{"id":969,"date":"2016-09-21T00:00:00","date_gmt":"2016-09-20T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/master.k8s.p4.greenpeace.org\/croatia\/press\/969\/neka-bude-zeleni-mir\/"},"modified":"2023-10-05T15:19:12","modified_gmt":"2023-10-05T13:19:12","slug":"neka-bude-zeleni-mir","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/neka-bude-zeleni-mir\/","title":{"rendered":"Neka bude (zeleni) mir"},"content":{"rendered":"<h2>Me\u0111unarodni dan mira<\/h2>\n<p class=\"leader\">Danas (21. rujna) u cijelom svijetu slavimo Dan mira 2016., iako znamo da za mnoge mir ne postoji, niti danas, a niti u skoro vrijeme, ukoliko se situacija drasti\u010dno ne promijeni. U 2015. godini, broj izbjeglica i raseljenih ljudi dostigao je rekordan broj \u2013 \u010dak ve\u0107i od onog nakon Drugog svjetskog rata. Te\u0161ka srca pratimo vijesti iz svijeta i slike su uznemiruju\u0107e: prestravljeno dijete, prevrnuti brod, grad sravnjen sa zemljom bombardiranjem, zajednice na kraju svojih snaga.<\/p>\n<div>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2019\/04\/88e31318-88e31318-gp0stpiu7_low_res_with_credit_line.jpg\" alt=\"\" width=\"599\" height=\"398\" \/><\/p>\n<p><em>Na Novu godinu 2016., timovima Lije\u010dnika bez granica (MSF) i Greenpeacea na gr\u010dkom otoku Lesbos, pridru\u017eile su se skupine kao \u0161to su Sea-Watch, Refugee Boat Foundation te pripadnici lokalne zajednice, kako bi formirali znak mira od vi\u0161e od 3000 odba\u010denih izbjegli\u010dkih prsluka za spa\u0161avanje. Skupine su pozvale na siguran prolaz za one koji bje\u017ee od rata, siroma\u0161tva i ugnjetavanja.<\/em><\/p>\n<p>Uz svaku sliku koja se pojavi u medijima, postoje <a href=\"http:\/\/www.nytimes.com\/2016\/08\/22\/world\/middleeast\/syria-omran-photo-children.html?rref=collection%2Fbyline%2Fanne-barnard&amp;action=click&amp;contentCollection=undefined&amp;region=stream&amp;module=stream_unit&amp;version=latest&amp;contentPlacement=2&amp;pgtype=collection&amp;_r=0\">mnoge druge koje ostaju neprimje\u0107ene. <\/a>Nezamisliva bol i patnja van granica onog \u0161to bi ljudi trebali izdr\u017eati je svakodnevica mnogih.<br \/>\nIako se ne mo\u017eemo praviti da zaista shva\u0107amo \u0161to ti ljudi prolaze, mo\u017eemo se i moramo upitati \u2013 \u0161to u\u010diniti?<\/p>\n<p>Rat je najve\u0107a prijetnja miru; nasilje je krajnji oblik prijetnje. No mir se ne mo\u017ee isklju\u010divo definirati kao odsutnost rata ili sukoba. Ovo nije puka igra rije\u010dima, ve\u0107 podcrtava pristup kojim poku\u0161avamo posti\u0107i mir. Vlade tro\u0161e <a href=\"https:\/\/www.greenpeace.org\/archive-international\/en\/news\/Blogs\/makingwaves\/military-spending-real-cost-health-education-climate\/blog\/56061\/\">bogatstvo<\/a> na \u2018obranu\u2019 \u2013 pu\u0161ke, bombe, ratne avione i kona\u010dno oru\u017eje \u2013 nuklearno naoru\u017eanje. Usporedbe radi, jako malo se vremena i novca tro\u0161i na proaktivno sprije\u010davanje sukoba.<\/p>\n<p>Model sigurnosti 20-tog stolje\u0107a, temeljen na vojnoj mo\u0107i, vi\u0161e nije primjenjiv. Ideje da je oru\u017eje put ka sigurnosti, da vojna nadmo\u0107nost ozna\u010dava superiornost i na\u010din razmi\u0161ljanja da \u201c\u0161to se doga\u0111a tamo negdje, ostaje tamo negdje\u201d, su mo\u0107ni mitovi za koje mnogi smatraju da vode k jo\u0161 vi\u0161e nasilja te da rijetko rije\u0161avaju sukobe. Mir u 21. stolje\u0107u zna\u010di vi\u0161e od odsutnosti rata.