{"id":928,"date":"2016-05-16T00:00:00","date_gmt":"2016-05-15T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/master.k8s.p4.greenpeace.org\/croatia\/press\/928\/sest-stvari-koje-treba-znati-o-ttip-u\/"},"modified":"2023-10-05T14:33:35","modified_gmt":"2023-10-05T12:33:35","slug":"sest-stvari-koje-treba-znati-o-ttip-u","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/sest-stvari-koje-treba-znati-o-ttip-u\/","title":{"rendered":"\u0160est stvari koje treba znati o TTIP-u"},"content":{"rendered":"

Po\u010detkom svibnja Greenpeace Nizozemske objavio je tajne dokumente iz pregovora o TTIP-u \u2013 kontroverznom trgovinskom sporazumu izme\u0111u SAD-a i EU koji ima velike implikacije za okoli\u0161 i vi\u0161e od 800 milijuna gra\u0111ana. Propustili ste? Zanima vas kako to utje\u010de na vas? \u010citajte dalje<\/h3>\n
\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

\"TTIP1\"<\/h3>\n

Greenpeaceovi aktivisti projicirali su tekstove objavljenih dokumenata TTIP-a na zgradu parlamenta u Berlinu. Objavljeni dokumenti potvr\u0111uju velike rizike za klimu, okoli\u0161 i sigurnost potro\u0161a\u010da.<\/em><\/p>\n

<\/h3>\n

1.\u00a0\u00a0 \u0160to je TTIP?<\/h3>\n

Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP) prijedlog je trgovinskog sporazuma izme\u0111u EU i SAD-a. Pregovori su godinama skrivani od javnosti, a njegove su posljedice goleme. Odnosio bi se na otprilike polovinu svjetskog BDP-a i gotovo tre\u0107inu svjetske trgovinske razmjene te utjecao na skoro svaki gospodarski sektor, od poljoprivrede do tekstilne industrije, od informacijske tehnologije do automobila.<\/p>\n

\"ttip2\"<\/em><\/p>\n

Stotine aktivista Greenpeacea sudjeluju u masovnim prosvjedima usmjerenima prema ameri\u010dkom predsjedniku Obami i njema\u010dkoj kancelarki Merkel. Veliki natpis poru\u010duje: \u201cDa, mo\u017eemo zaustaviti TTIP\u201d. <\/em><\/p>\n

2.\u00a0 \u0160to \u0107e TTIP zapravo u\u010diniti?<\/h3>\n

Cilj je ukloniti takozvane trgovinske \u201eprepreke\u201c kako bi se pove\u0107ala trgovinska razmjena. Neke od tih prepreka mogli bi biti zdravstveni i sigurnosni standardi, zakoni o ozna\u010davanju proizvoda ili pak inzistiranje na ekolo\u0161ki prihvatljivim proizvodnim procesima radi za\u0161tite potro\u0161a\u010da. TTIP bi mogao sve njih izmijeniti ili potpuno eliminirati.<\/p>\n

\"ttip3\"<\/em><\/p>\n

Nakon objave dokumenata, Greenpeace je u Berlinu postavio Sobu za javno \u010ditanje TTIP-a gdje su zainteresirani gra\u0111ani dobili priliku pro\u010ditati donedavno tajne dokumente. <\/em><\/p>\n

3.\u00a0\u00a0 Ali jeftinije je bolje, zar ne?<\/h3>\n

U neku ruku, da. Ali koliko para, toliko muzike!<\/p>\n

Na primjer, EU ne dozvoljava uvoz iz SAD-a mesa \u017eivotinja tretiranih hormonom rasta, budu\u0107i da je ta praksa povezana s obolijevanjem od raka i drugim zdravstvenim problemima. No ameri\u010dka industrija to vidi kao prepreku trgovini. To zna\u010di da bi TTIP potencijalno donio mnogo vi\u0161e genetski modificirane hrane u Europu, a gra\u0111ani bi uskoro mogli jesti vo\u0107e i povr\u0107e s mnogo vi\u0161e tragova pesticida, svinjsko i gove\u0111e meso tretirano hormonom rasta ili piletinu tretiranu klorom. Istovremeno bi europski proizvo\u0111a\u010di gubili tr\u017ei\u0161te zbog jeftinog uvoza.<\/p>\n

4.\u00a0 \u0160to nije u redu s ispiranjem pili\u0107a u kloriranoj vodi?<\/h3>\n

Osim \u010dinjenice da se doti\u010dne kemikalije koriste za \u010di\u0161\u0107enje toaleta, one predstavljaju ozbiljnu opasnost za zdravlje \u2013 poznato je da je klor kancerogen. Meso u SAD-u \u010desto se tretira antibakterijskim tvarima koje negativno utje\u010du na zdravlje i okoli\u0161.<\/p>\n

\"ttip4\"<\/p>\n

Greenpeace otkriva 248 stranica najstro\u017ee \u010duvanih dokumenata TTIP-a na konferenciji re:publica TEN u Berlinu. <\/em><\/p>\n

5.\u00a0 Uh, to je vrlo zabrinjavaju\u0107e! Treba li se jo\u0161 oko \u010dega zabrinuti?<\/h3>\n

Po pitanju za\u0161tite okoli\u0161a i sigurnosti potro\u0161a\u010da, \u010detiri aspekta trebaju nas jako brinuti:<\/p>\n

