{"id":65923,"date":"2024-12-16T15:02:25","date_gmt":"2024-12-16T13:02:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=65923"},"modified":"2025-07-02T09:07:18","modified_gmt":"2025-07-02T07:07:18","slug":"potresne-fotografije-povlacenja-arktickih-ledenjaka-u-21-stoljecu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/potresne-fotografije-povlacenja-arktickih-ledenjaka-u-21-stoljecu\/","title":{"rendered":"Potresne fotografije povla\u010denja arkti\u010dkih ledenjaka u 21. stolje\u0107u"},"content":{"rendered":"\n
\"\"
Slika sadr\u017ei fotografije u nizu, spojene kako bi se stvorila panorama koja prikazuje ledenjake Kongsvegen i Pedersenbreen kako se spajaju oko planine Nielsenfjellet izvan Ny \u00c5lesunda na Svalbardu.

Gornja fotografija: Panoramska snimka iz arhive Norve\u0161kog polarnog instituta, snimljena 1967.

Donja fotografija: Panorama snimljena 24. kolovoza 2024.

Norve\u0161ki polarni institut Referentna slika: NP051260 \u00a9 Christian \u00c5slund \/ Norve\u0161ki polarni institut \/ Greenpeace
<\/figcaption><\/figure>\n\n

Fotograf Christian \u00c5slund, s kojim Greenpeace \u010desto sura\u0111uje, od 2002. godine radi na projektu vizualnog istra\u017eivanja arkti\u010dkih ledenjaka na Svalbardu i dokumentira njihovo povla\u010denje tijekom vremena. U svom radu uspore\u0111uje trenutne fotografije s arhivskim snimkama Norve\u0161kog polarnog instituta s po\u010detka 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n

Christian se ranije ove godine ukrcao na Greenpeaceov brod The Witness kako bi ponovno posjetio neke od ledenjaka koje je prvi put fotografirao 2002. godine, istovremeno dokumentiraju\u0107i nove za postoje\u0107i projekt: <\/p>\n\n

-Na mnogim ledenjacima koje sam fotografirao za ovu seriju vidjeli smo istu pri\u010du \u2013 ledeni zidovi potpuno su nestali, a ledenjaci se povla\u010de dok ne nestanu. Oni su pravi primjer koliko se brzo na\u0161 planet mijenja dok se klimatska kriza pogor\u0161ava. Arktik je na\u0161 klimatski stra\u017ear \u2013 to je mjesto na kojem se klimatska i oceanska kriza spajaju i gdje se posljedice tih kriza najprije pojavljuju i najvi\u0161e osje\u0107aju – izjavio je Christian.<\/p>\n\n

\"\"

Lijevo: Arhivska snimka \u010dovjeka koji stoji na vrhu otoka Blomstrand\u00f8ya u Kongsfjordenu tijekom istra\u017eiva\u010dkog putovanja 1966. godine, s ledenjakom Blomstrandbreen u pozadini. U to se vrijeme smatralo da se radi o poluotoku, ali nakon \u0161to se ledenjak otopio postalo je jasno da je ipak otok. Blomstrandbreen, Ny Alesund, Svalbard.

Desno: Fotografiju je na istoj lokaciji snimio fotograf Christian Aslund, a u prvom je planu \u010dlan Greenpeaceove posade. 23. kolovoza 2024. \u00a9 Christian \u00c5slund \/ Norve\u0161ki polarni institut \/ Greenpeace <\/figcaption><\/figure>\n\n

<\/p>\n\n

\"\"
Arhivska fotografija Norve\u0161kog polarnog instituta iz 1961, na kojoj se nalazi ledenjak Nordenskioldbreen, u rukama kapetana Jona Amtrupa s Greenpeaceovog broda u Adolfbukti, Billefjorden, Svalbard. \u00a9 Christian \u00c5slund \/ Greenpeace<\/figcaption><\/figure>\n\n
\"\"
\u010clan Greenpeaceovog tima dr\u017ei povijesnu panoramsku snimku Norve\u0161kog polarnog instituta iz 1967. koja prikazuje ledenjake Kongsbreen i Kronobreen kako okru\u017euju otok Colleth\u00f8gda, izvan Ny \u00c5lesunda, Svalbard \u00a9 Christian \u00c5slund \/ Greenpeace
<\/figcaption><\/figure>\n\n

