{"id":66337,"date":"2025-08-22T14:14:56","date_gmt":"2025-08-22T12:14:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=66337"},"modified":"2025-08-22T14:19:35","modified_gmt":"2025-08-22T12:19:35","slug":"jos-nema-sporazuma-o-plastici-kako-fosilna-industrija-kontaminira-pregovore","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/jos-nema-sporazuma-o-plastici-kako-fosilna-industrija-kontaminira-pregovore\/","title":{"rendered":"Jo\u0161 nema Sporazuma o plastici: kako fosilna industrija kontaminira pregovore"},"content":{"rendered":"\n

Vrijeme je da se svjetski \u010delnici suo\u010de s va\u017enom temom koju se uporno zaobilazi u pregovorima o UN-ovom Globalnom sporazumu o plastici: naftni biznis. Nakon dvotjednih pregovora, svjetske vlade nisu uspjele posti\u0107i dogovor oko konkretnih mjera za rje\u0161avanje krize one\u010di\u0161\u0107enja plastikom. Pregovori su prekinuti bez jasnog puta naprijed – no jedno je sigurno: ne\u0107emo se zaustaviti dok Sporazum ne stavi zdravlje ljudi i planeta ispred interesa zaga\u0111iva\u010da. Milijuni glasova diljem svijeta ne\u0107e utihnuti dok se sporazum ne postigne.<\/p>\n\n

Ne mo\u017eemo obuzdati one\u010di\u0161\u0107enje ako ne obuzdamo proizvodnju<\/h2>\n\n

<\/p>\n\n

\"\"

U srcu odlagali\u0161ta Dandora – ova fotografija otkriva surovu stvarnost one\u010di\u0161\u0107enja plastikom koje razara na\u0161 okoli\u0161. Dok golema prostranstva zemlje nestaju pod hrpama odba\u010dene plastike, jasno je koliko je hitan na\u0161 zahtjev: smanjenje proizvodnje plastike za 75%. <\/em>
\u00a9 Greenpeace \/ Selvin Marete<\/div><\/figcaption><\/figure>\n\n

Korijen problema s plastikom je jasan – proizvodimo je previ\u0161e. Raste suglasnost da je nu\u017eno drasti\u010dno i hitno smanjiti globalnu proizvodnju plastike ako \u017eelimo za\u0161tititi bioraznolikost i ostati unutar granice zagrijavanja od 1,5 \u00b0C prema Pari\u0161kom sporazumu. Time \u0107emo tako\u0111er o\u010duvati prava autohtonih zajednica te zdravlje ljudi. Studije ve\u0107 predvi\u0111aju da bi se, ako nastavimo ovim putem, proizvodnja plastike mogla utrostru\u010diti do 2050. godine. No, planet i klima jednostavno ne mogu podnijeti vi\u0161e plastike.<\/p>\n\n

Plastika je u zraku, vodi i tlu, a nalazi se \u010dak i u na\u0161oj krvi. To je trebalo biti dovoljno upozorenje vladama da po\u010dnu djelovati. Tijekom svog \u017eivotnog ciklusa plastika ispu\u0161ta \u0161tetne emisije, kemikalije te makro, mikro i nano plastiku. One\u010di\u0161\u0107enje plastikom je svuda oko nas, \u010dak i u na\u0161im domovima. Ako doista \u017eelimo zaustaviti katastrofu one\u010di\u0161\u0107enja plastikom, Sporazum je kao minumum morao otvoriti put prema me\u0111unarodnim pravilima koja smanjuju proizvodnju plastike. Sporazum koji ne rje\u0161ava problem na izvoru osu\u0111en je na neuspjeh i ne\u0107e donijeti potrebnu transformativnu promjenu koja bi stvarno okon\u010dala ovu krizu.<\/p>\n\n

Ve\u0107ina vlada se zalagala za ambiciozan Sporazum, no nekolicina je blokirala potpisivanje<\/h2>\n\n


Uo\u010di INC-5.2 vi\u0161e od 90 zemalja ponovno je potvrdilo podr\u0161ku ambicioznom Sporazumu potpisivanjem ministarske deklaracije u Nici \u201cPoziv na bu\u0111enje za ambiciozni sporazum o plastici<\/a>\u201d. Deklaracija je simbolizirala obnovljenu predanost ambicioznim zahtjevima uklju\u010duju\u0107i zahtjev za usvajanjem globalnog cilja za smanjenje proizvodnje i potro\u0161nje plastike. Tako\u0111er je istaknula druge klju\u010dne elemente sna\u017enog Sporazuma: mjere za uklanjanje \u0161tetnih proizvoda i kemikalija, poticanje sustava ponovne upotrebe, osiguranje pravednog financiranja te omogu\u0107avanje dono\u0161enja odluka pri budu\u0107im COP-ovima – kako bi se prekinuo zastoj koji je optere\u0107ivao \u0161est rundi pregovora.<\/p>\n\n

