":3726,"date":"2024-05-15T11:28:20","date_gmt":"2024-05-15T09:28:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=3726"},"modified":"2026-01-13T18:16:24","modified_gmt":"2026-01-13T16:16:24","slug":"4-lazna-rjesenja-u-borbi-protiv-plasticne-posasti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/4-lazna-rjesenja-u-borbi-protiv-plasticne-posasti\/","title":{"rendered":"4 la\u017ena rje\u0161enja u borbi protiv plasti\u010dne po\u0161asti"},"content":{"rendered":"\n

One\u010di\u0161\u0107enje plastikom zahvatilo je i najudaljenija podru\u010dja na\u0161eg planeta<\/a>, a prona\u0111ena je i u nekoliko vrsta tkiva<\/a> u ljudskom tijelu. Proizvodnja plastike do\u017eivjela je eksploziju nakon 1950-ih<\/a> i nastavlja rasti. Problem je toliko ra\u0161iren i zastra\u0161uju\u0107i da se ponekad uhvatimo kako pola\u017eemo previ\u0161e nade u rje\u0161enja. I to rje\u0161enja koja zapravo uop\u0107e nisu prava rje\u0161enja.<\/p>\n\n

Kao i obi\u010dno, industrija i najve\u0107i one\u010di\u0161\u0107iva\u010di (veliki brendovi, fosilne i petrokemijske kompanije) sjede u zasjedi i promi\u010du la\u017ena rje\u0161enja<\/a> koja im omogu\u0107uju da nastave poslovati po starom,  ostvarivati ogromne profite i zaga\u0111ivati okoli\u0161, uz izostanak posljedica i negiranje vlastite  odgovornosti. U nastavku donosimo \u010detiri primjera la\u017enih rje\u0161enja, od recikliranja do bioplastike, koji nisu dorasli razmjerima globalne krize one\u010di\u0161\u0107enja plastikom.<\/p>\n\n

1. Recikliranje<\/h2>\n\n

Recikliranje se odavno isti\u010de kao pravo rje\u0161enje za smanjenje plasti\u010dnog otpada. Posebno ga isti\u010du korporacije kao \u0161to su Coca-Cola, PepsiCo, Nestl\u00e9 i Unilever<\/a> te lobisti\u010dke skupine industrije koje desetlje\u0107ima tvrde da je recikliranje rje\u0161enje za plasti\u010dni otpad. Me\u0111utim, stvarnost izgleda sasvim druk\u010dije. Na globalnoj se razini reciklira samo devet posto plastike<\/a>, a ostatak se spaljuje, zakopava ili zavr\u0161ava u okoli\u0161u, me\u0111u ostalim i u moru. \u010cak i u zemljama koje su najnaprednije u tom podru\u010dju, stopa recikliranja plastike iz ku\u0107anstava \u010desto je puno manja od 50%<\/a> i vrlo se mali dio toga ponovno pretvori u ambala\u017eu. Nadalje, reciklirana plastika u mnogim je slu\u010dajevima lo\u0161e kvalitete, \u0161to je \u010dini nepo\u017eeljnom za proizvo\u0111a\u010de. Oslanjanjem na recikliranje odr\u017eava se linearni model potro\u0161nje \u201euzmi-proizvedi-baci\u201c, umjesto da se rje\u0161ava temeljni uzrok prekomjerne proizvodnje i potro\u0161nje plastike.<\/p>\n\n

\"\"
Upravljanje otpadom i recikliranje u Bogoti, Kolumbija<\/figcaption><\/figure>\n\n

Predstavnici industrije poput PlasticsEurope, europskog lobija proizvo\u0111a\u010da plastike<\/a>, smatraju da je kemijsko recikliranje revolucionarno rje\u0161enje. Ono uklju\u010duje razlaganje plastike na njezine molekularne komponente kako bi se stvorili novi materijali. Me\u0111utim, postupak je energetski intenzivan i temelji se na slo\u017eenim kemijskim reakcijama, \u0161to izaziva zabrinutost zbog utjecaja na okoli\u0161 i i upitne skalabilnosti. \u0160tovi\u0161e, kemijskim recikliranjem i dalje nastaju nusproizvodi i emisije, \u010dime se na razli\u010dite na\u010dine pridonosi one\u010di\u0161\u0107enju.<\/p>\n\n

Mehani\u010dko i kemijsko recikliranje plasti\u010dnog otpada nije uspje\u0161no zbog niza razloga: plasti\u010dni otpad iznimno je te\u0161ko prikupiti, gotovo ga je nemogu\u0107e sortirati za recikliranje, njegova prerada je ekolo\u0161ki \u0161tetna, \u010desto je izra\u0111en od toksi\u010dnih materijala ili kontaminiran njima<\/a>, a recikliranje plasti\u010dnog otpada nije ekonomski isplativo.<\/p>\n\n

