{"id":640,"date":"2016-05-02T00:00:00","date_gmt":"2016-05-01T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/master.k8s.p4.greenpeace.org\/croatia\/press\/640\/ttip-otkriveni-tajni-dokumenti\/"},"modified":"2023-10-05T14:32:31","modified_gmt":"2023-10-05T12:32:31","slug":"ttip-otkriveni-tajni-dokumenti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/ttip-otkriveni-tajni-dokumenti\/","title":{"rendered":"TTIP &#8211; otkriveni tajni dokumenti"},"content":{"rendered":"<h3 class=\"leader\">Otkriveni dokumenti iz sporazuma o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom sporazumu (TTIP) potvr\u0111uju velike rizike za okoli\u0161<\/h3>\n<div>\n<p><em>Amsterdam\/Zagreb, 2. svibnja 2016.<\/em><\/p>\n<p>Danas je Greenpeace Nizozemske objavio tajne dokumente iz pregovora o TTIP-u na stranici <a href=\"http:\/\/www.ttip-leaks.org\/\">www.ttip-leaks.org<\/a>. Time se pokazalo kako su okoli\u0161, sigurnost hrane i klima stavljeni na pregovara\u010dki stol. Greenpeace tra\u017ei da se pregovori zaustave kako bi gra\u0111ani mogli dati svoje mi\u0161ljenje o tekstu sporazuma koji se direktno ti\u010de 800 milijuna ljudi koliko ih danas \u017eivi u EU i SAD.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-828\" src=\"https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2019\/04\/46a0748f-gp0stpsnf.jpg\" alt=\"TTIP Projection on Reichstag Building in Berlin. \u00a9 Daniel M\u00fcller \/ Greenpeace\" width=\"1200\" height=\"800\" srcset=\"https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2019\/04\/46a0748f-gp0stpsnf.jpg 1200w, https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2019\/04\/46a0748f-gp0stpsnf-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2019\/04\/46a0748f-gp0stpsnf-768x512.jpg 768w, https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2019\/04\/46a0748f-gp0stpsnf-1024x683.jpg 1024w, https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2019\/04\/46a0748f-gp0stpsnf-510x340.jpg 510w\" sizes=\"auto, (max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><\/p>\n<p>\u201cVrijeme je da rasvijetlimo detalje ovih pregovora. Te\u0161ko ste\u010denim napretkom u za\u0161titi okoli\u0161a trguje se iza zatvorenih vrata. Ovi dokumenti otkrivaju da se civilno dru\u0161tvo s pravom brine oko TTIP-a. Trebamo zaustaviti pregovore i zapo\u010deti javnu raspravu,\u201d izjavila je Sylvia Borren, izvr\u0161na direktorica Greenpeace Nizozemska te dodala: \u201cNajnovija verzija sporazuma treba potpuno i odmah biti objavljena kako bi gra\u0111ani i njihovi izabrani predstavnici imali priliku razumjeti \u0161to se predla\u017ee u njihovo ime. Ovi objavljeni dokumenti slu\u017ee kako bi se potaknula prava demokratska rasprava o tekstu sporazuma, a ne da se gra\u0111anima iza le\u0111a ure\u0111uje ovo preva\u017eno podru\u010dje koje se ti\u010de svakog od nas. Demokracija zna\u010di transparentnost!\u201d<\/p>\n<p>TTIP, Transatlantski trgovinski i investicijski sporazum, potencijalno je najve\u0107i svjetski sporazum o trgovini. Regulirao bi trgovinu izme\u0111u gospodarstava EU-a i SAD-a, koja \u010dine oko polovine svjetskog BDP-a i gotovo tre\u0107inu svjetske trgovinske razmjene. TTIP bi utjecao na skoro svaki gospodarski sektor, od poljoprivrede i tekstila do informacijske tehnologije. Cilj pregovora je ukloniti preostala ograni\u010denja u trgovini izme\u0111u EU i SAD-a kako bi se iznad svega \u0161titila ulaganja.<\/p>\n<p>\u201eAko to zvu\u010di benigno, zamislimo da sigurnosna ograni\u010denja neke dr\u017eave mogu biti vi\u0111ena kao prepreka trgovini koju treba ukloniti. Ili kako se zbog za\u0161tite investicije mo\u017ee sprije\u010diti pojedinu dr\u017eavu da suvereno donosi zakone. TTIP prijeti slabljenjem demokratski izabranih vlada svih ugovornih strana\u201c, nagla\u0161ava Zoran Tomi\u0107, voditelj Greenpeacea u Hrvatskoj.