<\/p>\n<p>Moramo zamijeniti ograni\u010davaju\u0107u paradigmu, nacionalni pristup ka sigurnosti temeljen na vojnoj mo\u0107i i strah od onih druga\u010dijih od nas samih, s drugom paradigmom koja odra\u017eava \u0161ire razumijevanje sigurnosti \u2013 <a href=\"https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2019\/04\/human_security_in_theory_and_practice_english.pdf\">ljudske sigurnosti<\/a>. Ljudska sigurnost se usredoto\u010duje na za\u0161titu i promicanje dostojanstva, osna\u017eivanja i osje\u0107aja svrhe za sve ljude. To ne zna\u010di samo za\u0161tititi ljude od prijetnji, ve\u0107 i stvoriti ekolo\u0161ke, dru\u0161tvene, politi\u010dke i ekonomske sustave koji poti\u010du ljude da napreduju jedni uz druge u skladu sa svojim okoli\u0161em.<\/p>\n<p>Zdrav okoli\u0161 klju\u010dan je za ljudsku sigurnost. Briga za okoli\u0161 je nu\u017enost, a ne luksuz. Na\u0161e sudbine usko su povezane s prirodnim svijetom. Mi ljudi ne mo\u017eemo pre\u017eivjeti, niti \u017eivjeti u miru, bez zdravog, funkcionalnog okoli\u0161a.<\/p>\n<p>Willy Brandt, dobitnik Nobelove nagrade za mir, jednom je rekao: \u201cMir nije sve, ali bez mira, sve je ni\u0161ta.\u201d Ova se logika tim vi\u0161e odnosi na prirodni svijet koji nam pru\u017ea bazu na\u0161e vlastite egzistencije.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2019\/04\/f8e725a7-f8e725a7-130550_228802.jpg\" alt=\"Dupini plivaju pored Rainbow Warriora na Novom Zelandu, vrlo blizu mjesta gdje je teksta\u0161ka naftna kompanija Anadarko \u017eeljela eksploatirati 2013.\" \/><\/p>\n<p><em>Dupini plivaju pored Rainbow Warriora na Novom Zelandu, vrlo blizu mjesta gdje je teksa\u0161ka naftna kompanija Anadarko \u017eeljela eksploatirati naftu 2013.<\/em><span style=\"color: #121212; font-family: verdana;\"><br clear=\"all\" \/><\/span><\/p>\n<p>Velika ve\u0107ina \u0161tete koju nanosimo planetu nepopravljiva je. Trenutno se nalazimo u kriti\u010dnom trenutku, \u00a0na prekretnici, gdje nas svako prekora\u010divanje granica vodi putem rastu\u0107e nestabilnosti, oskudice resursa, straha, krize i potencijalnih konflikta. Neki od ovih \u0161tetnih utjecaja klimatskih promjena ve\u0107 su neizbje\u017eni. Kriza \u0107e se nastaviti doga\u0111ati. Bitno je na koji na\u010din odlu\u010dimo reagirati.<\/p>\n<p>Manjak resursa (vode, poljoprivrednog tla, energije) ne mora nu\u017eno voditi u konflikt. \u010cak \u0161tovi\u0161e, <a href=\"https:\/\/muse.jhu.edu\/book\/19554\">istra\u017eivanje pokazuje<\/a> da \u010desto mo\u017ee kreirati uvjete za suradnju.<\/p>\n<p>Uzmimo primjerice energiju. Sukobi su uvijek kompleksni, ali diljem svijeta ba\u0161 potraga za resursima pre\u010desto ide ruku pod ruku s konfliktima. Trenutni sukobi u Iraku, Ukrajini, Sudanu, od Ju\u017ene Kine do Nigerije su svi donekle povezani s posjedovanje, pristupom i transportom fosilnih goriva. \u201cRatovi za resurse\u201d nisu ni\u0161ta novo. Ali danas ih mo\u017eemo prevladati. Energija je klju\u010dni primjer kako prelazak na odr\u017eive, \u010diste obnovljive izvore, mo\u017ee ne samo smanjiti sukobe, ve\u0107 i u\u010diniti \u017eivot lak\u0161im i bogatijim za milijarde ljudi. Diljem svijeta 1.3 milijarde ljudi \u2013 \u0161to iznosi 18% globalne populacije \u2013 nastavlja \u017eivjeti bez pristupa elektri\u010dnoj energiji. 2.6 milijardi ljudi \u017eive bez \u010distih objekata za pripremu hrane. Ovo je posebice problem za raseljene i izbjeglice. Obnovljiva energija ve\u0107 poma\u017ee transformirati \u017eivote diljem svijeta, a Greenpeace tome doprinosi <a href=\"https:\/\/www.greenpeace.org\/archive-international\/en\/campaigns\/climate-change\/energyrevolution\/\">ukazivanjem na put<\/a> prema 100% obnovljivoj energiji kao i povezivanjem ljudi na terenu (primjerice u <a href=\"http:\/\/dharnailive.org\/\">Indiji<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.greenpeace.org\/archive-italy\/it\/ufficiostampa\/comunicati\/Greenpeace-Italia-compie-trentanni-Per-il-nostro-compleanno-accendiamo-il-sole-a-Lampedusa\/\">Italiji <\/a>i <a href=\"http:\/\/www.thenews.coop\/108702\/news\/co-operatives\/lebanon-women-plead-for-solar-power-to-make-their-work-easier\/\">Libanonu<\/a>).