{"id":965,"date":"2018-05-06T00:00:00","date_gmt":"2018-05-05T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/master.k8s.p4.greenpeace.org\/croatia\/press\/965\/javna-rasprava-o-plominu-1\/"},"modified":"2023-12-20T13:42:55","modified_gmt":"2023-12-20T11:42:55","slug":"javna-rasprava-o-plominu-1","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/javna-rasprava-o-plominu-1\/","title":{"rendered":"Javna rasprava o Plominu 1"},"content":{"rendered":"<h2>KOMENTARI<\/h2>\n<h3 class=\"leader\">Javna rasprava o Stru\u010dnoj podlozi zahtjeva za izmjenu uvjeta okoli\u0161ne dozvole za Plomin 1, kojom se nastoji ostvariti navedeno produ\u017eenje rada od 15 \u2013 20 godina, traje do 09. svibnja<\/h3>\n<div>\n<p>Stru\u010dna podloga i njen sa\u017eetak dostupni su na<a href=\"https:\/\/www.istra-istria.hr\/index.php?id=2326&amp;tx_ttnews%5btt_news%5d=5089&amp;tx_ttnews%5bbackPid%5d=3856&amp;cHash=0e96adada3\"> web stranici<\/a> Istarske \u017eupanije.<\/p>\n<p>Zelena akcija, Zelena Istra, Greenpeace i CEE Bankwatch pozivaju sve zainteresirane da sudjeluju u javnoj raspravi tako da predlo\u017eene komentare i\/ili svoje primjedbe po\u0161alju na adresu: Istarska \u017eupanija, Upravni odjel za odr\u017eivi razvoj, 52100 Pula, Flanati\u010dka 29.<\/p>\n<p><span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>KOMENTARI OKOLI\u0160NIH UDRUGA DOSTUPNI ZA PREUZIMANJE U SVRHU SUDJELOVANJA U JAVNOJ RASPRAVI:<\/strong><\/span><\/p>\n<ol>\n<li><strong>1.\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong><strong>Procedura<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>U Stru\u010dnoj podlozi zahtjeva za izmjenu uvjeta okoli\u0161ne dozvole za postoje\u0107e postrojenje TE Plomin 1 izneseno je vi\u0161e neistinitih informacija s ciljem tendenciozne interpretacije okolnosti koje ne idu u prilog produljenju rada TE Plomin 1, na koje ukazujemo s indignacijom:<\/p>\n<p>a) \u00a0\u00a0\u00a0U Stru\u010dnoj podlozi je navedeno kako je Rje\u0161enjem o objedinjenim uvjetima za\u0161tite okoli\u0161a postoje\u0107eg postrojenja TE Plomin 1 od 26.2.2016. propisan prestanak rada elektrane 1. sije\u010dnja 2018. nakon izgradnje zamjenskog bloka TE Plomina C te kako do izgradnje nije do\u0161lo, pa se predla\u017ee se ugradnja DeNOx postrojenja i postrojenja za odsumporavanje kako bi TE Plomin 1 mogla zadovoljiti grani\u010dne vrijednosti emisija propisane Uredbom o grani\u010dnim vrijednostima emisija one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN br. 87\/17) za razdoblje nakon 1. 1. 2018. godine, kada istje\u010de rok va\u017eenja Rje\u0161enja o objedinjenim uvjetima za\u0161tite okoli\u0161a.<\/p>\n<p>Insinuira se prirodna i rje\u0161enjem propisana uzro\u010dno-posljedi\u010dna veza izme\u0111u odustajanja od Plomina C i obnove Plomina 1 \u2013 \u0161to nije to\u010dno. Sasvim suprotno tome, u Rje\u0161enju o objedinjenim uvjetima za\u0161tite okoli\u0161a za Plomin 1 od 26. velja\u010de 2016. stoji da \u00ab\u2026termoelektrana nema ugra\u0111ene katalizatore za smanjenje NOx, postrojenje za odsumporavanje i vre\u0107aste filtere, odgovor je da je ekonomski neopravdano takvo ulaganje u TE Plomin 1, s obzirom da tro\u0161kovi modernizacije postoje\u0107ih elektrana i ugradnje sekundarnih sustava za\u0161tite okoli\u0161a iznose oko tre\u0107inu ukupne vrijednosti termoenergetskih postrojenja na teku\u0107a ili kruta goriva. Prema planovima HEP-a TE Plomin 1 prestaje s radom 1. sije\u010dnja 2018. U skladu s prijelaznim razdobljem uskla\u0111enja HEP-ovih termoenergetskih postrojenja, odnosno odgodom primjene odredbi IPPC i LCP direktiva do 1. sije\u010dnja 2018. koju je ishodila RH u pristupnom ugovoru s EU.