{"id":958,"date":"2017-12-09T00:00:00","date_gmt":"2017-12-08T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/master.k8s.p4.greenpeace.org\/croatia\/press\/958\/kako-je-plastika-zarazila-svijet\/"},"modified":"2020-05-07T17:00:37","modified_gmt":"2020-05-07T15:00:37","slug":"kako-je-plastika-zarazila-svijet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/kako-je-plastika-zarazila-svijet\/","title":{"rendered":"Kako je plastika zarazila svijet"},"content":{"rendered":"

Kad sam se 2003. godine iz Zadra preselila u New York, bila sam \u0161okirana koli\u010dinom plastike koja je najednom nahrupila u moj \u017eivot. Zapravo, bila sam uvrije\u0111ena. Zar nisam ja ljudsko bi\u0107e dostojno da pije kavu iz kerami\u010dke \u0161alice, jede ru\u010dak iz pravih tanjura i pije vodu iz staklene \u010da\u0161e?<\/strong><\/p>\n

Instinktivno sam odbijala plastiku za jednokratnu upotrebu kao ne\u0161to \u0161to umanjuje vrijednost mog \u017eivota, a jo\u0161 nisam ni bila svjesna razorne \u0161tete po okoli\u0161, ljude i \u017eivotinje koju ona uzrokuje. \u00a0Bila sam ponosna na Hrvatsku jer puka prakti\u010dnost i super brz stil \u017eivota kojem plastika kumuje jo\u0161 nisu zavladali na\u0161om zemljicom. No, kad sam se nakon pet godina vratila doma, situacija se ve\u0107 po\u010dela mijenjati.<\/span><\/p>\n

Danas, u 2017., plasti\u010dna po\u0161ast se dobrano udoma\u0107ila i tu, kao i u mnogim drugim zemljama koje prije nisu bile \u201enavu\u010dene\u201c na jednokratnu upotrebu. Na\u017ealost, na\u0161e drago Jadransko more najvi\u0161e osje\u0107a posljedice one\u010di\u0161\u0107enja plastikom.<\/span><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Kako je, dakle, i za\u0161to plastika zarazila svijet?<\/span><\/p>\n

Proizvodnja plastike zapo\u010dela je 1930-ih i 40-ih godina, a omasovila se 1950-ih. Radi se o vrlo prakti\u010dnom materijalu; savitljivom, laganom i lako obradivom pa nije ni \u010dudo da je vrlo brzo u\u0161ao u svakodnevnu upotrebu, pogotovo u Americi. Ubrzo, proizvodnja plastike se nezamislivo pove\u0107ala, tako da je 2015.\u00a0<\/span>iznosila 269 milijuna tona<\/span><\/a>. Glavni proizvo\u0111a\u010d plasti\u010dnih materijala je Kina (27,8%), zatim Europa (18,5%) i zemlje \u010dlanice Sjevernoameri\u010dkog sporazuma o slobodnoj trgovini ili NAFTA-e (18,5%).\u00a0<\/span>Ve\u0107ina sirovina za izradu plastike dolazi od fosilnih goriva; nafte, ugljena i plina<\/span>, zna\u010di od neobnovljivih izvora koji zaga\u0111uju okoli\u0161, ugro\u017eavaju zdravlje ljudi \u00a0i uzrokuju klimatske promjene. \u00a0Sasvim dovoljno razloga da ih, bez obzira na namjenu, ostavimo pod zemljom.<\/span><\/p>\n

