{"id":66787,"date":"2026-09-17T15:07:13","date_gmt":"2026-09-17T13:07:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/?p=66787"},"modified":"2026-09-18T11:14:44","modified_gmt":"2026-09-18T09:14:44","slug":"zoran-vakula-ljeta-postaju-znatno-toplija-nego-prije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/zoran-vakula-ljeta-postaju-znatno-toplija-nego-prije\/","title":{"rendered":"Zoran Vakula: Ljeta postaju znatno toplija nego prije"},"content":{"rendered":"\n

Uvijek je povoljno vrijeme za popri\u010dati s na\u0161im najpoznatijim meteorologom, Zoranom Vakulom, koji ve\u0107 vi\u0161e desetlje\u0107a donosi vremensku prognozu u na\u0161e domove, a uz to se bavi edukacijom djece i mladih o vremenu i klimi. Sa Zoranom smo razgovarali o klimatskim promjenama, temperaturnim rekordima i vremenskim ekstremima, a zanimalo nas je i koliko Hrvatska ima sun\u010danih sati koje bismo mogli korisno pretvoriti u solarnu energiju.<\/em><\/p>\n\n

\"\"
foto: Renato Bran\u0111olica za HRT<\/figcaption><\/figure>\n\n

Ovog ljeta pro\u017eivjeli smo brojne vru\u0107e dane u Hrvatskoj. \u010cesto \u010dujemo da je to normalno za ljeto, da je i prije bilo vru\u0107e. Kako zapravo mo\u017eemo znati da se doga\u0111a globalno zagrijavanje?<\/strong><\/p>\n\n

Istina, ljeti su nam normalni vru\u0107i dani \u2013 oni s najvi\u0161om dnevnom temperaturom zraka 30 \u00b0C i vi\u0161om. Imali smo ih prije, imamo i sada. \u0160tovi\u0161e, i danas su va\u017ee\u0107i i jo\u0161 nedosegnuti neki stari, jo\u0161 iz pro\u0161log stolje\u0107a, temperaturni rekordi \u2013 apsolutno najvi\u0161e vrijednosti temperature zraka. No, tada se, uglavnom \u2013 u prosjeku, vru\u0107ina znatno kra\u0107e zadr\u017eavala nego posljednjih desetlje\u0107a, kada imamo u\u010destalija i intenzivnija dugotrajnija razdoblja \u2013 nizove ne samo vru\u0107ih dana, nego i vrlo vru\u0107ih dana, onih s najvi\u0161im vrijednostima temperature zraka 35 \u00b0C i vi\u0161im. Stoga se ve\u0107 vi\u0161e od desetlje\u0107a prili\u010dno \u010desto spominju i toplinski valovi koji mogu djelovati na zdravlje te sustav upozoravanja na opasnost od vru\u0107ine.<\/p>\n\n

Doga\u0111a li se ili ne zagrijavanje \u2013 i lokalno i globalno \u2013 mo\u017eemo zaklju\u010diti iz analize podataka mjerenja na velikom skupu podataka. Primjerice, analiziramo li mjerenja DHMZ-a na mnogobrojnim hrvatskim meteorolo\u0161kim postajama lako mo\u017eemo zaklju\u010diti kako je neprijeporan znatan porast srednje temperature zraka posljednjih 30 godina, u usporedbi s 30 godina prije toga. I to ne samo na godi\u0161njem nivou, nego i na sezonskom, pa i mjese\u010dnom. Od sezona \u2013 diljem Hrvatske je najve\u0107e odstupanje ljeti \u2013 ljeta postaju znatno toplija nego prije. Najmanje odstupanje ve\u0107inom je tijekom jeseni, ponegdje pak zimi. Analiziraju li se porasti 30-godi\u0161nje srednje mjese\u010dne temperature zraka po mjesecima – najve\u0107i su uglavnom u kolovozu, a najmanji porasti zabilje\u017eeni su ve\u0107inom u rujnu. Pritom je zanimljivo primijetiti i kako su najve\u0107a odstupanja \u2013 i mjese\u010dna i sezonska \u2013 u Zagrebu, koji postaje sve izra\u017eeniji “toplinski otok”. Detaljnije se mo\u017ee vidjeti na https:\/\/vrijeme-i-promet.hrt.hr\/meteo-kutak\/koliko-nam-je-prosjecno-toplije-nego-prije-1491930<\/u><\/a><\/p>\n\n