\u00bb<\/p>\n<p>O ekonomskoj neisplativosti obnove starih termoenergetskih postrojenja HEP je govorio na vi\u0161e mjesta (pa i HEP-ovom Vjesniku iz 2017.), te je tim vi\u0161e pora\u017eavaju\u0107a okolnost da u Stru\u010dnoj podlozi nema obaveznih poglavlja koji se odnose na analizu isplativosti investicije propisanih Uredbom o postupku utvr\u0111ivanja objedinjenih uvjeta za\u0161tite okoli\u0161a \u00a0\u2013 NN 114\/2008, koja je temelj za provedbu ovog postupka, poput opisa:<\/p>\n<p>2. 1. dijelova pred-investicijske ili investicijske studije za uskla\u0111ivanje<\/p>\n<p>2.1.4. \u017eivotnog vijeka projekta<\/p>\n<p>2.1.5. dinamike projekta<\/p>\n<p>2.1.6. izvora financiranje i obaveza prema njima<\/p>\n<p>2.2. drugi ne-investicijskih mjera s dinamikom izvo\u0111enja<\/p>\n<p>2.3. odgovaraju\u0107ih priloga (primjerice: dijelovi ili cijela investicijska studija)<\/p>\n<p>2.4.2. Popis svih mjera (investicijskih i ne-investicijskih) koje operater mora poduzeti prema rezultatima poglavlja iz to\u010dke 2.1. do 2.2, naprijed s dinamikom njihovog izvo\u0111enja<\/p>\n<p>Sve navedeno obavezni je sadr\u017eaj analize stanja postoje\u0107eg postrojenja i obavezni sadr\u017eaj elaborata o na\u010dinu uskla\u0111ivanja postoje\u0107eg postrojenja s odredbama zakona i prije citirane \u00a0uredbe. S obzirom da Rje\u0161enjem o objedinjenim uvjetima za\u0161tite okoli\u0161a iz 2016. nije bila predvi\u0111ena velika investicija modernizacije, HEP se ne mo\u017ee pozvati ni na to da je ova Stru\u010dna podloga ra\u0111ena samo u svrhu izmjene postoje\u0107eg Rje\u0161enja. Minimum kojim bi se opravdala namjera predlo\u017eene modernizacije je investicijska studija iz to\u010dke. 2.3.<\/p>\n<p>U nastavku prenosimo jo\u0161 jedan citat iz Rje\u0161enja o objedinjenim uvjetima za\u0161tite okoli\u0161a od 26. velja\u010de 2016. O tim informacijama nema ni rije\u010di u Stru\u010dnoj podlozi koja je sada na javnoj raspravi jer, naravno, HEP-u ne idu u prilog.<\/p>\n<p>b) \u00a0\u00a0U Stru\u010dnoj podlozi u poglavlju A. Podaci o operateru, 3. Dodatne informacije o postrojenju, na pitanje u tablici da li je provedena procjena utjecaja na okoli\u0161, navedeno je da jest i to 7. rujna 2012. godine, \u0161to je neistina. Navedeno Rje\u0161enje o prihvatljivosti zahvata za okoli\u0161 KLASA: UP\/I 351-03\/10-02\/92, URBROJ: 517-06-2-1-1-12-63 odnosi se na postupak procjene utjecaj na okoli\u0161 izgradnju TE Plomin C. Radilo se o izgradnji termoelektrane Plomin C na novoj lokaciji \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0i 4 puta ve\u0107e snage u odnosu na Plomin 1. Zahvat je iz demogo\u0161kih razloga nazvan \u201czamjena postoje\u0107e TE Plomin 1 u cilju modernizacije i pove\u0107anja kapaciteta.\u201d<\/p>\n<p>S obzirom da se postupak objedinjenih uvjeta za\u0161tite okoli\u0161a ili okoli\u0161ne dozvole po zakonu radi nakon provedenog postupka procjene utjecaja na okoli\u0161, koji nije proveden, ovaj postupak izdavanja okoli\u0161ne dozvole je protuzakonit.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<ol>\n<li><strong>2.