<\/p>\n\n

\"\"
Organizacije civilnog dru\u0161tva, sakuplja\u010di otpada, ugro\u017eene zajednice, autohtoni narodi, znanstvenici, zdravstveni djelatnici, djeca i mladi, \u017eene, poduze\u0107a i nevladine organizacije odr\u017eali su tihi prosvjed. Porukama su zahtijevali od pregovara\u010da da odr\u017ee obe\u0107anja, isprave proces i zaustave one\u010di\u0161\u0107enje plastikom. Prosvjed se odr\u017eao dok su delegati ulazili na plenarnu sjednicu pregovora o Globalnom sporazumu o plastici u \u017denevi, \u0160vicarska. 
\u00a9 Greenpeace \/ Marie Jacquemin<\/div><\/figcaption><\/figure>\n\n

Ambicioznije zemlje stigle su na INC-5.2 spremne da obave posao. Deseci zemalja podr\u017eali su klju\u010dne mjere potrebne za osiguravanje sna\u017enog Sporazuma. No napori da se razjasne pojedinosti i prona\u0111u zajedni\u010dka rje\u0161enja ponovno su blokirani zbog manjeg broja zemalja koje nisu pregovarale s dobrim namjerama. Na kraju je predsjednik odbora predstavio dva nacrta Sporazuma od kojih nijedan nije bio prikladan. I tako smo opet ovdje, bez jasnog plana kako \u0107e vlade prekinuti ovaj za\u010darani krug.<\/p>\n\n

Kako se hitna situacija s one\u010di\u0161\u0107enjem plastikom pretvara u javnozdravstvenu krizu, povijest \u0107e pokazati da je neaktivnost vlada, krug za krugom pregovora, imala klju\u010dnu ulogu u tome \u0161to svijet i dalje, dvije godine kasnije, \u010deka na hrabre mjere. Jo\u0161 o\u010ditija je uloga nekoliko negativaca koji su iskoristili multilateralni proces da svedu ambicije na minimum, jo\u0161 dublje nas uvla\u010de\u0107i u sustav potpuno ovisan o fosilnoj industriji, koji donosi one\u010di\u0161\u0107enje i destrukciju.<\/p>\n\n

Poslovna logika je jasna<\/h2>\n\n

Dok je fosilna industrija poku\u0161avala odr\u017eati status quo, protivni\u010dka lobisti\u010dka skupina jasno je pokazala da vlade mogu odabrati druga\u010diji put. Poslovni modeli i sustavi koji podr\u017eavaju zajednice mogli bi napredovati umjesto da samo pre\u017eivljavaju.<\/p>\n\n

\"\"
Greenpeace i Centar za me\u0111unarodno okoli\u0161no pravo sastali su se s izvr\u0161nom direktoricom UN-ovog programa za okoli\u0161, Inger Andersen, kako bi predali zajedni\u010dko pismo u kojem pozivaju na akciju protiv rastu\u0107eg utjecaja lobista fosilne industrije prisutnih na pregovorima o Sporazumu o plastici. <\/em>
\u00a9 Marie Jacquemin \/ Greenpeace<\/div><\/figcaption><\/figure>\n\n

\u010cak su i velike kompanije iz sektora robe \u0161iroke potro\u0161nje, koje ovise o jednokratnoj plastici, poput Unilevera i \u010dlanova Poslovne koalicije,<\/a> jasno poru\u010dile da je dosta – vrijeme je za novi sustav. Vi\u0161e od 450 poslovnih lidera<\/a> je putem inicijative Champions of Change<\/em> (koju su pokrenuli Greenpeace International, plaftorma Break Free From Plastic i inicijativa Plastic Pollution Coalition) pozvalo na sna\u017ean Sporazum koji smanjuje proizvodnju plastike. Postepeno smo svjedo\u010dili zajedni\u010dkom usmjeravanju prema klju\u010dnim zahtjevima koje vlade trebaju ostvariti. One\u010di\u0161\u0107enje plastikom je lo\u0161e i za biznis, i samo je pitanje vremena kada \u0107e se vi\u0161e industrija pridru\u017eiti pozivima na akciju, s podr\u0161kom svojih kupaca i civilnog dru\u0161tva.<\/p>\n\n

Vrijeme za kraj vladavine industrije plastike<\/h2>\n\n

Ba\u0161 kao i one\u010di\u0161\u0107enje plastikom, fosilna i petrokemijska industrija su posvuda. Sudjeluju na lokalnim okupljanjima, na konferencijama o odr\u017eivosti, sponzoriraju javne doga\u0111aje i sportske stadione te kupuju medijski prostor kako bi promovirali svoje zelene la\u017ei. Tijekom pregovora o Sporazumu o plastici postao je o\u010dit njihov sna\u017ean utjecaj nad UN-ovim procesima koji bi trebali rje\u0161avati \u0161tetu koju su oni sami prouzro\u010dili. Na svaki krug pregovora lobisti fosilne i petrokemijske industrije dolazili su u velikom broju, a INC-5.2 postavio je rekord s 234 registrirana predstavnika, prema rezultatima istra\u017eivanja Centra za me\u0111unarodno okoli\u0161no pravo.<\/a><\/p>\n\n