<\/p>\n<p>\u201eUkoliko su nam bitna pitanja okoli\u0161a, za\u0161tita \u017eivotinja, radni\u010dka prava ili privatnost na internetu, trebali bismo biti zabrinuti zbog sadr\u017eaja objavljenih dokumenata. Oni samo potvr\u0111uju opravdanost sna\u017enog protivljenja civilnog dru\u0161tva i milijuna ljudi iz cijelog svijeta koji tvrde: TTIP je veliki transfer demokratske mo\u0107i s ljudi na velike korporacije. Vrijeme je da se prekinu pregovori i zapo\u010dne javna rasprava!\u201c, zaklju\u010duje Tomi\u0107.<\/p>\n<p>PITANJA I ODGOVORI:<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><strong>Koji su dokumenti objavljeni?<\/strong><\/p>\n<p>Dokumenti koje je objavio Greenpeace Nizozemske sadr\u017ee oko pola nacrta teksta iz travnja 2016, uo\u010di 13. Runde pregovora o TTIP-u izme\u0111u EU i SAD-a (New York, 25-29. travnja 2016). Koliko znamo, kona\u010dni \u0107e dokument imati 25 do 30 poglavlja i \u010ditav niz aneksa. Europska komisija je objavila pregled u kojem navodi da je do sada konsolidirano 17 poglavlja. To zna\u010di da dokumenti koje je objavilo Greenpeace Nizozemske sadr\u017ei 3\/4 do sada konsolidiranog teksta.<\/p>\n<p>Konsolidirani tekst je onaj gdje su stajali\u0161ta EU i SAD-a prikazana jednu uz drugo. Taj korak u pregovara\u010dkom procesu omogu\u0107ava nam uvid u podru\u010dja u kojima su EU i SADF blizu postizanja dogovora, kao i gdje \u0107e biti potrebni kompromisi i ustupci. Od dokumenata koje je objavio Greenpeace Nizozemske, na ukupno 248 stranica, u 13 poglavlja po prvi put imamo uvid u stajali\u0161ta SAD-a.<\/p>\n<p><strong>Kako se postupalo s dokumentima?<\/strong><\/p>\n<p>Dokumenti u koje je Greenpeace Nizozemske dobio uvid, o\u010digledno su bili tretirani tako da se svaki pojedini primjerak mo\u017ee identificirati. Prije objavljivanja tekstovi su pretipkani i uklonjene su identifikacijske oznake. Ni na koji na\u010din nije mijenjan sadr\u017eaj i format dokumenata. Iz tog razloga ne stavljamo na uvid originalne dokumente.<\/p>\n<p><strong>Kako znamo da su dokumenti autenti\u010dni?<\/strong><\/p>\n<p>Nakon primitka, Greenpeace Nizozemske i Rechercheverbund NDR, WDR i S\u00fcddeutsche Zeitung, renomirano njema\u010dko istra\u017eiva\u010dko partnerstvo, analizirali su dokumente i usporedili ih s postoje\u0107ima. Rechercheverbund, sastavljen od nekolicine njema\u010dkih medija, donosio je, me\u0111u ostalim velikim pri\u010dama, objave Snowdena te objavio nedavni skandal s emisijama Volkswagen automobila.<\/p>\n<p><strong>Koji su prvi zaklju\u010dci iz ovih dokumenata?<\/strong><\/p>\n<p>Sa stajali\u0161ta za\u0161tite okoli\u0161a i potro\u0161a\u010da, postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost s \u010detiri aspekta:<\/p>\n<p><strong>\u2013 Po svemu sude\u0107i, odustaje se od dugogodi\u0161nje odredbe za za\u0161titu okoli\u0161a<\/strong><\/p>\n<p>Niti jedno od poglavlja ne poziva se na Pravilo iznimke. Ovo gotovo 70 godina staro pravilo sadr\u017eano je u u sporazumu GATT Svjetske trgovinske organizacije (WTO), a omogu\u0107uje dr\u017eavama da reguliraju trgovinu \u201eradi za\u0161tite ljudskog, \u017eivotinjskog i biljnog svijeta ili zdravlja\u201c ili radi \u201eo\u010duvanja ograni\u010denih prirodnih resursa\u201c. Izostavljanje ove odredbe ukazuje na to da obje strane uspostavljaju re\u017eim koji stavlja profit iznad ljudskih \u017eivota i zdravlja, te \u017eivotinjskog i biljnog svijeta.