\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong><strong>Postoje\u0107e ili novo postrojenje? <\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>U Stru\u010dnoj podlozi (str 1.) stoji da je rije\u010d o <em>postoje\u0107em postrojenju<\/em> i <em>zna\u010dajnim promjenama<\/em>. Me\u0111utim, ovu tvrdnja treba ili bolje potkrijepiti u tekstu ili priznati da je ipak rije\u010d o novom postrojenju. TE Plomin 1 po\u010dela je s radom 1970. Godine, \u0161to zna\u010di da je stara ve\u0107 48 godina. Tijekom zadnjih nekoliko godina bilo je planirano zatvaranje TE, pa je logi\u010dno da nije puno ulagano u unapre\u0111enje postrojenja. Isto je 2017. izgorilo u po\u017earu. Kako bi postrojenje moglo raditi jo\u0161 15-20 godina, kako se navodi u stru\u010dnoj podlozi, potrebno je toliko novih komponenti \u2013 uklju\u010duju\u0107i generator i unutarnje dijelove parne turbine \u2013 da se postavlja pitanje ho\u0107e li i\u0161ta zna\u010dajno ostati ili je zapravo rije\u010d o potpunoj rekonstrukciji, odnosno o izgradnji nove TE?<\/p>\n<p>Ovo je va\u017eno jer se prema tome definiraju grani\u010dne vrijednosti emisija u LCP-BREF standardima iz 2017. godine: <em>Provedbena odluka komisije (EU) 2017\/1442 \u043ed 31. srpnja 2017. o utvr\u0111ivanju zaklju\u010daka o najboljim raspolo\u017eivim tehnikama (NRT-i) za velike ure\u0111aje za lo\u017eenje u skladu s Direktivom 2010\/75\/EU Europskog parlamenta i Vije\u0107a<\/em> sadr\u017ei sljede\u0107a definicija:<\/p>\n<p>\u201c<em>Jedinica \u2013 nova<\/em><\/p>\n<p><em>Jedinica za lo\u017eenje kojoj se prvi put nakon objave ovih zaklju\u010daka o NRT-ovima izdaje dozvola na lokaciji ure\u0111aja za lo\u017eenje ili potpuna zamjena jedinice za lo\u017eenje na postoje\u0107im temeljima ure\u0111aja za lo\u017eenje nakon objave ovih zaklju\u010daka o NRT-ovima.<\/em>\u201d<\/p>\n<p>To zna\u010di da za nova postrojenja vrijede stro\u017ee grani\u010dne vrijednosti nego za postoje\u0107a, u skladu sa <em>zaklju\u010dcima o najboljim raspolo\u017eivim tehnikama za velike ure\u0111aje za lo\u017eenje.<\/em><\/p>\n<ol>\n<li><strong>3.\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong><strong>Neuskla\u0111enost s planskim dokumentima i strategijama<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>Produljenje rada TE Plomin 1 nije dio niti jednog strate\u0161kog dokumenta. Upravo suprotno, zatvaranje je bilo predvi\u0111eno 1.1. 2018., a do sada se nigdje nije planirao produ\u017eetak rada. Niti HEP, niti bilo koja Vlada, kao vlasnik HEP-a, do sada nisu \u010dak niti najavljivali nastavak rada ovog objekta. Sukladno tome, gra\u0111ani nisu nigdje uop\u0107e imali priliku re\u0107i \u0161to misle o tome, a sada se provodi javna rasprava kao da je odluka o nastavku rada ve\u0107 donesena, a predmet rasprave su isklju\u010divo tehni\u010dki elementi modernizirane TE. S obzirom na neuskla\u0111enost, okoli\u0161na dozvola treba biti uskra\u0107ena.<\/p>\n<ol>\n<li><strong>4.\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong><strong>Zdravlje i okoli\u0161 <\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<ul type=\"disc\">\n<li><strong>Ukupna koli\u010dina one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih tvari<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Stru\u010dna podloga Zahtjeva za izmjenu uvjeta okoli\u0161ne dozvole za Plomin 1 izostavlja procjene ukupnih godi\u0161njih emisija one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih tvari. Ono \u0161to je va\u017eno za zdravlje ljudi nisu samo relativne emisije po m3, nego ukupna koli\u010dina one\u010di\u0161\u0107enja koje \u0107e iza\u0107i iz dimnjaka. Zato je potrebno navesti i ukupne emisije u tonama.