2. Inicijative \u010di\u0161\u0107enja<\/h2>\n\n

\u010ci\u0161\u0107enje pla\u017ea i \u010di\u0161\u0107enje rijeka hvalevrijedni su napori za uklanjanje plasti\u010dnog otpada iz okoli\u0161a. Najpoznatija inicijativa ove vrste nesumnjivo je Ocean Cleanup<\/a>, neprofitna organizacija koju je osnovao Boyan Slat, a \u010dija je misija razvoj naprednih tehnologija za uklanjanje plasti\u010dnog otpada iz svjetskih oceana na osnovu pasivnih sustava \u010di\u0161\u0107enja koji upotrebljavaju prirodne oceanske sile kao \u0161to su struje i vjetar za hvatanje i koncentriranje plasti\u010dnog otpada. Povijest tog projekta prepuna je neuspjeha, a \u010desto je i meta kritika<\/a>.<\/p>\n\n

Kada vidimo rezultate akcija \u010di\u0161\u0107enja osje\u0107amo se zadovoljno i ispunjeno. Ogranci Greenpeacea i ljudi koji u njima rade ili volontiraju podr\u017eavaju \u010di\u0161\u0107enje i sudjeluju u inicijativama \u010di\u0161\u0107enja<\/a> u razli\u010ditim dijelovima svijeta.<\/p>\n\n

Me\u0111utim, djelovanje tih inicijativa – uklju\u010duju\u0107i Ocean Cleanup i milijune dolara koje je organizacija prikupila, mo\u017eemo usporediti s brisanjem poda krpom dok voda iz slavine i dalje te\u010de<\/a>. Te se inicijative bave simptomima one\u010di\u0161\u0107enja plastikom, ali ne \u010dine gotovo ni\u0161ta na uklanjanju uzroka njezinog kontinuiranog priljeva u ekosustave. Bez intervencija za suzbijanje proizvodnje i potro\u0161nje plastike, akcije \u010di\u0161\u0107enja bit \u0107e vje\u010diti ciklus koji ne\u0107e mo\u0107i pratiti koli\u010dinu plastike u okoli\u0161u.<\/p>\n\n

\"\"
 U rujnu 2018., u okviru globalne akcije Break Free From Plastic<\/em> provedene u 42 zemlje na \u0161est kontinenata, Greenpeace Gr\u010dka o\u010distio je pla\u017eu Charakas u Eviji u Gr\u010dkoj. Volonteri su prikupili podatke za 3.000 komada plastike i razotkrili poduze\u0107a \u010diji su plasti\u010dni proizvodi zavr\u0161ili tamo gdje nisu trebali. U travnju 2019. ponovno su posjetili pla\u017eu kako bi provjerili njezino stanje, a plastika se ve\u0107 vratila u velikim koli\u010dinama. One\u010di\u0161\u0107enje plasti\u010dnim otpadom ima o\u010digledan izvor: poduze\u0107a koja preplavljuju tr\u017ei\u0161te tsunamijem plastike.<\/figcaption><\/figure>\n\n

Inicijative \u010di\u0161\u0107enja mogu biti vrlo korisne prilikom utvr\u0111ivanja naj\u010de\u0161\u0107ih izvora one\u010di\u0161\u0107enja plastikom<\/a> i poduze\u0107a koja najvi\u0161e pridonose stvaranju plasti\u010dnog otpada. U tom slu\u010daju cilj je pozvati poduze\u0107a na odgovornost za plasti\u010dni otpad koji stvaraju njihovi proizvodi i ambala\u017ea<\/a> te poticati sustavne promjene.<\/p>\n\n

3. Bioplastika<\/h2>\n\n

Bioplastike se definiraju kao plasti\u010dni materijali koji su djelomi\u010dno ili u cijelosti dobiveni iz obnovljivih biomasa poput biljaka, koji su biorazgradivi ili oboje. Biorazgradiva plastika \u010dini se kao obe\u0107avaju\u0107e rje\u0161enje za problem one\u010di\u0161\u0107enja plastikom, ali ona nije \u010dudotvoran lijek<\/a>. <\/p>\n\n

Iako se bioplastika mo\u017ee s vremenom razgraditi na manje dijelove, \u010desto su za to potrebni posebni uvjeti<\/a>, kao \u0161to su visoke temperature i odre\u0111eni mikrobi koji nisu lako dostupni u ve\u0107ini okru\u017eenja. Istra\u017eivanja su otkrila da veliki dio \u201ebiorazgradive\u201d plastike zavr\u0161ava na odlagali\u0161tima ili u oceanima, gdje ostaje godinama, a da se ne razgradi zna\u010dajno<\/a>. Prema istra\u017eivanjima, na taj se na\u010din stvara velika koli\u010dina nano i mikroplastike<\/a>.<\/p>\n\n

\"\"
Biorazgradive vre\u0107ice u trgovini, Washington D.C.<\/figcaption><\/figure>\n\n

\u0160tovi\u0161e, proizvodnja biorazgradive plastike i dalje se oslanja na fosilna goriva<\/a>. Uporaba bioplastike ne smije ugroziti sigurnost hrane (ili suverenitet hrane). Zemlji\u0161te koje se koristi za uzgoj ili izvor materijala za bioplastiku ne bi trebalo prijetiti smanjenju zemlji\u0161ta potrebnog za proizvodnju hrane. Dru\u0161tveni i ekolo\u0161ki otisak<\/a> bioplastike nije neutralan.<\/p>\n\n