Dokumentiranje legendarnog ledenjaka Blomstrandbreen 2002. godine pokazalo je da se ledenjak povukao gotovo dva kilometra od 1928, s ubrzanom stopom od 35 izgubljenih metara godi\u0161nje od 1960. godine, koja je jo\u0161 porasla u proteklom desetlje\u0107u. \u0160okantne fotografije ilustriraju zastra\u0161uju\u0107i razmjer povla\u010denja arkti\u010dkih ledenjaka u pro\u0161lom stolje\u0107u.<\/p>\n\n

Usporedne fotografije ledenjaka Blomstrandbreen, Svalbard<\/strong><\/h4>\n\n
\"\"
Gornja fotografija: Povijesna snimka iz arhive Norve\u0161kog polarnog instituta iz 1939: ledenjaci Kronobreen, Kongsbreen i Kongsvegen u fjordu Kongsfjorden, pogled s planine Zeppelinfjellet.

Fotografija u sredini: snimljena s istog mjesta 2002. s \u010dlanom Greenpeaceove posade u prvom planu.

Donja fotografija: snimljena s istog mjesta 24. kolovoza 2024. s \u010dlanom Greenpeaceove posade u prvom planu. \u00a9 Christian \u00c5slund \/ Norve\u0161ki polarni institut \/ Greenpeace
<\/figcaption><\/figure>\n\n

Usporedne fotografije ledenjaka \u2013 Ny Alesund, Svalbard<\/strong><\/h4>\n\n
\"\"
Gornja fotografija: Povijesna snimka geologa Andersa K. Orvina iz 1924. godine koja prikazuje ledenjake Kongsbreen, Kronobreen i Kongsvegen kako okru\u017euju otok Colleth\u00f8gda. 

Donja fotografija: Fotografija koju je na istoj lokaciji snimio fotograf Christian Aslund. 26. kolovoza 2024. \u00a9 Christian \u00c5slund \/ Norve\u0161ki polarni institut \/ Greenpeace
<\/figcaption><\/figure>\n\n

Ubrzano zagrijavanje Arktika ima zna\u010dajne globalne posljedice. Otapanje ledenjaka i ledenih plo\u010da pridonosi podizanju razine mora, dok gubitak morskog leda otkriva tamniju povr\u0161inu oceana koja apsorbira toplinu umjesto da je reflektira, \u0161to uzrokuje velike promjene u vremenskim obrascima diljem svijeta. Klimatska i oceanska kriza duboko su povezane; kako se klimatska kriza pogor\u0161ava, smanjuje se kapacitet oceana da ubla\u017ei njezine najte\u017ee posljedice, da bude oslonac obalnim zajednicama te da odr\u017ei morske ekosustave. I to u dosad nevi\u0111enim razmjerima.<\/p>\n\n

Usporedne fotografije ledenjaka \u2013 Kongsbreen<\/strong><\/h4>\n\n
\"\"
Gornja fotografija: Povijesna snimka Norve\u0161kog polarnog instituta snimljena 24. kolovoza 1928. koja prikazuje ledenjak Kongsbreen. 

Donja fotografija: snimljena s istog mjesta 23. kolovoza 2024. \u00a9 Christian \u00c5slund \/ Norve\u0161ki polarni institut \/ Greenpeace
<\/figcaption><\/figure>\n\n

Usporedne fotografije ledenjaka – Nordenskioldbreen<\/strong><\/h4>\n\n
\"\"
Gornja fotografija: Arhivska snimka Norve\u0161kog polarnog instituta iz 1947. koja prikazuje brod Minna u uvali Adolfbukta ispred ledenjaka Nordenskioldbreen na Svalbardu.

