{"id":3830,"date":"2024-08-06T13:23:32","date_gmt":"2024-08-06T11:23:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=3830"},"modified":"2024-08-06T16:34:56","modified_gmt":"2024-08-06T14:34:56","slug":"nuklearna-energija-je-opasna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/nuklearna-energija-je-opasna\/","title":{"rendered":"Nuklearna energija je OPASNA"},"content":{"rendered":"\n

Nuklearna energija \u010desto se predstavlja kao iznimno siguran oblik energije, ali povijest pokazuje da ta tehnologija sa sobom nosi mnoge sigurnosne rizike. Mnogi se sje\u0107aju nesre\u0107a u nuklearnoj elektrani Fukushima u Japanu u o\u017eujku 2011. Neki se jo\u0161 uvijek sje\u0107aju nesre\u0107e u \u010cernobilu u Ukrajini u travnju 1986. Unato\u010d tome, nuklearna energija prodaje se javnosti kao siguran oblik energije. Me\u0111utim, ona to nije.<\/p>\n\n

Princip nuklearne energije<\/strong><\/p>\n\n

Nuklearna energija koristi se principom nuklearne fisije, odnosno cijepanjem vrlo velikih nestabilnih atoma, a u tu se svrhu upotrebljava najve\u0107i prirodni atom – uranij. Taj postupak rezultira proizvodnjom topline i visoko radioaktivne mje\u0161avine tvari. Toplina se koristi za proizvodnju elektri\u010dne energije, a od radijacije se moramo za\u0161tititi. Radijacija u jezgri nuklearne elektrane izuzetno je visoka, kao i temperatura. Kako bi ostala stabilna, jezgru je potrebno neprekidno hladiti. Ako se to ne \u010dini, mo\u017ee se toliko zagrijati da se klju\u010dni dijelovi mogu otopiti ili \u010dak zapaliti. U tom slu\u010daju mo\u017ee do\u0107i do ispu\u0161tanja radioaktivnih tvari u okolinu. Kako bi se to sprije\u010dilo, nuklearne elektrane imaju mnoge tehni\u010dke sigurnosne zna\u010dajke: imaju slo\u017eene vi\u0161estruke sustave hla\u0111enja, sustave za uklanjanje neutrona koji bi mogli nastaviti lan\u010danu reakciju i vrlo \u010dvrste sigurnosne barijere \u2013 obloge gorivih \u0161tapova, posude reaktora i spremnika reaktora. Drugim rije\u010dima, sve \u0161to je potrebno kako bi se sprije\u010dilo ispu\u0161tanje radioaktivnih tvari u okoli\u0161.<\/p>\n\n

Nesre\u0107e i incidenti<\/strong><\/p>\n\n

Tijekom 70 godina rada nuklearnih elektrana in\u017eenjeri su kontinuirano smanjivali rizike od nesre\u0107a koje uklju\u010duju veliko ispu\u0161tanje radioaktivnih tvari. Procjenjuje se da su \u0161anse da se na uobi\u010dajenom nuklearnom reaktoru dogodi tzv. o\u0161te\u0107enje jezgre jednom u 10 tisu\u0107a reaktorskih godina. Za najnovije reaktore to bi trebalo biti samo jednom u milijun reaktorskih godina. Operateri prolaze visoko obrazovanje kako bi se takvi nemili doga\u0111aji sprije\u010dili. Uvode se opse\u017ene sigurnosne mjere za sprje\u010davanje zlonamjernih napada, uklju\u010duju\u0107i sabota\u017ee, teroristi\u010dke napade i ratove, koji bi tako\u0111er mogli dovesti do nuklearne nesre\u0107e.<\/p>\n\n

Unato\u010d tome, tijekom sedam desetlje\u0107a povijesti nuklearne energije dogodilo se dvadesetak incidenata <\/a>u kojima je do\u0161lo do o\u0161te\u0107enja jezgre nuklearnog reaktora. Tijekom drugih incidenata do\u0161lo je do istjecanja radioaktivne vode, o\u0161te\u0107enja sigurnosnih sustava ili kontaminacije radnika.<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

Bilo je slu\u010dajeva sabota\u017ee i vojnih napada na nuklearne elektrane. Ukrajinska nuklearna elektrana Zapori\u017eja jo\u0161 uvijek je pod okupacijom ruskih snaga, \u0161to predstavlja veliki rizik od nuklearne nesre\u0107e.1<\/sup><\/p>\n\n

U pet slu\u010dajeva<\/a> (tri u nuklearnoj elektrani Fukushima Daiichi, jednom u \u010cernobilu i jednom u nuklearnoj elektrani Three Mile Island) o\u0161te\u0107enje jezgre dovelo je do zna\u010dajnog ispu\u0161tanja radioaktivnih tvari. Nesre\u0107e se mogu dogoditi u nuklearnim elektranama, a doga\u0111aju se i u modernim postrojenjima.<\/p>\n\n

Stoga je sigurnost najve\u0107i prioritet u nuklearnim elektranama. To uklju\u010duje tehnologiju, ljudske potencijale, strogo neovisan regulatorni nadzor i visoku razinu obavje\u0161tajne, civilne i vojne za\u0161tite. Nuklearne nesre\u0107e doga\u0111aju se zbog tehni\u010dkog kvara, ljudske pogre\u0161ke, prirodnih katastrofa ili kombinacije navedenog. Okida\u010d mo\u017ee biti potres ili proboj brane na rijeci koja se koristi za hla\u0111enje ili vojni napad na dalekovode i transformatore.<\/p>\n\n

