{"id":905,"date":"2016-10-07T00:00:00","date_gmt":"2016-10-06T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/master.k8s.p4.greenpeace.org\/croatia\/press\/905\/sto-znaci-ratifikacija-pariskog-sporazuma\/"},"modified":"2023-10-05T15:19:58","modified_gmt":"2023-10-05T13:19:58","slug":"sto-znaci-ratifikacija-pariskog-sporazuma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/sto-znaci-ratifikacija-pariskog-sporazuma\/","title":{"rendered":"\u0160to zna\u010di ratifikacija pari\u0161kog sporazuma?"},"content":{"rendered":"

COP21<\/h2>\n

Povijesni pari\u0161ki sporazum koji je prihva\u0107en pro\u0161log prosinca, 5. listopada pro\u0161ao je potreban prag da stupi na snagu. Da bi sporazum pro\u0161ao prag, bilo je potrebno da ga ratificira 55 zemalja odgovornih za najmanje 55 posto emisija stakleni\u010dkih plinova.<\/h3>\n
\n

\"\"<\/p>\n

Sporazum je stupio na snagu\u00a0tako brzo zbog pritiska i odlu\u010dnosti grupacije zemalja \u2013 malih i velikih \u2013 koje su odlu\u010dile krenuti dalje i djelovati u borbi protiv klimatskih promjena.<\/p>\n

21. rujna sporazum je prihvatilo 55 zemalja, a sad ih je vi\u0161e od 70. Europska unija je ratificirala sporazum pri UN-u ovaj tjedan, \u010dime je tako\u0111er prije\u0111en prag od 55 posto emisija, to\u010dnije 56,75 posto. Jasno je da je potrebna podr\u0161ka i ostalih zemalja, koje bi trebale ratificirati ovaj sporazum \u0161to prije.<\/p>\n

Sporazum \u0107e stupiti na snagu 4. studenog, \u0161to ga \u010dini \u00a0jednim od najbr\u017ee ratificiranih sporazuma u povijesti me\u0111unarodnih sporazuma. \u00a0To zna\u010di da \u0107e se prvi sastanak Pari\u0161kog sporazuma odr\u017eati na skoroj Konferenciji stranaka u Marrakechu, godinama prije planiranog rasporeda.<\/p>\n

Pozadina klimatskog sporazuma<\/strong><\/p>\n

Nakon \u010detiri godine pregovora, u prosincu 2015. godine, vi\u0161e od 190 zemalja sastalo se u Parizu i usuglasilo da poja\u010daju napore u borbi protiv klimatskih promjena.\u00a0Glavni rezultat\u00a0<\/a>bio je prihva\u0107anje obvezuju\u0107eg me\u0111unarodnog sporazuma koji predstavlja novi oblik me\u0111unarodne suradnje u vezi klimatskih promjena.<\/p>\n

Na vi\u0161e na\u010dina, sporazum ubrzava ve\u0107 pokrenutu tranziciju od ekonomije bazirane na fosilnim gorivima, pri \u010demu se mijenjala dinamika mo\u0107i kako bi ranjive zemlje mogle ostvariti ciljeve, \u0161to se prije smatralo nemogu\u0107im.
\nGlavne stavke sporazuma su reafirmacija cilja ka ograni\u010denju globalnog zatopljenja na razinu znatno ispod 2\u00a0\u00b0C, a nastoji se ograni\u010diti do 1,5\u00a0\u00b0C porasta temperature. Ove stavke su nit vodilja za tri dugoro\u010dna cilja Sporazuma: posti\u0107i budu\u0107nost bez emisija do sredine stolje\u0107a (100% obnovljivi izvori); oja\u010dati otpornost zemalja na utjecaje klimatskih promjena i prenamijeniti milijarde na stvaranje niskouglji\u010dnog gospodarstva otpornog na klimatske promjene.<\/p>\n

Gotovo svaka zemlja svijeta obvezala se stvoriti nacionalni akcijski plan za klimatske promjene \u2013 doprinose utvr\u0111ene na nacionalnoj razini (NDC), koji se moraju pove\u0107ati svakih pet godina. Analiza sakupljenih NDC-a pokazuje da ovaj plan jo\u0161 uvijek nije dovoljno ambiciozan da globalno zatopljenje ostane ispod 2\u00b0C ili na 1.5\u00b0C.<\/p>\n

Usvojene su procedure kojima je cilj pove\u0107ati nacionalne doprinose svakih pet godina. Prva provjera bit \u0107e 2018. godine, kao i prilika da se potakne zemlje da pove\u0107aju svoje ciljeve i akcije. Nakon toga slijedi prva slu\u017ebena provjera stanja 2023. godine. Postoji tako\u0111er i obvezuju\u0107i sklop mjera u vezi transparentnosti i odgovornosti. Svaka zemlja morati \u0107e izvje\u0161tavati o svom napretku svake dvije godine, prate\u0107i zajedni\u010dka pravila izvje\u0161tavanja.\u00a0Ovo daje civilnom dru\u0161tvu priliku da pomno prati one koji najbr\u017ee napreduju, ali i one koje zaostaju u naporima.<\/p>\n

U svakom slu\u010daju, potrebno je\u00a0pove\u0107ati ambicije upravo SADA, ne za dvije godine. Pari\u0161ki sporazum treba promijeniti gospodarstvo tako da infrastrukturni fosilni projekti postanu stvar pro\u0161losti.<\/p>\n

Vi\u0161e informacija na engleskom jeziku dostupno je\u00a0ovdje<\/a>. Pitanja i odgovori nalaze se na ovom\u00a0\u00a0linku<\/a>.


\n\u2013Jennifer Morgan, Me\u0111unarodna izvr\u0161na direktorica Greenpeacea i Sunil (Mokshanand) Dowarkasing, Me\u0111unarodni odjel Greenpeacea za klimu i energiju \u00a0<\/em><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\n\tPovijesni pari\u0161ki sporazum koji je prihva\u0107en pro\u0161log prosinca, 5. listopada pro\u0161ao je potreban prag da stupi na snagu. Da bi sporazum pro\u0161ao prag, bilo je potrebno da ga ratificira 55 zemalja odgovornih za najmanje 55 posto emisija stakleni\u010dkih plinova.\n<\/div>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":906,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"","p4_local_project":"","p4_basket_name":"","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[29],"tags":[27,23],"p4-page-type":[16],"class_list":["post-905","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima-i-energija","tag-fosilnagoriva","tag-obnovljiviizvori","p4-page-type-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/905","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=905"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/905\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3326,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/905\/revisions\/3326"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/906"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=905"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=905"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=905"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=905"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}