U kontekstu sprje\u010davanja nastanka otpada i recikliranja, prijedlog da se plastika na fosilnoj osnovi zamijeni ekvivalentima na biolo\u0161koj osnovi odvla\u010di pa\u017enju i udaljuje od stvarnih rje\u0161enja za smanjenje proizvodnje plastike. Na taj na\u010din se promi\u010de proizvodnja plastike iz drugih izvora, a ne smanjenje uporabe plastike. U kona\u010dnici, bioplastika zamjenjuje jednokratnu plastiku na osnovi nafte drugim jednokratnim bioplasti\u010dnim proizvodom. Jedino pravo rje\u0161enje za na\u0161u kulturu bacanja je velika tranzicija na sustave vi\u0161ekratne upotrebe i ponovnog punjenja.<\/p>\n\n

4. Bakterije koje jedu plastiku<\/h2>\n\n

Da, dobro ste pro\u010ditali. Kada su japanski znanstvenici 2001. otkrili bakterije koje jedu plastiku<\/a>, probudili su nadu u prirodno rje\u0161enje za one\u010di\u0161\u0107enje. Sude\u0107i po <\/a>brojnim \u010dlancima i objavama<\/a> o toj temi koji redovito postaju viralni na dru\u0161tvenim mre\u017eama, ta nada i dalje postoji.<\/p>\n\n

Me\u0111utim, primjena takvih mikroba u okoli\u0161u sa sobom donosi zna\u010dajne rizike. Uvo\u0111enje genetski modificiranih mikroba<\/a> u ekosustave moglo bi imati nepredvi\u0111ene posljedice i naru\u0161iti osjetljivu ekolo\u0161ku ravnote\u017eu. \u0160tovi\u0161e, i dalje je nejasno u kojoj mjeri te bakterije mogu biti u\u010dinkovite u razgradnji plastike. Iako su bakterije koje jedu plastiku pokazale obe\u0107avaju\u0107e rezultate u vrlo ograni\u010denom i specifi\u010dnom okru\u017eenju znanstvenog laboratorija, pro\u0161irenje tog procesa na industrijsku razinu je sasvim druga pri\u010da (koja podsje\u0107a na druga la\u017ena rje\u0161enja poput hvatanja i skladi\u0161tenja ugljika<\/a> ili nuklearne fuzije<\/a>).<\/p>\n\n

\"\"
 Mikroskopski pogled na mikroplastiku iz uzoraka vode koje je Greenpeace Njema\u010dka uzeo iz rijeke Rajne.<\/figcaption><\/figure>\n\n

Kona\u010dno, oslanjanje na biolo\u0161ka sredstva za \u010di\u0161\u0107enje na\u0161eg nereda ponovno izgleda kao lije\u010denje simptoma, a ne rje\u0161avanje izvornog problema prekomjerne upotrebe plastike.<\/p>\n\n

Recikliranje, akcije \u010di\u0161\u0107enja, bioplastika ili bakterije koje jedu plastiku imaju ograni\u010denja i nedostatke koji nagla\u0161avaju potrebu za promjenom paradigme. Ljudi i planet hitno trebaju Globalni sporazum o plastici kojim se nastoji rije\u0161iti izvorni uzrok one\u010di\u0161\u0107enja plastikom<\/a> drasti\u010dnim smanjenjem proizvodnje i \u0161irokim omogu\u0107avanjem sustava vi\u0161ekratne upotrebe i ponovnog punjenja. <\/p>\n\n

Osam od 10 ljudi podr\u017eava smanjenje proizvodnje plastike<\/a>. Vlade ih moraju poslu\u0161ati.<\/p>\n\n

Aktiviraj se: Okon\u010dajmo doba plastike!<\/strong><\/p>\n\n

podrzi.greenpeace.hr\/sporazum_o_plastici<\/a><\/p>\n\n

Mehdi Leman urednik je sadr\u017eaja za Greenpeace International, sa sjedi\u0161tem u Francuskoj.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

One\u010di\u0161\u0107enje plastikom zahvatilo je i najudaljenija podru\u010dja na\u0161eg planeta, a prona\u0111ena je i u nekoliko vrsta tkiva u ljudskom tijelu. U blogu donosimo \u010detiri primjera la\u017enih rje\u0161enja, od recikliranja do bioplastike, koji nisu dorasli razmjerima globalne krize one\u010di\u0161\u0107enja plastikom.<\/p>\n","protected":false},"author":26,"featured_media":3728,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"","p4_local_project":"","p4_basket_name":"","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[31],"tags":[22,27,26],"p4-page-type":[16],"class_list":["post-3726","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ne-plastici","tag-jednokratnaplastika","tag-fosilnagoriva","tag-necuvrecu","p4-page-type-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3726","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/26"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3726"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3726\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":66498,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3726\/revisions\/66498"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3728"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3726"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3726"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3726"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=3726"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}