Na temelju tih lokalnih podataka, koji iz mnogobrojnih zemalja u svijetu odlaze u svjetsku razmjenu meteorolo\u0161kih podataka, stru\u010dnjaci Svjetske meteorolo\u0161ke organizacije i drugih stru\u010dnih institucija analiziraju globalno stanje \u2013 i dolaze do zaklju\u010dka o globalnom zagrijavanju.<\/p>\n\n

Je li u svijetu koji se zagrijava i dalje mogu\u0107e hladno prolje\u0107e?<\/strong><\/p>\n\n

Ovisi kako definiramo \u201ehladno\u201c?! Ne znam za cijeli svijet, ali u Hrvatskoj je svakako mogu\u0107e hladnije prolje\u0107e od 30-godi\u0161njeg prosjeka. I ne samo mogu\u0107e. Imali smo takvo nedavno \u2013 ponegdje 2023. i 2022. godine, te diljem Hrvatske 2021. Nema razloga da nemamo i sljede\u0107ih godina.<\/p>\n\n

Djeluje mi potrebnim naglasiti kako do sada nismo imali \u2013 i ne vjerujem da \u0107emo u skoroj budu\u0107nosti imati \u2013 situaciju u kojoj je svaka godina toplija od pro\u0161le, ili svako ljeto toplije od pro\u0161loga. Ili neko drugo godi\u0161nje doba. Anomalije su uobi\u010dajena pojava, i valja ih o\u010dekivati i u budu\u0107nosti, te istodobno pratiti trend koji je do sada bio uzlazan \u2013 i takav \u0107e vrlo vjerojatno biti i sljede\u0107ih godina i desetlje\u0107a.<\/p>\n\n

\"\"
foto: Renato Bran\u0111olica za HRT<\/figcaption><\/figure>\n\n

Ure\u0111ujete meteo kutak na portalu hrt.hr gdje pratite temperaturne rekorde. \u0160to ka\u017eu najnoviji podaci za Hrvatsku?<\/strong><\/p>\n\n

Urednik sam na HRT-u od 2013. godine i brinem o meteorolo\u0161kim podatcima na mnogobrojnim medijskim platformama HRT-a \u2013 radiju, televiziji, portalu www.hrt.hr<\/u><\/a>, aplikaciji HRT METEO i na teletekstu, koji je i dalje prili\u010dno \u010ditan od starije populacije, iako mnogi mladi i ne znaju da postoji. Pritom se, zahvaljuju\u0107i suradnji s DHMZ-om, osim svakodnevnih redovitih meteoinformacija na HRT-u \u010desto spominju i meteozanimljivosti , uklju\u010duju\u0107i i ekstremne ili rijetke meteorolo\u0161ke pojave. Temperaturni rekordi su me\u0111u naj\u010de\u0161\u0107ima. Imali smo ih i pro\u0161lih dana, tjedana i mjeseci.<\/p>\n\n

