{"id":599,"date":"2017-07-04T00:00:00","date_gmt":"2017-07-03T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/master.k8s.p4.greenpeace.org\/croatia\/press\/599\/panele-na-hotele\/"},"modified":"2023-12-20T13:25:05","modified_gmt":"2023-12-20T11:25:05","slug":"panele-na-hotele","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/panele-na-hotele\/","title":{"rendered":"Panele na hotele!"},"content":{"rendered":"
\n

Krajem 2015. u Parizu je postignut globalni sporazum o klimi gdje je vi\u0161e nego ikad potvr\u0111ena ozbiljnost situacije uz zaklju\u010dak da dr\u017eanje globalnog zatopljenja ispod 2 stupnja vi\u0161e nije dovoljan cilj, nego da trebamo te\u017eiti ostanku unutar 1.5 stupnja.<\/p>\n<\/div>\n

\"\"
\nNepunu godinu dana kasnije sporazum je stupio na snagu, \u0161to je valjda rekord u me\u0111unarodnim odnosima. O klimatskim promjenama me\u0111u znanstvenicima postoji konsenzus: za njih 97% neupitno je da ih uzrokuje \u010dovjek, prvenstveno sagorijevanjem fosilnih goriva. Sve to govori da vremena za na\u010delne i le\u017eerne rasprave vi\u0161e nema, da je sada vrijeme za akciju prema 100% obnovljivoj energetici do sredine stolje\u0107a.<\/p>\n

\n

U slu\u010daju Hrvatske sljede\u0107i veliki iskorak u energetskoj tranziciji mora biti u pravcu sna\u017enog kori\u0161tenja energije Sunca, pri \u010demu sektor turizma treba igrati vode\u0107u ulogu. Uz 2600 sun\u010danih sati godi\u0161nje na Jadranu Hrvatska je me\u0111u prvima u EU po mogu\u0107nostima kori\u0161tenja energije Sunca, ali na dnu ljestvice po broju instaliranih solarnih panela. Upola manja Slovenija proizvodi pet puta vi\u0161e struje iz energije Sunca, a Gr\u010dka, unato\u010d gospodarskim problemima, \u010dak pedeset puta vi\u0161e. Za takvo stanje najodgovornija je dakako Vlada, koja zadnje dvije godine nije napravila ba\u0161 ni\u0161ta da se stvar pokrene s mjesta, a nije puno vi\u0161e u\u010dinjeno ni zadnjih osam godina dok se izredalo osam dr\u017eavnih tajnika za energetiku. Me\u0111utim, odgovornost le\u017ei i na gospodarstvu, pogotovo na sektoru turizma. Klimatske promjene nedvojbeno prijete o\u010duvanju i razvoju turisti\u010dkih odredi\u0161ta. UNESCO je ozna\u010dio 31 mjesto svjetske ba\u0161tine kao lokacije ve\u0107 ugro\u017eene klimatskim promjenama, me\u0111u njima i nama susjednu Veneciju.<\/p>\n

