E futuro di Boneiru

Habitantenan di Boneiru huntu ku Greenpeace ta bai dilanti di hues awe pa hustisia di klima! Gobiernu Hulandes mester proteha nos den e krisis klimatológiko, pero e no ta hasi esaki, laga para pa Boneiru.

Sostené e kaso di klima di Boneiru

🇳🇱 Klik hier voor Nederlands 🇳🇱

Hustisia pa Boneiru

Nos ke akshon di klima pa hinter Hulanda! Pero esaki no ta pasando. Pesei Habitantenan di Boneiru huntu ku Greenpeace Hulanda a bai korte hudisial. Nos ta bai demandá  gobiernu Hulandes, pasobra nos ke un maneho di klima hustu. Bo ke lesa e dagvaarding mes? Klek aki.

Gobiernu Hulandes no ta protehando nos sufisiente kontra konsekuensianan di kambio klimatológiko. Foral pa e habitantenan di Boneiru ku apenas tin plan pa tene nan sigur den e krisis klimatológiko. Pesei nos ta demandá hustisia: 

Gobiernu Hulandes mester limitá peliger dor di sòru pa emishon di CO2 wòrdu baha mas lihe. Esaki pasobra un kalentashon maksimo di 1,5 grado tin menos konsekuensia pa Boneiru i pa nos tur. 

Gobiernu Hulandes master traha plan pa proteha hinter Hulanda, pues pa Boneiru tambe. 

Sostené e kaso di klima di Boneiru: eksigí hustisia!

Onnie Emerenciana, Jackie Bernabela, Helen Angela, Judmar Emerenciana, Angelo Vrolijk, Danique Martis, Kjelld Masoud Kroon huntu ku Greenpeace Hulanda ta responsabilisá Estado hulandes. © Roëlton Thodé / Greenpeace

Habitantenan di Boneiru ta eksigí akshon pa klima

Danique Martis, demandante den e kaso di klima di Boneiru

“Ta importante p’e gobièrnu Hulandes karga responsabilidat. Hulanda Karibense a ser lubidá pa muchu tempu kaba. Nos ke hustisia di klima. Pa Hulanda Europeo sí tin plannan pa protekshon kontra e nivel di laman ku ta subiendo i otro konsekuensianan di e krísis di klima, pero pa Boneiru ainda no.”

Judmar Emerenciana, demandante den e kaso di klima di Boneiru

“Nos tin e menasa di pèrdè nos kultura. Pero ainda no ta muchu lat. Mi no ke pa den futuro e kasnan di katibu bai bou di awa, antó e ora ei nos ta bisa, ‘nos por a evitá esaki’.”

Jackie Bernabela, demandante den e kaso di klima di Boneiru

“Mi ta mira ku kambio di klima tin efekto riba Boneiru, ounke nos isla ta chikitu i nos emishonnan tambe ta tiki. Te ku awor nan no ta skucha nos. Si no pone preshon riba Den Haag, nada no ta pasa na Boneiru.”

Sostené e kaso di klima di entre otro Danique, Judmar, Jackie i Greenpeace. Gobièrnu na Den Haag no ta redusiendo e emishonnan di CO2 sufisiente lihé. Antó habitantenan di Boneiru ta ser protehá ménos den e krísis di klima kompará ku sobrá di nos. Esei ta inhustu. Huntu nos ta sòru ku gobièrnu na Den Haag no por ignorá nos derechonan humano, unda sea ku nos ta biba den Hulanda. Eksigí hustisia!

Kambio di klima ta menasá di afektá Boneiru gravemente

Habitantenan di Boneiru ya kaba ta sinti efekto di kambio di klima, asina investigashon ta mustra. Hopi hende ta biba den áreanan ku ta nèt riba e nivel di laman. E punto sùit di Boneiru ta hopi abou (‘laaggelegen’) i e kapital Kralendijk ta situá nèt na laman.

Un kinto parti di Boneiru ta ser menasá di bai bou di awa na final di e siglo akí, debí na subida di nivel di laman. Refnan di koral, ku ta funshoná komo ‘kibra ola’ natural, ta disparsé i olanan di kalor ta oumentá. Hendenan ta kore peliger di pèrdè nan trabou, nan tera i tambe herensia kultural importante.

E bon notisia? Nos por hasi algu na esaki ainda.

Bista riba e kasnan di hendenan esklablisá oraño (originalmente gél oker) kantu di kosta sùitwèst di Bonèiru. © Marten van Dijl / Greenpeace

Apoyo pa e kaso di klima na Boneiru

Ernest De Lanoy, presidente di Piskabon, kooperashon di piskadónan na Boneiru

“Komo piskadó nos tin un di e fishinan di mas bieu na Boneiru. Pero nos tin miedu ku si kos sigui manera ta bayendo ku kambio di klima, aworó nos ta pèrdè nos fishi, anto nos lo mester kome piská den bleki. Ta p’esei nos ta apoyá e kaso akí.”

Wietze Koopman, presidente di e grupo di trabou mínimo sosial Unkobon

“Ya pa añanan ta konosí ku por lo ménos 40% di e poblashon na Boneiru, Saba i Statia ta biba den un pobresa horibel. Ainda no a introdusí un mínimo sosial na e munisipionan akí. Ta p’esei nos di Unkobon a kuminsá un kaso pa obligá Estado trato igual di e habitantenan di e munisipionan karibense. Tambe ora ta trata di protekshon kontra e konsekuensianan di e kambio di klima, tin trato desigual. Ta pa e motibu ei ami ta apoyá Greenpeace den e lucha pa hustisia di klima pa Boneiru.”