\"\"
Na drugom dijelu pete sjednice Me\u0111uvladinog pregovara\u010dkog odbora o razvoju me\u0111unarodnog pravno obvezuju\u0107eg sporazuma o one\u010di\u0161\u0107enju plastikom, uklju\u010duju\u0107i i morski okoli\u0161 (INC-5.2), odr\u017eanom od 5. do 14. kolovoza 2025. u Pala\u010di naroda u \u017denevi, \u0160vicarska.<\/em>
\u00a9 Marie Jacquemin \/ Greenpeace<\/div><\/figcaption><\/figure>\n\n

Neposredno prije po\u010detka pregovora, Greenpeace UK objavio je izvje\u0161taj koji otkriva kako neke od najve\u0107ih petrokemijskih kompanija sustavno lobiraju protiv smanjenja proizvodnje plastike, <\/a>dok istovremeno ostvaruju goleme profite od sve ve\u0107eg poslovanja s plastikom. Prema izvje\u0161taju, od po\u010detka pregovora o Sporazumu u studenome 2022., samo sedam kompanija proizvelo je 1,4 milijuna tona plastike – dovoljno da se napuni pet i pol kamiona za sme\u0107e svake minute – a na pregovore su poslali \u010dak 70 lobista, uz podr\u0161ku industrijskih interesnih skupina.<\/p>\n\n

Greenpeace International i Centar za me\u0111unarodno okoli\u0161no pravo tako\u0111er su uputili pismo \u010delnicima UNEP-a i tajni\u0161tvu INC-a s pozivom da se lobistima fosilne industrije zabrani <\/a>sudjelovanje na svim budu\u0107im pregovorima o Globalnom sporazumu o plastici.<\/p>\n\n

Je li multilateralizmu potreban pojas za spa\u0161avanje?<\/h2>\n\n
\"\"
Organizacije civilnog dru\u0161tva, sakuplja\u010di otpada, ugro\u017eene zajednice, autohtoni narodi, znanstvenici, zdravstveni djelatnici, djeca i mladi, \u017eene, poduze\u0107a i nevladine organizacije odr\u017eali su tihi prosvjed. Porukama su zahtijevali od pregovara\u010da da odr\u017ee obe\u0107anja, isprave proces i zaustave one\u010di\u0161\u0107enje plastikom. Prosvjed se odr\u017eao dok su delegati ulazili na plenarnu sjednicu pregovora o Globalnom sporazumu o plastici u \u017denevi, \u0160vicarska.<\/em>
\u00a9 Greenpeace \/ Marie Jacquemin<\/div><\/figcaption><\/figure>\n\n

Te\u0161ko stanje multilateralizma pokazivalo se na svakoj bolnoj rundi pregovora o Sporazumu. Izazovna geopolitika i optere\u0107enje brojnih multilateralnih silnica \u010desto slome poku\u0161aje rje\u0161avanja golemih ekolo\u0161kih i dru\u0161tvenih kriza. <\/p>\n\n

Potrebna su nam globalna rje\u0161enja za globalne probleme i globalni sporazumi koji \u0107e uspostaviti globalna pravila. No netko mora popustiti. U ovakvim trenucima iznimno je va\u017eno da ostanemo ujedinjeni u sve sna\u017enijem pokretu ljudi koji se bore za budu\u0107nost bez plastike – kako bismo svjetske \u010delnike i dalje mogli pozivati na odgovornost.
<\/p>\n\n

\u0160to nakon \u017deneve?<\/strong><\/h2>\n\n

Ne mo\u017eemo stati, ne\u0107emo stati. Svijetu je potreban globalni sporazum koji smanjuje proizvodnju plastike, \u0161titi prava autohtonih zajednica, stavlja zdravlje i prava ugro\u017eenih zajednica na prvo mjesto, \u010duva bioraznolikost i ne produbljuje klimatsku krizu.<\/p>\n\n

U tjednima koji dolaze, svjetski \u010delnici moraju odlu\u010diti kamo dalje. Nemogu\u0107nost postizanja dogovora u \u017denevi mora biti poziv na bu\u0111enje: kraj one\u010di\u0161\u0107enja plastikom zna\u010di otvoreno suo\u010davanje s interesima fosilne industrije. Vlade ne mogu nastaviti raditi isto, a o\u010dekivati druk\u010diji rezultat.<\/p>\n\n

Vrijeme oklijevanja je pro\u0161lo. Samo hrabrost i ustrajnost mogu nas dovesti do sna\u017enog Sporazuma. O tome ovisi zdravlje sada\u0161njih i budu\u0107ih generacija, na\u0161ih zajednica i ekosustava planeta.<\/p>\n\n

\n
Sporazum o plastici<\/a><\/blockquote>