Primjerice, kolovoz je u ve\u0107ini Hrvatske bio rekordno topao. Srednja mjese\u010dna temperatura zraka bila je uglavnom od 3 \u00b0C do \u010dak 5 \u00b0C vi\u0161a od prosje\u010dne iz posljednjeg klimatolo\u0161kog razdoblja od 1991. do 2020. godine, najtoplijeg u znanoj povijesti slu\u017ebenih mjerenja. Rekordno visoke vrijednosti ili vrlo blizu njih imala je i srednja temperatura zraka cijelog ljeta \u2013 zbog jednostavnosti ra\u010dunanja \u2013 razdoblja od 1. lipnja do 31. kolovoza. Pritom su se u mnogim mjestima dogodile rekordne vrijednosti temperature zraka, ne samo mjese\u010dne, nego i apsolutno najvi\u0161e, kao primjerice 40 \u00b0C u Dubrovniku i Splitu.
Srednja temperatura zraka dosada\u0161njeg dijela godine \u2013 od po\u010detka sije\u010dnja do kraja kolovoza \u2013 u ve\u0107ini je hrvatskih krajeva druga najvi\u0161a u povijesti mjerenja, koja u nekim mjestima se\u017ee jo\u0161 od sredine 19. stolje\u0107a. Rekordno najtoplije prve dvije tre\u0107ine godine bile su 2024.<\/p>\n\n

\u0160to su tzv. tople\/tropske no\u0107i i koliko je porastao njihov broj?<\/strong><\/p>\n\n

Tople no\u0107i – od mnogih znane i kao tropske – su one tijekom kojih se temperatura zraka ne spu\u0161ta ispod 20,0 \u00b0C.<\/p>\n\n

Nisam ih mnogo prou\u010davao, ali ve\u0107 iz preliminarnih analiza zaklju\u010dujem kako je i njihova u\u010destalost sve ve\u0107a, ne samo posljednjih desetlje\u0107a, nego i posljednjih godina. Primjerice, od 1961. do 1990. godine na postajama DHMZ-a Zagreb Maksimir i Split Marjan prosje\u010dno su bile 2, odnosno 73 tople no\u0107i godi\u0161nje, a u posljednjem slu\u017ebenom klimatolo\u0161kom razdoblju od 1991. do 2020. godine \u010dak 5, odnosno 83!<\/p>\n\n

<\/a>\u0160tovi\u0161e, posljednjih 30 godina \u2013 od 1997. do 2026. godine \u2013 i bez novih u ovogodi\u0161njem rujnu \u2013 u Maksimiru je bilo \u010dak 8 toplih no\u0107i prosje\u010dno u godini, a na Marjanu skoro 89!!<\/p>\n\n

Dosada\u0161nje rekordne godine po broju toplih no\u0107i bile su 2024. u Maksimiru s 26 no\u0107i, te na Marjanu 2018. godina, s \u010dak 112 tople no\u0107i u godini.<\/p>\n\n

\"\"
Usporedba toplih no\u0107i<\/figcaption><\/figure>\n\n

Jesu li vremenski ekstremi postali \u010de\u0161\u0107i? Mo\u017eemo li, posljedi\u010dno, o\u010dekivati vi\u0161e poplava ili razornije po\u017eare?<\/strong><\/p>\n\n

U prezagrijanoj atmosferi u kakvoj \u017eivimo \u2013 u prosjeku sve \u010de\u0161\u0107i i \u017ee\u0161\u0107i vremenski ekstremi i drugi s njima povezani ne bi smjeli biti iznena\u0111enje. Dapa\u010de, valjalo bi se na njih pripremati i prilago\u0111avati se. I to istodobno i za daljnje zagrijavanje i su\u0161u \u2013 i za lokalno obilnu oborinu u kratko vrijeme, koja mo\u017ee prouzro\u010diti poplavu. A ni kratkotrajna izra\u017eena zahladnjenja i rekordno niske vrijednosti temperature zraka ne trebaju \u010duditi. No, te \u0107e pojave \u2013 dogode li se, vrlo vjerojatno biti manje intenzivne od onih suprotnih.<\/p>\n\n