Mediteran kao regija ve\u0107 trpi posljedice klimatskih promjena, kroz dezertifikaciju, smanjenje zaliha vode, gubitak bioraznolikosti, porast temperature i saliniteta mora te ekstremne vremenske uvjete koji \u0107e u budu\u0107nosti biti sve izra\u017eeniji. Turizam \u017eivotno ovisi o netaknutoj prirodi i o\u010duvanom okoli\u0161u pa je aktivno uklju\u010denje u borbu protiv klimatskih promjena, izme\u0111u ostalog i sudjelovanjem u energetskoj tranziciji, pitanje njegova golog opstanka. Turizam je svugdje u svijetu brzorastu\u0107i gospodarski sektor, a Svjetska turisti\u010dka organizacija procjenjuje da \u0107e rasti cijelo 21. stolje\u0107e. Sredozemna regija najve\u0107e je turisti\u010dko odredi\u0161te, na koje otpada 50% posjeta. Udio turizma u BDP-u u cijeloj mediteranskoj regiji iznosi 12%, a u Hrvatskoj \u010dak 19%. Ve\u0107 \u010detvrtu godinu zaredom obaramo rekord u prihodima od turizma od stranih gostiju. Primjerice, najve\u0107a hrvatska turisti\u010dka tvrtka \u201cValamar Riviera\u201d 2016. je utrostru\u010dila neto dobit u odnosu na prethodnu, dok sljede\u0107e tri godine u razvoj planira ulagati 600 milijuna kuna godi\u0161nje. Sli\u010dno je i s drugim doma\u0107im turisti\u010dkim divovima. Kada bi samo manji dio raspolo\u017eivog razvojnog kapitala ulagali u solarizaciju turisti\u010dkih objekata, veliki turisti\u010dki igra\u010di nesumnjivo bi potaknuli solarni uzlet na Jadranu u koji bi se lak\u0161e uklju\u010divali manji subjekti i gra\u0111ani. Ovako se jo\u0161 uvijek \u010dekaju prvi fotonaponski paneli na hrvatskim hotelima. Razmotrimo neke konkretne argumente u prilog solarizacije turizma. Krovovi hotela i kampova idealno su pozicionirani za kori\u0161tenje solarne energije. Sunca ima najvi\u0161e ljeti kada su i potrebe turizma za energijom najve\u0107e pa bi se ve\u0107ina solarne proizvodnje koristila za vlastite potrebe.<\/p>\n

Nadalje, energetski tro\u0161kovi hotela nerijetko su druga najve\u0107a stavka u poslovanju turisti\u010dkih subjekata, odmah iza tro\u0161kova rada.\u00a0 Greenpeace je potkraj 2015. objavio stru\u010dnu studiju \u201cPrelazak Hrvatske na 100% OIE\u201d u kojoj se razmatra i nekoliko prikaza slu\u010daja ulaganja hotela, kampova i apartmana u fotonapon. Izra\u010duni pokazuju da se takve investicije u turizmu posebno isplate, uz povrat ulo\u017eenog u roku od 7-8 godina, s tim da fotonaponski paneli traju 25-30 godina i dulje.<\/p>\n

Tako\u0111er, spomenuta \u201cValamar Riviera\u201d provela je 2015. istra\u017eivanje me\u0111u gostima, koje je pokazalo da je njih \u010dak 62% spremno platiti vi\u0161e za ekolo\u0161ki prihvatljivu uslugu. Ovo je sasvim jasna poruka o tome \u0161to turisti \u017eele. Zato je pravi trenutak da sektor turizma u solarizaciju Hrvatske u\u0111e na velika vrata ve\u0107 ove godine koju je UN proglasio Me\u0111unarodnom godinom odr\u017eivog turizma za razvoj.<\/p>\n

\n

Zoran Tomi\u0107
\nvoditelj Greenpeacea u Hrvatskoj
\n\u010clanak je izvorno objavljen u Jutarnjem listu 28. lipnja 2017.<\/em><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\n\tKrajem 2015. u Parizu je postignut globalni sporazum o klimi gdje je vi\u0161e nego ikad potvr\u0111ena ozbiljnost situacije uz zaklju\u010dak da dr\u017eanje globalnog zatopljenja ispod 2 stupnja vi\u0161e nije dovoljan cilj, nego da trebamo te\u017eiti ostanku unutar 1.5 stupnja.\n<\/div>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":859,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"","p4_local_project":"","p4_basket_name":"","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[29],"tags":[27,23,24],"p4-page-type":[16],"class_list":["post-599","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima-i-energija","tag-fosilnagoriva","tag-obnovljiviizvori","tag-klimatskepromjene","p4-page-type-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/599","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=599"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/599\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3443,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/599\/revisions\/3443"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/859"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=599"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=599"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=599"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=599"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}