\u00a0<\/em><\/h4>\n

i. Profit ispred planeta <\/em><\/h4>\n

Niti jedan od dokumenata TTIP-a koje je objavio Greenpeace Nizozemske ne sadr\u017ei dugogodi\u0161nje mjere za\u0161tite okoli\u0161a, poput \u201ePravila iznimke\u201c \u2013 gotovo 70-godi\u0161njeg pravila koje daje ovlasti dr\u017eavama da same reguliraju vlastitu trgovinsku razmjenu \u201eradi za\u0161tite ljudskog, \u017eivotinjskog i biljnog svijeta ili zdravlja\u201c. Izbacivanje tog pravila navodi na zaklju\u010dak da se obje strane zala\u017eu za jedno te isto \u2013 profit pod cijenu zdravlja i okoli\u0161a.<\/p>\n

ii. Uz TTIP bit \u0107e te\u017ee za\u0161tititi klimu<\/em><\/h4>\n

Sje\u0107ate li se kako su pro\u0161le godine u Parizu svjetski \u010delnici prepoznali potrebu da se rast globalne temperature zadr\u017ei ispod 1.5 stupnjeva Celzijusa? Trgovinska razmjena ne bi trebala iz toga biti isklju\u010dena. Nikakva potpora za\u0161titi klime ne mo\u017ee se prona\u0107i u objavljenim tekstovima. Primjerice, trgovinski prijedlozi ne bi dozvoljavali regulaciju uvoza visokouglji\u010dnih goriva poput nafte iz katranskog pijeska.<\/p>\n

\"ttip5\"<\/em><\/p>\n

Dvije stranice tajnih dokumenata TTIP-a.<\/em><\/p>\n

iii. Upravljanje rizicima umjesto izbjegavanja rizika<\/em><\/h4>\n

Bolje sprije\u010diti nego lije\u010diti, zar ne? Godine 2000. Europska komisija je usvojila \u201ena\u010delo predostro\u017enosti\u201c kojim se proizvo\u0111a\u010dima uvjetuje da doka\u017eu kako je njihov proizvod siguran za upotrebu. No u dokumentima TTIP-a nema govora o na\u010delu predostro\u017enosti nego se samo navodi ameri\u010dki zahtjev da se postupa temeljem procjene rizika. Stoga, ako regulatorna tijela EU imaju problem, na primjer, s kontroverznim pesticidima i \u017eele provesti preventivne mjere, to se mo\u017ee osporiti jer na\u010delo predostro\u017enosti vi\u0161e ne postoji.<\/p>\n

iv. \u0160to korporacije \u017eele korporacije i dobiju <\/em><\/h4>\n

Zabrinuti ste oko posljedica koje bi TTIP mogao imati na za\u0161titu okoli\u0161a i sigurnost potro\u0161a\u010da te \u017eelite ne\u0161to u\u010diniti oko toga? Bilo bi to te\u0161ko jer bi korporacije dobile povla\u0161ten polo\u017eaj. Objavljeni dokumenti opetovano isti\u010du potrebu za daljnjim konzultacijama s industrijom. Na taj na\u010din EU privatnom sektoru daje velik utjecaj, dok zainteresirana javnost u potpunosti ostaje izvan ovih tajnih pregovora.<\/p>\n

\"ttip2\"<\/p>\n

Greenpeaceovi aktivisti u Bruxellesu blokiraju pregovara\u010de EU i SAD-a. Prosvjednici upozoravaju da je TTIP prijetnja demokraciji, za\u0161titi okoli\u0161a, zdravstvenim standardima i radnim uvjetima.<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

6.\u00a0\u00a0 Hm, ovo mi se nimalo ne svi\u0111a! Postoji li alternativa TTIP-u?<\/h3>\n

Da. U biti, problem s TTIP-om je \u0161to trgovinu u toj mjeri liberalizira da dovodi do deregulacije kontroverznih i riskantnih podru\u010dja kao \u0161to su GMO, kemikalije ili tretiranje mesa hormonom rasta. Ono \u0161to umjesto toga trebamo jest odr\u017eiv razvoj. Trebaju nam me\u0111unarodna pravila za bolju trgovinu koja \u0107e promicati okoli\u0161no, dru\u0161tveno i ljudsko blagostanje. Pravila trgovine trebaju biti demokrati\u010dna i dru\u0161tveno uklju\u010diva. Ona ne smiju davati povla\u0161ten polo\u017eaj multinacionalnim kompanijama nego biti jamac njihove odgovornosti kroz provedivu za\u0161titu ljudskih prava i okoli\u0161a. Zvu\u010di kao bolji trgovinski sporazum, zar ne?<\/p>\n

Postoje brojne druge implikacije i problemi povezani s TTIP-om. Pro\u010ditajte <\/strong>vi\u0161e o tome<\/a> (na engleskom). <\/strong><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\n\tPo\u010detkom svibnja Greenpeace Nizozemske objavio je tajne dokumente iz pregovora o TTIP-u \u2013 kontroverznom trgovinskom sporazumu izme\u0111u SAD-a i EU koji ima velike implikacije za okoli\u0161 i vi\u0161e od 800 milijuna gra\u0111ana. Propustili ste? Zanima vas kako to utje\u010de na vas? \u010citajte dalje\n<\/div>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":929,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"","p4_local_project":"","p4_basket_name":"","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[29],"tags":[23,24],"p4-page-type":[16],"class_list":["post-928","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima-i-energija","tag-obnovljiviizvori","tag-klimatskepromjene","p4-page-type-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/928","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=928"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/928\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3311,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/928\/revisions\/3311"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/929"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=928"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=928"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=928"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=928"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}