Koja je uloga \u010dovjeka u globalnom zagrijavanju?<\/strong><\/p>\n\n

Globalno zagrijavanje i s njim povezane klimatske promjene doga\u0111ale bi se i bez nas ljudi \u2013 samo zbog me\u0111udjelovanja Zemlje i Sunca, koje prolazi kroz razli\u010dite faze pa se na Zemlji pro\u017eivljavaju topla i hladna doba, \u010dak i ledena. Sada smo neprijeporno u toplom dijelu \u017eivota Zemlje kojem smo mi ljudi pridonijeli barem malo \u2013djeluje mi gotovo sigurno \u2013 i vi\u0161e (!) svojim (ne)djelima. Betonizacija, asfaltizacija i deforestacija samo su neka od njih. Naravno, i pretjerano kori\u0161tenje fosilnih goriva.<\/p>\n\n

\u010cesto volimo re\u0107i da imamo sjajne potencijale za solarnu energiju u Hrvatskoj, biste li se s time slo\u017eili?<\/strong><\/p>\n\n

Naravno. Znam ljude koji su jo\u0161 potkraj osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a na svojim krovovima imali solarne panele i zahvaljuju\u0107i njima imali u ku\u0107i toplu vodu. Danas je iskori\u0161tavanje solarne energije jo\u0161 rasprostranjenije. Nadam se da \u0107e jo\u0161 i vi\u0161e.<\/p>\n\n

Koji je broj sun\u010danih sati u Hrvatskoj? Imamo li Sunca i po zimi?<\/strong><\/p>\n\n

Nisam detaljno analizirao osun\u010davanje u Hrvatskoj, ali iz DHMZ-ovog Klimatskog atlasa Hrvatske mo\u017ee se vidjeti kako je srednje godi\u0161nje osun\u010davanje u Hrvatskoj od oko 1700 sati u sjevernim krajevima do oko 2700 sati u ju\u017enim. Iz toga je prosje\u010dno dnevno od oko 4,7 do oko 7,4 sati.<\/p>\n\n

<\/a> Naravno, pritom najvi\u0161e u toplom dijelu godine, posebice ljeti, a zimi znatno manje, osobito u sjevernim kopnenim krajevima. No, va\u017eno je naglasiti kako imamo sijanja Sunca i zimi \u2013 na kopnu prosje\u010dno 1 do 2 sata dnevno, a na Jadranu oko 4 sata!<\/p>\n\n

<\/p>\n\n

Primijetili smo da u zadnje vrijeme dosta vremena provodite educiraju\u0107i djecu i mlade, izdali ste slikovnice, \u010dak i strip \u201cPrete\u017eno vedro\u201d. Koje teme djecu najvi\u0161e zanimaju? Je li va\u017eno educirati na\u0161e najmla\u0111e o vremenu i klimi?<\/strong><\/p>\n\n

Edukacijom djece bavim se ve\u0107 vi\u0161e desetlje\u0107a. Ubrzo nakon \u0161to sam 1996. godine po\u010deo pripremati meteorolo\u0161ka izvje\u0161\u0107a za informativni program HRT-a \u2013 po\u010deli su me zvati i u emisije dje\u010djeg, \u0161kolskog i obrazovnog programa, u kojima sam djeci obja\u0161njavao meteorolo\u0161ke pojave. U pripremama za te emisije nastale su prve skice dana\u0161njih edukativnih meteoslikovnica koje od 2021. Ilustrira i priprema za tisak izvrsni Nik Titanik. Njegov Nik Titanik Studio i objavio je prve dvije meteoslikovnice, a ostale su iza\u0161le pod okriljem Naklade Vakula. Sve ih je lektorirala Marija Pepelko, prof. savjetnik, a na engleski prevela Sandra Dujmu\u0161i\u0107, profesionalna prevoditeljica s vi\u0161edesetljetnim iskustvom. Cilj meteoslikovnica je educirati – pribli\u017eiti neke \u010desto spominjane meteorolo\u0161ke termine mladima, osobito djeci, kako bi kasnije bolje razumjela i imala koristi od meteorolo\u0161kih informacija, posebice u ovo doba sve o\u010ditijih klimatskih promjena i globalnog zatopljenja. Osobito me veseli \u0161to je prvih osam meteoslikovnica na hrvatskom jeziku \u2013 nadam se da \u0107e i najnoviju \u201eMagli\u010dastu\u201c \u2013 Agencija za odgoj i obrazovanje uvrstila u Repozitorij odobrenih drugih obrazovnih materijala za osnovnu \u0161kolu – razredna nastava, i to za me\u0111upredmetnu nastavu – Hrvatski jezik, Priroda i dru\u0161tvo te sat razrednog odjela. Dodatno, na temelju prvih pet meteoslikovnica Igor Baksa je pripremio i meteopredstave za djecu, koje je Mali teatar odigrao ve\u0107 vi\u0161e od 200 puta. Nadam se da \u0107e uspjeti i ideja producenta Bojana Kanjera, koji sa scenaristom Lukom Rukavinom i kolegicom mu Ronom Bulj priprema seriju animiranih filmova na temelju \u201eVremenastih pri\u010da\u201c.<\/p>\n\n

