{"id":3786,"date":"2024-07-07T11:04:44","date_gmt":"2024-07-07T09:04:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=3786"},"modified":"2024-09-30T16:05:46","modified_gmt":"2024-09-30T14:05:46","slug":"povezani-smo-izravnim-zeljeznickim-linijama-sa-samo-cetiri-europska-grada-imamo-potencijala-za-jos-22","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/povezani-smo-izravnim-zeljeznickim-linijama-sa-samo-cetiri-europska-grada-imamo-potencijala-za-jos-22\/","title":{"rendered":"Povezani smo izravnim \u017eeljezni\u010dkim linijama sa samo \u010detiri europska grada! Imamo potencijala za jo\u0161 22"},"content":{"rendered":"\n

Greenpeace u sredi\u0161njoj i isto\u010dnoj Europi objavio je najnovije istra\u017eivanje <\/a>pod nazivom Connection Failed, <\/em>koje je pokazalo da su europski gradovi i dalje puno bolje povezani zra\u010dnim nego \u017eeljezni\u010dkim prometom. Ljude se poti\u010de na letenje, umjesto na vo\u017enju vlakom, unato\u010d \u0161tetnom utjecaju zrakoplovnog prometa na planet. Svrha istra\u017eivanja bila je utvrditi postoje\u0107e i potencijalne izravne \u017eeljezni\u010dke veze te ih usporediti s brojem izravnih letova na istim rutama.<\/strong><\/p>\n\n

\"\"
\u00a9Greenpeace Maja Bota<\/figcaption><\/figure>\n\n

Greenpeace je analizirao 990 ruta izme\u0111u 45 velikih europskih gradova, od \u010dega za samo 12 posto ruta postoji izravna veza vlakom, dok za 69 posto postoji izravan let. Dakle, gotovo je \u0161est puta vi\u0161e izravnih letova nego izravnih \u017eeljezni\u010dkih linija izme\u0111u velikih gradova diljem Europe.<\/p>\n\n

Zagreb je vrlo slabo povezan prekograni\u010dnim izravnim \u017eeljezni\u010dkim linijama. Postoji izravna veza vlakom samo do \u010detiri analizirana grada iako bi se do njih 26 moglo do\u0107i izravnim putovanjem kra\u0107im od 18 sati. To zna\u010di da izravna \u017eeljezni\u010dka povezanost Zagreba iznosi svega 15 posto. Izravnim no\u0107nim vlakom mo\u017ee se putovati samo do dva analizirana grada, M\u00fcnchena i Z\u00fcricha.<\/p>\n\n

\"\"
\u00a9Greenpeace Maja Bota<\/figcaption><\/figure>\n\n

Izravan vlak vozi jo\u0161 do Budimpe\u0161te i Ljubljane, ali te dvije linije nisu \u010deste. Postoji samo jedan par vlakova dnevno za Budimpe\u0161tu i tri za Ljubljanu.<\/p>\n\n

Ne postoji izravna \u017eeljezni\u010dka veza sa 85 posto gradova do kojih bi se moglo izravno do\u0107i u roku od 18 sati. Dvije najo\u010diglednije propu\u0161tene prilike za putovanje kra\u0107e od 12 sati su izravne linije do Beograda i Be\u010da. <\/p>\n\n

Trenutno nijedan putni\u010dki vlak ne prelazi hrvatsko-srpsku granicu. Do Beograda se trenutno s presjedanjem u Budimpe\u0161ti, Novom Sadu ili Subotici vlakom putuje gotovo 28 sati, dok bi putovanje izravnom linijom trajalo svega \u0161est sati.  Sli\u010dno tome, nedostaje va\u017ena no\u0107na \u017eeljezni\u010dka linija iz Zagreba do Frankfurta. To je najprometnija kratka zra\u010dna ruta iz Zagreba koja nema izravnu alternativu putovanja vlakom, a slijede je linije za Amsterdam, Pariz i London. <\/p>\n\n