Donja fotografija: Fotografija koju je snimio fotograf Christian Aslund 17. kolovoza 2024. s iste lokacije s Greenpeaceovim brodom Witness u prvom planu.6 \u00a9 Christian \u00c5slund \/ Norve\u0161ki polarni institut \/ Greenpeace
<\/figcaption><\/figure>\n\n
\"\"
Gornja fotografija: Povijesna snimka iz arhive Norve\u0161kog polarnog instituta koja prikazuje ledenjak Conwaybreen, snimljena 1925. godine. NY-Alesund, Svalbard.

Donja fotografija: Fotografija snimljena s istog mjesta, 23. kolovoza 2024. \u00a9 Christian \u00c5slund \/ Norve\u0161ki polarni institut \/ Greenpeace 
<\/figcaption><\/figure>\n\n

Usporedne fotografije ledenjaka \u2013 Tempelfjorden<\/strong><\/h4>\n\n
\"\"
Gornja fotografija: Arhivska snimka Norve\u0161kog polarnog instituta iz Tempelfjordena, Svalbard. Snimljena 1935. ispred ledenjaka von Postbreen. 

Donja fotografija: snimio Christian Aslund s istog mjesta, koriste\u0107i vi\u0161estruke ekspozicije za stvaranje panoramske slike. 17. kolovoza 2024. \u00a9 Christian \u00c5slund \/ Norve\u0161ki polarni institut \/ Greenpeace
<\/figcaption><\/figure>\n\n

Usporedne fotografije ledenjaka \u2013 Kongsfjorden, Svalbard<\/strong><\/h4>\n\n
\"\"
Gornja fotografija: Povijesna snimka iz arhive Norve\u0161kog polarnog instituta iz 1939.: ledenjaci Kronobreen, Kongsbreen i Kongsvegen u fjordu Kongsfjorden, gledano s planine Zeppelinfjellet.

Donja fotografija: snimljena s istog mjesta 24. kolovoza 2024. s \u010dlanom Greenpeaceove posade u prvom planu. \u00a9 Christian \u00c5slund \/ Norve\u0161ki polarni institut \/ Greenpeace
<\/figcaption><\/figure>\n\n

Usporedne fotografije ledenjaka \u2013 Lov\u00e9nbreen<\/strong>
<\/h4>\n\n
\"\"
Gornja fotografija: Povijesna snimka s ekspedicije Norve\u0161kog polarnog instituta na Svalbard, koja je snimljena u ljeto 1956. i prikazuje stari rudnik ugljena i ledenjak Lov\u00e9nbreen. Ny Alesund, Svalbard.

Donja fotografija: snimio fotograf Christian Aslund s istog mjesta, 24. kolovoza 2024. \u00a9 Christian \u00c5slund\/ Norve\u0161ki polarni institut \/ Greenpeace
<\/figcaption><\/figure>\n\n

\u010cuvanje oceana od iznimne je va\u017enosti i stoga je cilj za\u0161tititi 30 posto svjetskih mora do 2030. uz pomo\u0107 mre\u017ee oceanskih uto\u010di\u0161ta. Greenpeace poziva vlade da do lipnja 2025. ratificiraju UN-ov Sporazum o svjetskim morima kako bi se po\u010dela graditi globalna mre\u017ea za\u0161ti\u0107enih morskih rezervata koja \u0107e obuhva\u0107ati najmanje 30 posto svjetskih mora do 2030. godine. More se \u010duvati mora!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Fotograf Christian \u00c5slund, s kojim Greenpeace \u010desto sura\u0111uje, od 2002. godine radi na projektu vizualnog istra\u017eivanja arkti\u010dkih ledenjaka na Svalbardu i dokumentira njihovo povla\u010denje tijekom vremena. <\/p>\n","protected":false},"author":26,"featured_media":65924,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"","p4_local_project":"","p4_basket_name":"","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[29],"tags":[],"p4-page-type":[16],"class_list":["post-65923","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima-i-energija","p4-page-type-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/65923","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/26"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=65923"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/65923\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":66263,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/65923\/revisions\/66263"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/65924"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=65923"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=65923"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=65923"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=65923"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}