<\/p>\n<ul type=\"disc\">\n<li><strong>Eksterni tro\u0161kovi i \u0161teta za zdravlje ljudi<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Postoje na\u0161iroko kori\u0161tene metode izra\u010duna eksternih tro\u0161kova, tj. cijene zaga\u0111enja po ljudsko zdravlje i okoli\u0161. Njih, na primjer, koristi Europska agencija za okoli\u0161 (EEA) ili Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Smatramo da je investitor trebao dati i tu procjenu, \u0161to je propustio u\u010diniti.<\/p>\n<p>Napominjemo kako je Greenpeace jo\u0161 2013. izradio analizu \u201eSkriveni tro\u0161kovi ugljena\u201c koja pokazuje da bi one\u010di\u0161\u0107enje iz Plomina C koji je bio planiran, u toku radnog vijeka, doveo do 680 slu\u010dajeva prijevremene smrti. Godine 2015. ti su izra\u010duni revidirani u skladu s novim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije o zaga\u0111enosti zraka u Europi, pa se neslavna brojka popela na \u010dak 1000 slu\u010dajeva.<\/p>\n<ul type=\"disc\">\n<li><strong>Referentne vrijednosti NRT (BAT) <\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Ako je ovaj projekt potpuna rekonstrukcija TE onda treba po\u0161tivati grani\u010dne vrijednosti za <em>nova postrojenja<\/em> iz <em>Provedbene odluke komisije (EU) 2017\/1442 \u043ed 31. srpnja 2017. <\/em><\/p>\n<p>Ako nije, u dokumentaciji se za SO2, NOx i pra\u0161inu navodi samo dnevne prosje\u010dne vrijednosti povezane s NRT-om, ali ne i godi\u0161nje koji su stro\u017ei. NRT referentne vrijednosti: NOx 65-150 mg\/Nm3 (godi\u0161nji) i do 200 mg (dnevno), SO2 10-130 mg\/Nm3 (god.) (dnevno 205 mg) te pra\u0161ina 2 \u2013 12 mg\/m<sup>3<\/sup> (godi\u0161nji) (dnevno do 20 mg\/m<sup>3<\/sup> ). Iz ovoga se mo\u017ee zaklju\u010diti da bi elektrana zadovoljila dnevne (bla\u017ee) vrijednosti, ali ne nu\u017eno i stro\u017ee godi\u0161nje vrijednosti.<\/p>\n<ul type=\"disc\">\n<li><strong>Stro\u017ea ograni\u010denja one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih emisija<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Razina emisija povezana s NRT je odre\u0111ena u rasponu (npr. NOx 65-150 mg\/Nm3). Zna\u010di, HEP, odnosno ministarstvo, trebali bi te\u017eiti najni\u017eoj razini, a ne uzimati u obzir samo najvi\u0161u dozvoljenu razinu. Npr. ako se odlu\u010di nabavljati tehnologiju koja je, recimo, u sredini tog raspona ili ni\u017ee, npr. 100 mg, onda tako treba postaviti i ograni\u010denja, na temelju konkretne tehnologije, a ne automatski koristiti generi\u010dki maksimum za vrijednosti u Europi.<\/p>\n<ul type=\"disc\">\n<li><strong>One\u010di\u0161\u0107enje uslijed manipulacije ugljena<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Ne vidimo da je obra\u0111en utjecaj na okoli\u0161, pogotovo na zrak, transporta, pretovara, \u00a0skladi\u0161tenja i obrade ugljena, niti su predlo\u017eene mjere smanjenja one\u010di\u0161\u0107enja zraka tim segmentom poslovanja.<\/p>\n<ol>\n<li><strong>5.\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong><strong>Klima<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<ul type=\"disc\">\n<li><strong>Stakleni\u010dki plinovi<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Dokumentacija izostavlja emisije CO<sub>2<\/sub> i kakav \u0107e utjecaj zahvat imati na taj aspekt. Hrvatska je ratificirala Pari\u0161ki sporazum, prihvatila europske klimatske ciljeve. Za svaku tonu emitiranog CO<sub>2<\/sub> elektrana \u0107e morati kupovati emisijske kvote.