<\/p>\n<p><strong>\u2013 Uz TTIP bit \u0107e te\u017ee za\u0161tititi klimu<\/strong><\/p>\n<p>Pari\u0161ki Sporazum o klimi jasno isti\u010de da moramo zadr\u017eati porast temperature ispod 1.5\u00b0C \u00a0kako bismo izbjegli klimatsku katastrofu koja bi pogodila milijarde ljudi diljem svijeta. Ovaj ugovor ne bi smio biti izuzet od obaveza prema klimi. Me\u0111utim, u dobivenim tekstovima ne mo\u017ee se na\u0107i ni\u0161ta \u0161to ukazuje na za\u0161titu klime. \u0160tovi\u0161e, prostor za mjere ubla\u017eavanja posljedica ograni\u010den je poglavljima o Regulatornoj suradnji i Tr\u017ei\u0161nom pristupu industrijskim proizvodima. Na primjer, prema tim odredbama ne bi bilo ograni\u010denja za uvoz visokouglji\u010dne nafte dobivene iz katranskog pijeska.<\/p>\n<p><strong>\u2013 Kraj na\u010dela predostro\u017enosti<\/strong><\/p>\n<p>Na\u010delo predostro\u017enosti, sadr\u017eano u Ugovoru o Europskoj uniji, ne spominje se u poglavlju o regulatornoj suradnji niti u bilo kojem od dobivenih 13 poglavlja. S druge strane, u nizu poglavlja spominje se ameri\u010dki pristup \u201etemeljenja na riziku,\u201c \u0161to zna\u010di da se ne bi i\u0161lo na izbjegavanje opasnih tvari nego na njihovo kontroliranje. Taj pristup umanjuje mogu\u0107nost nadle\u017enih vlasti da poduzimaju preventivne mjere, npr. u slu\u010daju upotrebe kemikalija koje dovode do hormonalnih poreme\u0107aja kod ljudi i sli\u010dno.<\/p>\n<p><strong>\u2013 TTIP otvara ve\u0107i prostor utjecaju korporacija<\/strong><\/p>\n<p>Dok je civilno dru\u0161tvo imalo slab pristup pregovorima, objavljeni dokumenti pokazuju da je industrija dobila privilegirano mjesto pri dono\u0161enju va\u017enih odluka. Objavljeni dokumenti pokazuju da EU nije otvoreno govorila o visokoj razini industrijskog utjecaja. Nedavni javni izvje\u0161taj EU tek jednom usput spominje naputke od strane industrije, dok objavljeni dokumenti u vi\u0161e navrata govore o potrebi daljnjih konzultacija s industrijom te eksplicitno spominju kako su se prikupljali naputci industrije.<\/p>\n<p><strong>Link na stranicu:<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.ttip-leaks.org\/\">www.ttip-leaks.org<\/a><\/p>\n<p><strong>Video:<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/youtu.be\/XtrpdVBRCq0\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">https:\/\/youtu.be\/XtrpdVBRCq0<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/youtu.be\/Fap2AS6eNYk\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">https:\/\/youtu.be\/Fap2AS6eNYk<\/a><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div>\n\tOtkriveni dokumenti iz sporazuma o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom  sporazumu (TTIP) potvr\u0111uju velike rizike za okoli\u0161\n<\/div>\n","protected":false},"author":20,"featured_media":828,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"","p4_local_project":"","p4_basket_name":"","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[29],"tags":[23,24],"p4-page-type":[14],"class_list":["post-640","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima-i-energija","tag-obnovljiviizvori","tag-klimatskepromjene","p4-page-type-pr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/640","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/20"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=640"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/640\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3310,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/640\/revisions\/3310"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/828"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=640"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=640"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=640"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=640"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}