![\"\"](\"https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2026\/04\/aa570929-spaljivanje-metana-u-ivanic-gradu-greenpeace-1-1024x576.jpg\")
Greenpeace je postavio skrivene kamere koje su tijekom velja\u010de zabilje\u017eile situaciju svakih 90 sekundi na dvije lokacije, u Dugom Selu i Ivani\u0107-Gradu, dokazav\u0161i u\u010destalo spaljivanje na baklji. Aktivisti upozoravaju da posebno zabrinjava lokacija u Dugom Selu zbog blizine obiteljskih ku\u0107a. Dokazi s terena uspore\u0111eni su sa satelitskim podacima sustava VIIRS Nightfire, koji iz svemira prati toplinske potpise izgaranja plina na baklji. Tijekom velja\u010de i o\u017eujka, analizom satelitskih podataka evidentiran je \u010dak 71 slu\u010daj spaljivanja u Hrvatskoj te 205 u Ma\u0111arskoj.<\/p>\n\n \u201eNije li to jo\u0161 jedno licemjerje? Vlada govori o energetskoj sigurnosti, a dopu\u0161ta kompanijama da rasipaju energiju i tako izbjegnu tro\u0161kove uskla\u0111ivanja s propisima. To je neodgovoran \u010din prema gra\u0111anima i okoli\u0161u\u201d,<\/em> izjavila je Petra Andri\u0107<\/strong> iz hrvatskog Greenpeacea.<\/p>\n\n Rutinsko spaljivanje na baklji je praksa spaljivanja plina prilikom uobi\u010dajene proizvodnje nafte i plina, umjesto da se isti hvata i koristi. Metan je sna\u017ean stakleni\u010dki plin s potencijalom globalnog zagrijavanja 80-ak puta ve\u0107im od uglji\u010dnog dioksida u razdoblju od 20 godina. Osim \u0161to poja\u010dava klimatsku krizu, praksa spaljivanja na baklji lokalno stanovni\u0161tvo potencijalno izla\u017ee i toksi\u010dnim hlapljivim organskim spojevima.1<\/a><\/sup><\/p>\n\n Zakon o provedbi Uredbe o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru donesen je sa zaka\u0161njenjem, tek krajem o\u017eujka ove godine, ali to ne odga\u0111a primjenu Uredbe u Hrvatskoj.2<\/a><\/sup><\/p>\n\n \u201cPozivamo Vladu da striktno provodi nove propise o metanu i izradi plan za napu\u0161tanje fosilnog plina do 2035. godine. Prava energetska sigurnost temelji se na doma\u0107im obnovljivim izvorima. Hrvatska ima golem potencijal za energiju sunca i vjetra.\u201d zaklju\u010dila je Andri\u0107.<\/p>\n\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Istra\u017eivanje Greenpeacea Hrvatske i Greenpeacea Ma\u0111arske otkriva da pojedina postrojenja za fosilni plin i naftu spaljuju velike koli\u010dine metana \u010dime izgledno kr\u0161e Uredbu EU o metanu koja zabranjuje rutinsko spaljivanje na baklji od 5. velja\u010de 2026.<\/p>\n","protected":false},"author":26,"featured_media":66606,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"","p4_local_project":"","p4_basket_name":"","p4_department":"","footnotes":"[{\"content\":\"Postupak spaljivanja na baklji provodi se kako bi se spalio metan. Ali taj proces je \u010desto neu\u010dinkovit, \u0161to omogu\u0107uje da zna\u010dajne koli\u010dine neizgorenog metana dospiju u atmosferu. Praksa spaljivanja na baklji lokalno stanovni\u0161tvo potencijalno izla\u017ee i toksi\u010dnim hlapljivim organskim spojevima poput benzena, toluena i ksilena. Istovremeno, izgaranjem nastaju uglji\u010dni dioksid (CO2<\/sub>) i du\u0161ikov dioksid (NO2<\/sub>), a nepotpuno izgaranje dovodi do emisija uglji\u010dnog monoksida (CO) i du\u0161ikovih oksida (NOx).![\"\"](\"https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2026\/04\/611a4334-satelitski-podaci-o-spaljivanju-metana-u-istocnoj-europi-724x1024.png\")
![\"\"](\"https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2026\/04\/c862ce5f-spaljivanje-metana-u-dugom-selu-greenpeace-4-1024x734.jpg\")
\u21a9\ufe0e<\/a><\/li>
\u21a9\ufe0e<\/a><\/li><\/ol>\n
\",\"id\":\"4af73cc1-4e4c-4229-b981-21a02a6cb47b\"},{\"content\":\"\u00a0Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2024\/1787 o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru: https:\/\/www.sabor.hr\/hr\/sjednice-sabora\/konacni-prijedlog-zakona-o-provedbi-uredbe-eu-2024\/1787-o-smanjenju-emisija-metana<\/a>\u00a0
\",\"id\":\"9878ba0f-8c19-4401-ac90-fc443bfca34a\"}]"},"categories":[29],"tags":[23,24,27,56],"p4-page-type":[14],"class_list":["post-66604","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima-i-energija","tag-obnovljiviizvori","tag-klimatskepromjene","tag-fosilnagoriva","tag-fosilniplin","p4-page-type-pr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66604","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/26"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=66604"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66604\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":66609,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66604\/revisions\/66609"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/66606"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=66604"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=66604"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=66604"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=66604"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}