<\/p>\n<p>Temeljem prija\u0161njih emisija, mo\u017eemo zaklju\u010diti da \u0107e se emisije CO<sub>2<\/sub> za Plomin 1 godi\u0161nje kretati oko 800 000 tona (2017: 306 432, 2016: 845 420, 2015: 797 450, 2014: 734 550, 2013: 788 766), \u0161to bi u 20 godina bilo 16 milijuna tona CO<sub>2<\/sub>.<\/p>\n<p>\u017delimo li ispuniti preuzete obaveze Pari\u0161kog sporazuma, nema mjesta otvaranju novih izvora fosilnih goriva, odnosno ulaganju u nova postrojenja pogonjena fosilnim gorivima, ako \u017eelimo sprije\u010diti najgore posljedice klimatskih promjena.<\/p>\n<p>(Izvor: http:\/\/priceofoil.org\/2016\/09\/22\/the-skys-limit-report\/)<\/p>\n<p>Klimatske promjene se ne doga\u0111aju nekom drugom \u2013 svjedoci smo ovdje u Hrvatskoj, iz godine u godinu, sve \u010de\u0161\u0107ih poplava i nesagledive \u0161tete koje donose, su\u0161a i s njima povezanih po\u017eara, sve ekstremnijih vremenskih uvjeta.<\/p>\n<p>Danas gotovo nitko u EU ne ula\u017ee u ugljen. Izuzeci su Poljska, Rumunjska i Gr\u010dka, koje imaju vlastiti ugljen. Hrvatska je jedina zemlja koja planira sljede\u0107ih dvadeset godina ulagati u uvozni ugljen. Mnoge zemlje, kao \u0161to su balti\u010dke, Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Italija, Nizozemska, Portugal, UK i druge, ve\u0107 su najavile prestanak kori\u0161tenja ugljena.<\/p>\n<ol>\n<li><strong>6.\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong><strong>Obnovljivi izvori energije nasuprot upitnoj ekonomiji ugljena<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>Cijena nove tehnologije samo za kontrolu one\u010di\u0161\u0107enja Plomina 1 (120 MW), koja bi zadovoljila referentne vrijednosti NRT, procjenjuje se na 17-38 milijuna eura.<\/p>\n<p>Ovisno o tome koliki bi bio cjelokupan zahvat obnove Plomina 1, ukupna cijena mogla bi i vi\u0161estruko porasti. Uz porast cijene CO<sub>2<\/sub> i relativno nisku cijenu el. energije, TE na ugljen ve\u0107 danas u Europi postaju nerentabilne.<\/p>\n<p>Udru\u017eenje europskog elektroenergetskog sektora EURELECTRIC, \u010diji je i HEP \u010dlan, javno se obavezalo da od 2020. ne\u0107e graditi TE na ugljen i da \u0107e biti predvodnik niskouglji\u010dne tranzicije u Europi. Plan za revitalizaciju Plomina 1 u suprotnosti je s tom najavom.<\/p>\n<p>HEP i razli\u010dite Vlade RH \u010desto navode potrebu za energetskom neovisno\u0161\u0107u Hrvatske. S obzirom da nemamo vlastitog ugljena, produljenje rada Plomina 1 zna\u010di da bismo narednih 15 \u2013 20 godina bili ovisni o uvoznom energentu, bez financijski isplative mogu\u0107nosti postizanja energetske neovisnosti.<\/p>\n<p>Istovremeno, u Europi i svijetu investicije u OIE iz godine u godinu prema\u0161uju ukupna ulaganja u projekte fosilnih goriva i nuklearne energije. Elektri\u010dna energija iz vjetra i sunca ve\u0107 danas u 30 zemalja ima jednaku ili ni\u017eu cijenu od energije iz fosilnih goriva. Cijena solarne tehnologije danas iznosi tek \u010detvrtinu cijene od prije 10 godina, a procjenjuje se da \u0107e i dalje padati (Izvor: <a href=\"https:\/\/www.bloomberg.com\/news\/articles\/2017-06-15\/solar-power-will-kill-coal-sooner-than-you-think\">https:\/\/www.bloomberg.com\/news\/articles\/2017-06-15\/solar-power-will-kill-coal-sooner-than-you-think<\/a>). Usto, OIE nemaju goleme eksterne tro\u0161kove svojstvene ugljenu.