Mo\u017eda su \u0161anse za veliku nuklearnu nesre\u0107u male, ali posljedice mogu biti goleme. Nakon eksplozije u \u010cernobilu evakuirano je oko 200 tisu\u0107a ljudi2<\/sup>, a od posljedica eksplozije umrlo je izme\u0111u devet i 30 tisu\u0107a ljudi, prema nekim procjenama i vi\u0161e od njih 150 tisu\u0107a3<\/sup>.<\/p>\n\n

Povr\u0161ina od 2.600 \u010detvornih kilometara i danas je nenaseljiva, a takva bi trebala ostati i narednih nekoliko stotina godina. Procjenjuje se da \u0161teta iznosi oko 300 milijardi eura4<\/sup>. Nakon nesre\u0107e u nuklearnoj elektrani Fukushima Daiichi vi\u0161e od dvije tisu\u0107e ljudi umrlo je tijekom i nakon evakuacije \u2013 ne izravno od zra\u010denja, ve\u0107 zbog problema povezanih sa samom evakuacijom. Evakuirano je 160 tisu\u0107a ljudi, a njih 30 tisu\u0107a i dalje se ne mo\u017ee vratiti ku\u0107i. Procjenjuje se da je \u0161teta ve\u0107a od 350 milijardi eura5<\/sup>.<\/p>\n\n

Nesre\u0107a u NE Kr\u0161ko mogla bi imati posljedice daleko izvan slovenskih granica, kao \u0161to prikazuju izra\u010duni sa Sveu\u010dili\u0161ta BOKU u Be\u010du<\/a>. Ali, naravno, najgore bi bilo u samoj Sloveniji.<\/p>\n

<\/section><\/div>\n

Nesre\u0107e se doga\u0111aju du\u017e cijelog nuklearnog lanca, od rudarenja, proizvodnje goriva, proizvodnje elektri\u010dne energije, tijekom transporta te tijekom gospodarenja radioaktivnim otpadom. Taj se otpad mora dr\u017eati podalje od okoli\u0161a stotinama godina (nisko i srednje radioaktivan otpad) odnosno stotinama tisu\u0107a godina (visoko radioaktivan otpad).<\/p>\n\n

Sigurnosne mjere vode\u0107i su \u010dimbenik visokih tro\u0161kova novih nuklearnih elektrana, a s obzirom na potencijalne posljedice, a tako i treba biti. Rizici povezani s nuklearnom energijom postoje, a poricanje samo ukazuje na nedostatak brige za na\u0161u i budu\u0107e generacije.<\/p>\n\n

Postoje alternative s manjim rizicima, a posebno s manjim negativnim u\u010dincima na okoli\u0161, zdravlje i gospodarstvo ako stvari krenu po zlu. To su sustavi obnovljive energije koji su jeftiniji i br\u017ee ih je primijeniti. <\/p>\n\n

Budu\u0107nost nije nuklearna, ona je obnovljiva.<\/p>\n\n

O autoru:<\/strong> Jan Haverkamp je vi\u0161i stru\u010dnjak za nuklearnu energiju i energetsku politiku u Greenpeaceu i \u010dlan Upravnog odbora Nuclear Transpareny Watcha, europske mre\u017ee koja promi\u010de gra\u0111anski nadzor nuklearne sigurnosti i transparentnosti<\/em><\/p>\n\n

    \n
  1. https:\/\/www.iaea.org\/newscenter\/pressreleases\/update-227-iaea-director-general-statement-on-situation-in-ukrain<\/a>e<\/li>\n\n\n\n
  2.  <\/sup>https:\/\/www.iaea.org\/newscenter\/focus\/chernobyl\/faqs<\/sup><\/a><\/li>\n\n\n\n
  3.  Kate Brown, Manual for Survival: A Chernobyl Guide to the Future <\/sup>https:\/\/www.amazon.com\/Manual-Survival-Chernobyl-Guide-Future\/dp\/0393652513<\/sup><\/a><\/li>\n\n\n\n
  4. Kate Brown, Manual for Survival \u2013 An Environmental History of the Chernobyl Disaster, New York (2019) Norton, ISBN 978-0-393-35776-9<\/sup><\/li>\n\n\n\n
  5. https:\/\/world-nuclear.org\/information-library\/safety-and-security\/safety-of-plants\/fukushima-daiichi-accident <\/a><\/li>\n<\/ol>\n\n

    <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Nuklearna energija \u010desto se predstavlja kao iznimno siguran oblik energije, ali povijest pokazuje da ta tehnologija sa sobom nosi mnoge sigurnosne rizike. <\/p>\n","protected":false},"author":26,"featured_media":3849,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"","p4_local_project":"","p4_basket_name":"","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[29],"tags":[61],"p4-page-type":[16],"class_list":["post-3830","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima-i-energija","tag-nuklearna_energija","p4-page-type-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3830","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/26"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3830"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3830\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3856,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3830\/revisions\/3856"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3849"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3830"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3830"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3830"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=3830"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}