<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.greenpeace.org\/static\/planet4-croatia-stateless\/2019\/04\/5ae387c5-5ae387c5-130549_228800.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p><em>Stotine ljudi promoviraju mir i obnovljive izvore energije u Parizu 2015. za vrijeme odr\u017eavanja klimatske konferencije COP21.<\/em><\/p>\n<p>Na\u0161a vizija je svijet u kojem se intimna, simbiotska veza izme\u0111u mira i okoli\u0161a njeguje i u skladu s kojom se \u017eivi i djeluje. Zala\u017eemo se za svijet u kojem ljudi koegzistiraju u miru jedni s drugima i s prirodom. Zala\u017eemo se za svijet u kojem se po\u0161tuju ograni\u010denja resursa i dobara, u kojem se oni slave i dijele. Ali da bismo do\u0161li do toga moramo izabrati suradnju umjesto konflikta. Moramo odabrati pravednost i odr\u017eivost umjesto pohlepe, ljudsko dostojanstvo i hrabrost umjesto eksploatacije.<\/p>\n<p>Zala\u017eemo se za mir.<br \/>\nIli kao \u0161to je rekao jedan od<a href=\"https:\/\/www.greenpeace.org\/archive-international\/en\/about\/history\/founders\/\"> na\u0161ih osniva\u010da<\/a>: <a href=\"https:\/\/www.greenpeace.org\/archive-international\/en\/about\/history\/founders\/\">Neka to bude zeleni mir (green peace)<\/a>.<\/p>\n<p><em>Blog me\u0111unarodnih izvr\u0161nih direktorica Greenpeacea, Bunny McDiarmid i Jennifer Morgan <em>mo\u017eete pro\u010ditati\u00a0<\/em>u cijelosti na <a href=\"https:\/\/www.greenpeace.org\/archive-international\/en\/news\/Blogs\/makingwaves\/peace-day-green-peace-international-executive-director\/blog\/57550\/\">stranicama Greenpeace International<\/a>.<\/em><\/p>\n<p><span style=\"color: #121212; font-family: verdana; font-size: 15px;\">\u00a0<\/span><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div>\n\tDanas (21. rujna) u cijelom svijetu slavimo Dan mira 2016., iako znamo da za mnoge mir ne postoji, niti danas,  a niti u skoro vrijeme, ukoliko se situacija drasti\u010dno ne promijeni. U 2015. godini, broj izbjeglica i raseljenih ljudi dostigao je rekordan broj &#8211; \u010dak ve\u0107i od onog nakon Drugog svjetskog rata. Te\u0161ka srca pratimo vijesti iz svijeta i slike su uznemiruju\u0107e: prestravljeno dijete, prevrnuti brod, grad sravnjen sa zemljom bombardiranjem, zajednice na kraju svojih snaga.\n<\/div>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":970,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ep_exclude_from_search":false,"p4_og_title":"","p4_og_description":"","p4_og_image":"","p4_og_image_id":"","p4_seo_canonical_url":"","p4_campaign_name":"","p4_local_project":"","p4_basket_name":"","p4_department":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"p4-page-type":[16],"class_list":["post-969","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","p4-page-type-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/969","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=969"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/969\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3325,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/969\/revisions\/3325"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media\/970"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=969"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=969"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=969"},{"taxonomy":"p4-page-type","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.greenpeace.org\/croatia\/wp-json\/wp\/v2\/p4-page-type?post=969"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}