Osim djeci pomo\u0107u meteoslikovnica, u\u010denicima vi\u0161ih razreda osnovne \u0161kole i starijima, meteorologiju populariziranom putem meteozbirki \u2013 zbirki meteorima \u2013 do sada sam objavio \u201eRimovane meteoprognoze u doba koronaviroze\u201c i \u201eVjerske teme i vrijeme\u201c, te najnovije \u2013 putem meteostripa \u201ePrete\u017eno vedro\u201c \u2013 stripa s anegdotama iz svijeta meteorologije, kojim poku\u0161avam \u010ditateljstvo educirati o meteorologiji, posebice vremenskoj prognozi \u2013 o njezinom nastajanju i (ne)mogu\u0107nostima; pove\u0107ati razumijevanje i smanjiti o\u010dekivanja od vremenske prognoze \u010dak i za samo nekoliko sati unaprijed, te pogotovo za sljede\u0107e dane, tjedne i mjesece. Crte\u017eom Kre\u0161imira Biuka i mojim tekstom, koje su u strip dodatno pomogli uobli\u010diti Sebastijan \u010camagajevac, Josip Sr\u0161en i Tihomir Tikulin \u2013 ispri\u010dane su 123 kratke pri\u010de \u2013 stvarni do\u017eivljaji iz \u017eivota i rada nekada\u0161njih i sada\u0161njih meteorologa DHMZ-a i HRT-a, te neke \u0161ale, dosjetke i zanimljivosti povezane s (ne)vremenom i meteorologijom.<\/p>\n\n

Iako je va\u017eno pona\u0161anje pojedinaca, u Greenpeaceu se trudimo tra\u017eiti dugoro\u010dne promjene sustava u kojem \u017eivimo. Biste li se slo\u017eili s takvim pristupom?<\/strong><\/p>\n\n

Ustrajte! U\u010dinite svijet boljim. Mijenjaju\u0107i i sustav i pojedince, koji ga \u010dine. Nadam se da \u0107e se stvoriti \u201ekriti\u010dna masa\u201c ljudi koji se ne\u0107e pona\u0161ati po na\u010delu \u201eu se, na se i poda se\u201c \u2013 ja, sada, ovdje \u2013 nego \u0107e dugoro\u010dno djelovati za javno dobro.<\/p>\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sa Zoranom Vakulom smo razgovarali o klimatskim promjenama, temperaturnim rekordima i vremenskim ekstremima, a zanimalo nas je i koliko Hrvatska ima sun\u010danih sati koje bismo mogli korisno pretvoriti u solarnu energiju.<\/p>\n","protected":false},"author":26,"featured_media":66788,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"","p4_local_project":"","p4_basket_name":"","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[29],"tags":[41,24],"p4-page-type":[54],"class_list":["post-66787","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima-i-energija","tag-zdravlje","tag-klimatskepromjene","p4-page-type-intervju"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66787","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/26"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=66787"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66787\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":66795,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66787\/revisions\/66795"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/66788"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=66787"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=66787"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=66787"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=66787"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}