{"id":65757,"date":"2024-10-02T11:34:36","date_gmt":"2024-10-02T09:34:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=65757"},"modified":"2024-10-17T15:49:22","modified_gmt":"2024-10-17T13:49:22","slug":"plin-i-zdravlje-razgovor-s-aidanom-farrowom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/plin-i-zdravlje-razgovor-s-aidanom-farrowom\/","title":{"rendered":"Plin i zdravlje: razgovor s dr. Aidanom Farrowom"},"content":{"rendered":"\n

Puno ljudi ve\u0107 tradicionalno kuha na plin. U zadnje vrijeme sve se \u010de\u0161\u0107e ta tehnologija globalno spominje u kontekstu \u0161tetnosti za zdravlje. O tome \u0161to se sve doga\u0111a na\u0161em zdravlju i atmosferi u kojoj kuhamo razgovarali smo s britanskim stru\u010dnjakom dr. Aidanom Farrowom, po\u010dasnim znanstvenim suradnikom Sveu\u010dili\u0161ta u Exeteru, \u010dlanom Instituta za upravljanje kakvo\u0107om zraka (Institute of Air Quality Management, MIAQM) i Ustanove za znanost okoli\u0161a (Institution of Environmental Sciences, MIES) te vi\u0161im znanstvenikom Greenpeaceovog Znanstvenog odsjeka na Sveu\u010dili\u0161tu u Exeteru.<\/strong><\/p>\n\n

\"dr.<\/figure>\n\n

\u0160to nas je dovelo do spoznaje da kuhanje na plin \u0161teti zdravlju, \u0161to ka\u017ee znanost?<\/strong><\/p>\n\n

U usporedbi s krutim gorivima, fosilni plin se doima kao da gori \u2018\u010di\u0161\u0107e\u2019. Vidljivih znakova one\u010di\u0161\u0107enja je malo, ali to ne zna\u010di da one\u010di\u0161\u0107enja nema. Kada sagorijevamo bilo koje gorivo, du\u0161ikov dioksid (NO2<\/sub>) se emitira u atmosferu, uzrokuju\u0107i one\u010di\u0161\u0107enje. Ugljik u gorivu se pak mo\u017ee pretvoriti u ugljikov monoksid i formaldehid. Usto se iz plamena osloba\u0111aju lebde\u0107e \u010destice, a plin je izvor i drugih one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih tvari. <\/p>\n\n

Plin je mje\u0161avina kemijskih spojeva – ve\u0107inom se sastoji od metana, ali sadr\u017ei i druge spojeve. Znanstvenici su nedavno otkrili da plin mo\u017ee sadr\u017eavati i one\u010di\u0161\u0107uju\u0107u tvar benzen koji uzrokuje rak, a koji zavr\u0161i u na\u0161im domovima. Znanstvenici instituta PSE Healthy Energy<\/a> uzeli su stotine uzoraka plina i prona\u0161li benzen u 97% njih diljem Sjeverne Amerike.<\/p>\n\n

<\/p>\n\n

Za\u0161to je du\u0161ikov dioksid opasan za ljudsko zdravlje? \u0160to se mo\u017ee dogoditi ako se svakodnevno izla\u017eemo razinama vi\u0161ima od dopu\u0161tene?<\/strong><\/p>\n\n

Znanstvenici koji prou\u010davaju du\u0161ikov dioksid i zdravlje povezuju izlo\u017eenost tom plinu s nizom zdravstvenih tegoba, pa i preranom smrti. Tegobe povezane s du\u0161ikovim dioksidom uklju\u010duju astmu, infekcije di\u0161nog sustava, pogor\u0161anje alergijskih reakcija, rak plu\u0107a i mo\u017edani udar. Povezanost s astmom posebno je va\u017ena za zdravlje djece i mo\u017ee dovesti do gubitka mnogih godina \u017eivota u zdravlju. <\/p>\n\n