\"\"
\u00a9Greenpeace Maja Bota<\/figcaption><\/figure>\n\n

Europa trenutno ima 350 posto vi\u0161e izravnih letova nego izravnih vlakova do odredi\u0161ta do kojih bi se moglo do\u0107i vlakom u manje od 18 sati (18 sati je trenuta\u010dno maksimalno vrijeme putovanja jednog izravnog no\u0107nog vlaka u Europi). S postoje\u0107om \u017eeljezni\u010dkom infrastrukturom Zagreb ima potencijala za jo\u0161 22 izravne veze, a s umjerenim ulaganjima u europsku \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu koja bi omogu\u0107ila prosje\u010dnu brzinu od 80 km\/h na svim trasama, osam dodatnih gradova moglo bi se u budu\u0107nosti povezati izravnim linijama do\/iz Zagreba. <\/p>\n\n

Izravni vlakovi nude zna\u010dajne prednosti u odnosu na linije s presjedanjem, kao \u0161to su prakti\u010dnost, pouzdanost i \u010desto ni\u017ee cijene, a i poti\u010du ljude na kori\u0161tenje odr\u017eivog na\u010dina putovanja, umjesto onog koji se temelji na fosilnim gorivima. Me\u0111utim, nijedan analizirani grad ne iskori\u0161tava u potpunosti svoj potencijal za izravnu povezanost. \u010cak i Be\u010d, grad sa 17 linija, odnosno najvi\u0161e izravnih \u017eeljezni\u010dkih veza u Europi, ima izravne linije na samo 58 posto mogu\u0107ih ruta.<\/p>\n\n

Greenpeace poziva EU i nacionalne vlade da podr\u017ee razvoj izravnih \u017eeljezni\u010dkih usluga ulaganjem u infrastrukturu, bolju suradnju izme\u0111u \u017eeljezni\u010dkih tvrtki i uspostavljanje izravnih veza tamo gdje jo\u0161 nisu komercijalno odr\u017eive.<\/p>\n\n

– Europa je godinama prostirala \u2018crveni tepih\u2019 zra\u010dnom prometu koji je \u0161tetan za klimu i obasipala ga poreznim olak\u0161icama, dok su vlakovi i \u017eeljezni\u010dka infrastruktura propadali. Danas se suo\u010davamo s golemim nedostacima u na\u0161oj \u017eeljezni\u010dkoj mre\u017ei i znatnim neiskori\u0161tenim potencijalom za izravnu \u017eeljezni\u010dku povezanost, uglavnom zbog pogre\u0161nih prioriteta pri raspodjeli sredstava za mobilnost. Vrijeme je da europske vlade i EU isprave tu neravnote\u017eu pobolj\u0161anjem povezanosti i udobnosti vlakova te ukidanjem nepo\u0161tenih povlastica zrakoplovnoj industriji. Europljani zaslu\u017euju pristup \u010distom, u\u010dinkovitom, udobnom i cjenovno pristupa\u010dnom javnom prijevozu, dobrom i za njih i za planet. – <\/em>istaknuo je Herwig Schuster, <\/strong>stru\u010dnjak za mobilnost Greenpeacea u sredi\u0161njoj  i isto\u010dnoj Europi.<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

Cijelo istra\u017eivanje mo\u017eete prona\u0107i na ovom \u00a0linku<\/a>.<\/p>\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Greenpeace u sredi\u0161njoj i isto\u010dnoj Europi objavio je najnovije istra\u017eivanje pod nazivom Connection Failed, koje je pokazalo da su europski gradovi i dalje puno bolje povezani zra\u010dnim nego \u017eeljezni\u010dkim prometom.…<\/p>\n","protected":false},"author":26,"featured_media":3787,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"","p4_local_project":"","p4_basket_name":"","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"p4-page-type":[14],"class_list":["post-3786","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","p4-page-type-pr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3786","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/26"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3786"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3786\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3886,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3786\/revisions\/3886"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3787"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3786"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3786"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3786"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=3786"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}