Velika ve\u0107ina proizvedene plastike koristi se jednokratno, a najve\u0107i dio za najjednokratniju od svih upotreba \u2013 za pakiranje, tj. ambala\u017eu. Sad je dobar trenutak za naglasiti da plasti\u010dni materijali traju jako, jako dugo i da se zapravo nikad ne razgrade. Plasti\u010dnim predmetima trebaju stotine pa i tisu\u0107e godina da se raspadnu, a ni onda ne nestaju ve\u0107 prelaze u mikroplastiku. Zato je i vi\u0161e nego apsurdno \u0161to neke od njih, poput spomenute ambala\u017ee, zatim \u017eli\u010dica za mije\u0161anje kave ili \u0161tapi\u0107a za u\u0161i, koristimo doslovno nekoliko sekundi i zatim bacamo. \u00a0<\/span><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Zbog masovne proizvodnje udru\u017eene s jednokratnom upotrebom, stvaraju se nezamislive koli\u010dine otpada, koji na\u017ealost vrlo \u010desto zavr\u0161i u morima i oceanima. Dosad je, u svijetu proizvedeno 8300 milijuna tona nove plastike, a do 2015. velika ve\u0107ina toga , tj. 6300 milijuna tona postalo je otpad. Od tog otpada, \u010dak 79% je zavr\u0161ilo na odlagali\u0161tima ili u okoli\u0161u, 12% je spaljeno, a samo 9% reciklirano<\/span>. Plastika s odlagali\u0161ta, zbog lo\u0161eg gospodarenja otpadom diljem svijeta, raznim vodenim tokovima dospijeva u mora i oceane. Tamo \u010dini \u010dak 60-80% svog morskog otpada od kojeg stradavaju \u017eivotinje, bilo zaplitanjem, gu\u0161enjem ili zbog pothranjenosti (jer jedu plastiku misle\u0107i da je npr. meduza), a usitnjavanjem u mikro- i nanoplastiku dospijeva i u hranidbeni lanac ljudi. Recikliranje, iako nu\u017eno, ne funkcionira ni pribli\u017eno dovoljno dobro da se sanira zna\u010dajan dio plasti\u010dnog otpada.<\/span><\/p>\n

Za\u0161to onda i dalje koristimo taj materijal, za koji pla\u0107amo tako visoku cijenu? Za\u0161to pristajemo na to? Razlog je banalan: kako bi velike korporacije zaradile jako puno novca. Kako nas uspijevaju natjerati da sudjelujemo u uni\u0161tenju okoli\u0161a, posebno na\u0161ih mora u koja godi\u0161nje dospijeva i do 12 milijuna tona plasti\u010dnog otpada? Nametanjem (ne)kulture bacanja, normaliziranjem i nametanjem jednokratne upotrebe i uvjeravanjem javnosti da je plastika jeftina, prakti\u010dna i sigurna.<\/span><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Mediteran, u koji spada i Jadran, \u00a0ve\u0107 je jedno od najugro\u017eenijih podru\u010dja \u0161to se ti\u010de one\u010di\u0161\u0107enja plastikom. Gusto\u0107a plasti\u010dnog otpada je jedan komad na svaka 4m\u00b2, \u0161to ga svrstava uz bok s tzv. oceanskim vrtlozima plastike u svjetskim oceanima. Stanje je alarmantno, no rje\u0161enja postoje. Osim uvo\u0111enja ve\u0107e odgovornosti proizvo\u0111a\u010da i korporacija za svoje proizvode, \u00a0ponovne upotrebe materijala i puno efikasnijeg recikliranja, najva\u017eniji korak je da odbacimo bacanje kao svakodnevni stil \u017eivota. \u00a0Po\u0161tujmo prirodu, po\u0161tujmo \u017eivot, po\u0161tujmo sebe. Zaslu\u017eujemo kvalitetu i trajne predmete koje \u0107emo koristiti puno puta i u\u017eivati u njima.<\/span><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Mihaela Bogelji\u0107, voditeljica je kampanje protiv plastike za jednokratnu upotrebu<\/span><\/em><\/p>\n

\n

Greenpeace, ‘Sredozemlje zatrpano plastikom’ (2017)<\/span><\/p>\n

CIEL, \u2018How Fracked Gas, Cheap Oil, and Unburnable Coal are Driving the Plastics Boom\u2019 (2017)<\/span><\/p>\n

Geyer, R. et al, ‘Production, use, and fate of all plastics ever made’ (2017) 3(7)\u00a0<\/span>Science Advances<\/span><\/i><\/p>\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\n\tKad sam se 2003. godine iz Zadra preselila u New York, bila sam \u0161okirana koli\u010dinom plastike koja je najednom nahrupila u moj \u017eivot. Zapravo, bila sam uvrije\u0111ena. Zar nisam ja ljudsko bi\u0107e dostojno da pije kavu iz kerami\u010dke \u0161alice, jede ru\u010dak iz pravih tanjura i pije vodu iz staklene \u010da\u0161e?\n<\/div>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":959,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"not set","p4_local_project":"not set","p4_basket_name":"not set","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[31],"tags":[22],"p4-page-type":[16],"class_list":["post-958","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ne-plastici","tag-jednokratnaplastika","p4-page-type-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/958","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=958"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/958\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1886,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/958\/revisions\/1886"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/959"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=958"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=958"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=958"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=958"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}