<\/p>\n\n

Postoje li preporu\u010dene ili zakonom ograni\u010dene razine izlo\u017eenosti du\u0161ikovom dioksidu u EU?<\/strong><\/p>\n\n

Europska unija postavila je standarde izlo\u017eenosti du\u0161ikovom dioksidu, ali su nakon najnovijih znanstvenih otkri\u0107a vezanih uz zdravstvene rizike oni postali zastarjeli. Ti su standardi daleko manje rigorozni od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Ove je godine Europski parlament donio sporazum<\/a> kojim se ti standardi moraju postro\u017eiti do 2030. godine. Nova bi se pravila tako uskladila s preporukama SZO-a za kratkoro\u010dnu izlo\u017eenost du\u0161ikovom dioksidu. No prosje\u010dno ograni\u010denje izlo\u017eenosti bi na godi\u0161njoj razini ostalo mnogo vi\u0161e od preporuke SZO-a. Godi\u0161nji prosjek u EU za NO2<\/sub> iznosi 40 \u00b5g\/m3<\/sup>, a do 2030. bit \u0107e smanjen na 20 \u00b5g\/m3<\/sup>. Smjernice SZO-a, me\u0111utim, preporu\u010duju 10 \u00b5g\/m3<\/sup>. Povrh toga, za neke se zemlje i regije u EU-u o\u010dekuje da \u0107e imati mogu\u0107nost odgode provedbe novih pravila.<\/p>\n\n

<\/p>\n\n

Postoji li znanstveno istra\u017eivanje koje uspore\u0111uje plinska kuhala s elektri\u010dnima i, ako postoji, koja su saznanja?<\/strong><\/p>\n\n

Da, postoji nekoliko istra\u017eivanja koja su se bavila plinskim i elektri\u010dnim kuhalima. Uglavnom su usredoto\u010dena na du\u0161ikov dioksid. Jedno ve\u0107e istra\u017eivanje<\/a>, koje su provele organizacije naziva CLASP i European Public Health Alliance (Europski savez za javno zdravstvo), pokazalo je da su prosje\u010dne koncentracije du\u0161ikovog dioksida u domovima koji kuhaju na plin gotovo dvostruko vi\u0161e od onih u domovima koji rabe elektri\u010dna kuhala. Osim toga, da ku\u0107anstva koja kuhaju na plin vjerojatno kr\u0161e ograni\u010denja postavljena od SZO-a i EU, a koja se ti\u010du za\u0161tite kakvo\u0107e zraka. Ograni\u010denja za NO2<\/sub> u smjernicama SZO-a na razini jednog sata tako prekora\u010di 22 posto ku\u0107anstava u Slova\u010dkoj, pa sve do 77 posto ku\u0107anstava u \u0160panjolskoj. Ku\u0107anstva koja kuhaju na struju ne prekora\u010duju ovo ograni\u010denje.
<\/p>\n\n

Ove je godine jedno istra\u017eivanje u New Yorku<\/a> pratilo kakvo\u0107u zraka u ku\u0107anstvima koja su s plina pre\u0161la na kuhanje na struju. Pokazalo se da je taj prelazak srezao koncentracije du\u0161ikovog dioksida u ku\u0107anstvu, \u0161to dovodi i do pobolj\u0161anja zdravlja uku\u0107ana.<\/p>\n\n

<\/p>\n\n

Utje\u010du li plinska kuhala na zrak u atmosferi i kako?<\/strong><\/p>\n\n

Utje\u010du, itekako. Na\u0161i domovi nisu hermeti\u010dki zatvorene kutije, tako da plinovi i one\u010di\u0161\u0107uju\u0107e tvari koje ispu\u0161tamo u zatvorenom prostoru zavr\u0161e u vanjskom okoli\u0161u. No nepovoljan utjecaj fosilnog plina po\u010dinje daleko prije nego \u0161to stigne u na\u0161e kuhinje. Tu mislim na curenja i ispu\u0161tanja tvari koje one\u010di\u0161\u0107uju zrak i stakleni\u010dkih plinova du\u017e cijelog opskrbnog lanca fosilnim gorivima, od bu\u0161otina preko cjevovoda i spremi\u0161ta do postrojenja za preradu. Smanjenje odnosno postupno ukidanje cjelokupnog plinskog sustava jedini je na\u010din da se drasti\u010dno smanji nepovoljan utjecaj na vanjski okoli\u0161.<\/p>\n\n