<\/p>\n<p>Unato\u010d golemom potencijalu, HEP kao vode\u0107a energetska kompanija u zemlji nema u svom vlasni\u0161tvu nijednu vjetroturbinu, dok raspola\u017ee tek s oko 200 kW solarnih instalacija, simboli\u010dno postavljenih na nekoliko svojih upravnih zgrada. Usporedbe radi, taj kapacitet podmirio bi potrebe tek \u010detrdesetak ku\u0107anstava.<\/p>\n<p>Umjesto da se bavi o\u017eivljavanjem tehnologija pro\u0161losti, HEP bi trebao biti predvodnik hrvatske tranzicije prema potpuno obnovljivoj elektroenergetici i to sna\u017enim zaokretom prema iskori\u0161tavanju energije sunca i vjetra. Izra\u010duni pojedinih stru\u010dnjaka pokazuju da ve\u0107 u postoje\u0107im mre\u017enim uvjetima ima prostora za prihvat novih 1500 MW OIE.<\/p>\n<p>Stru\u010dna studija koju je 2015. naru\u010dio Greenpeace pokazuje da RH do sredine stolje\u0107a mo\u017ee u potpunosti prije\u0107i na OIE, pri \u010demu \u0107e u\u0161tede na uvozu fosilnih goriva biti ve\u0107e od potrebnih ulaganja, a istovremeno \u0107e se otvoriti brojna radna mjesta.<\/p>\n<ol>\n<li><strong>7.\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong><strong>Turizam<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>Jedan od argumenata koje navode zagovornici obnove Plomina 1 je pove\u0107ana potro\u0161nja elektri\u010dne energije ljeti kad je turisti\u010dka sezona. Nije li upravo turizam klju\u010dni argument <span style=\"text-decoration: underline;\">protiv kori\u0161tenja ugljena<\/span> kao naj\u0161tetnijeg energenta po okoli\u0161, a u korist obnovljivih izvora energije, pogotovo solarne koje na obali ima u izobilju i po kojem smo potencijalu (do 2600 sun\u010danih sati godi\u0161nje) u samom europskom vrhu?<\/p>\n<p>Hoteli i kampovi na sun\u010danom Jadranu idealna su mjesta za kori\u0161tenje solarne energije, koje najvi\u0161e ima ba\u0161 kad je i potra\u017enja najve\u0107a. \u00a0S druge strane, prljavi ugljen, k tomu uvozni, izravan je protivnik turizma koji \u017eivi od \u010distog okoli\u0161a i koji je daleko najva\u017eniji gospodarski sektor u RH (cca. 20% BDP-a). Ovim projektom bi se cementirala trajno one\u010di\u0161\u0107enje ugljenom u Istri \u2013 srcu hrvatskog turizma.<\/p>\n<p align=\"center\">\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div>\n\tJavna rasprava o Stru\u010dnoj podlozi zahtjeva za izmjenu uvjeta okoli\u0161ne dozvole za Plomin 1, kojom se nastoji ostvariti navedeno produ\u017eenje rada od 15 \u2013 20 godina, traje do 09. svibnja\n<\/div>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":867,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"","p4_local_project":"","p4_basket_name":"","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[29],"tags":[27],"p4-page-type":[46],"class_list":["post-965","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima-i-energija","tag-fosilnagoriva","p4-page-type-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/965","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=965"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/965\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3452,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/965\/revisions\/3452"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/867"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=965"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=965"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=965"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=965"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}