<\/p>\n\n

\u0160to biste preporu\u010dili ljudima koji trenutno kuhaju na plin? Koji je najbolji na\u010din da se za\u0161tite?<\/strong><\/p>\n\n

Sagorijevanje plina uvijek \u0107e one\u010di\u0161\u0107avati zrak, ali mogu se poduzeti neki jednostavni koraci u dobrom smjeru, \u010dak i kad se ne mo\u017eete odmah prebaciti na kuhanje na struju. Jedan od vjerojatno najboljih na\u010dina da se smanje koncentracije i izlo\u017eenost jest provjetravanje prostorija. U ve\u0107ini slu\u010dajeva vanjski je zrak \u010di\u0161\u0107i, pa otvorite prozore da zrak struji, uklju\u010dite napu s ventilatorom ako je imate i pobrinite se da redovito mijenjate filtre. \u017delite li kuhati bez plina, prebacite se na elektri\u010dna ili indukcijska kuhala. To je mnogo bolje rje\u0161enje za va\u0161e zdravlje i zdravlje na\u0161eg planeta. Za takvu promjenu treba nam podr\u0161ka \u0161to ve\u0107eg broja ljudi. <\/p>\n\n

Dr. Aidan Farrow je po\u010dasni znanstveni suradnik pri Sveu\u010dili\u0161tu u Exeteru, \u010dlan Instituta za upravljanje kakvo\u0107om zraka (Institute of Air Quality Management, MIAQM) i Ustanove za znanost okoli\u0161a (Institution of Environmental Sciences, MIES) te vi\u0161i znanstvenik pri Greenpeaceu International. Aidan je studirao geoznanost okoli\u0161a pri Sveu\u010dili\u0161tu u Edinburghu, a doktorirao iz geografskih znanosti (klimatsko modeliranje) na Sveu\u010dili\u0161tu u Bristolu. Podru\u010djem kakvo\u0107e zraka po\u010deo se baviti 2013. kao postdoktorand pri Sveu\u010dili\u0161tu u Hertfordshireu. 2016. postao je savjetnikom u tvrtki Air Quality Consultants Ltd, a zatim se pridru\u017eio Greenpeaceovim znanstvenim laboratorijima<\/a> pri Sveu\u010dili\u0161tu u Exeteru 2018. U suradnji s Greenpeaceom daje znanstvene savjete i analiti\u010dku podr\u0161ku Greenpeaceovim uredima diljem svijeta. Bavi se istra\u017eivanjem one\u010di\u0161\u0107enja atmosfere, njegovim uzrocima i \u0161tetnim utjecajem na zdravlje, kombiniraju\u0107i terenski rad i laboratorijska mjerenja, numeri\u010dko modeliranje i daljinsko o\u010ditavanje.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Puno ljudi kuha na plin. U zadnje vrijeme sve se \u010de\u0161\u0107e ta tehnologija spominje u kontekstu \u0161tetnosti za zdravlje. O tome smo razgovarali s britanskim stru\u010dnjakom Aidanom Farrowom iz Greenpeaceovog Znanstvenog odsjeka na Sveu\u010dili\u0161tu u Exeteru. <\/p>\n","protected":false},"author":26,"featured_media":65758,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"","p4_local_project":"","p4_basket_name":"","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[29],"tags":[56],"p4-page-type":[54],"class_list":["post-65757","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima-i-energija","tag-fosilniplin","p4-page-type-intervju"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/65757","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/26"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=65757"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/65757\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":65765,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/65757\/revisions\/65765"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/65758"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=65757"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=65757"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=65757"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=65757"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}