Hilde Stroot, ta kore kampaña pa climate justice serka Oxfam Novib

“Na paisnan na Asia, Afrika i Sur-Amérika hendenan ta wòrdu afektá gravemente pa e konsekuensianan destruktivo pa motibu di e kambio di klima. E paisnan akí no a kousa e krísis di klima, anto hopi biaha nan no tin e medionan pa protehá nan mes. Boneiru tambe lo wòrdu afektá gravemente, pero gobièrnu hulandes ta laga nos kompatriotanan hulandes na kaya. Nos no ta laga esei sosodé tòg?”

Abo tambe ta ekspresá bo sosten na e habitantenan di Boneiru i Greenpeace pa e kaso di klima? Gobièrnu na Den Haag no ta redusiendo e emishonnan di CO2 sufisiente lihé. Antó habitantenan di Boneiru ta ser protehá ménos den e krísis di klima kompará ku sobrá di nos. Esei ta inhustu. Huntu nos ta sòru ku gobièrnu no por ignorá nos derechonan humano.

Historianan di Boneiru

Nos ta traha i kolekshoná artíkulonan, podcast i video tokante habitantenan di Boneiru i otro islanan vulnerabel. Kon nan ta ser afektá pa kambio di klima? Anto kon nan ta drenta akshon? Lesa mas i drenta akshon huntu ku nos.

Artíkulonan relashoná i komunikadonan di prensa

Kiko ta Greenpeace?

Greenpeace ta un organisashon ku ta aktivo pa mas ku 50 aña den 55 pais. Nos meta ta pa
kombatí e krísis di klima i protehá naturalesa. Pa asina tur hende riba e mundu akí por tin un
lugá sigur pa biba, ku airu limpi, kuminda saludabel, mondinan saludabel i oséanonan yen di
bida. Nos ta logra esaki dor di hasi investigashon, tene kòmbersashonnan ku lidernan
polítiko i empresanan, i tene akshonnan pasífiko. Anto esaki nos no ta hasi nos so; nos ta
traha huntu ku sientífikonan, organisashonnan di medio ambiente i komunidatnan lokal. Anto
ku éksito! Greenpeace ta independiente: nos no ta tuma supsidio ni plaka di empresanan òf
gobièrnunan, sino solamente donashonnan di e hendenan ku ta sostené nos trabou.

Kiko Greenpeace ta hasi na Boneiru?

Huntu ku e hendenan di Boneiru, Greenpeace Hulanda ke sòru pa Boneiru tambe ser
protehá pa Estado Hulandes den e krísis di klima. Pa asina tur hende na Boneiru tin un lugá
sigur pa biba, tantu awor komo pa nos yunan den futuro. Nos a spanta ora nos a tuma nota
ku gobièrnu Hulandes no ta hasi nada pa Boneiru, miéntras ku pa otro munisipionan
Hulandes sí tin plannan ta ser trahá.
Nos a tene hopi kòmbersashon tokante esaki: ku gobièrnu, entidat públiko i hopi otro hende i
organisashonnan na Boneiru, por ehèmpel durante bishita di nos barku Arctic Sunrise. Na
2022 nos a publiká un investigashon di Vrije Universiteit . Esei ta mustra ku e krísis di klima
ta dal Boneiru duru, pero ku ainda por evitá e konsekuensianan di mas grandi. Pa e motibu
ei nos ta inisiá un kaso den korte huntu ku habitantenan di Boneiru, si Estado Hulandes no
tuma medida pa protehá Boneiru.

Dikon kambio di klima ta un problema pa Boneiru?

Komo isla chikitu, Boneiru ta èkstra vulnerabel pa kambio di klima. E investigashon di Vrije
Universiteit ta mustra kiko ta e konsekuensianan pa Boneiru:
● Subida di nivel di laman: pa fin di e siglo akí, un kinto parti di Boneiru ta kore
peliger di bai bou di awa. Spesialmente na e punta sur di Boneiru, ku ta hopi abou
(‘laaggelegen’). Tambe kayanan i infrastruktura importante lo sufri daño. Den e
senario di mas grave, Kralendijk tambe lo inundá. Esaki ta pasobra nivel di laman ta
subi debí na kambio di klima.
● Morto di koral: den e próksimo trinta añanan e koral por disparsé na 90% di e
sitionan kaminda hende ta sambuyá, pasobra e koral ta muri debí na kambio di
klima. Esaki tin konsekuensianan grandi. Koral ta un ‘kibra-ola’ i asina ta protehá
Boneiru kontra tormentanan. Koral ta brinda un lugá pa piskánan biba i reprodusí.
Pero tambe e koral ta parti di Boneiru su identidat i ta importante pa ekonomia di
Boneiru. Ekonomia lo bai atras i bira entre 16% pa 25% mas chikitu na 2050.
● Peliger pa salú: debí na kambio di klima ta birando mas i mas kalor i tambe mas
seku. Mas hende ta muri debí na kalor ekstremo, spesialmente e gruponan
vulnerabel manera personanan di mayor edat. Tambe enfermedatnan manera
chikungunya, dengue i zika, lo presentá ku mas regularidat. Debí na kambio di klima
lo tin mas sangura ku ta kousa i plama e enfermedatnan akí.
Loke gobièrnu hasi aworakí, ta determiná futuro di Boneiru. Mas kalor e mundu bira, mas
grandi e impakto riba Boneiru lo ta. Den kaso di kalentamentu bou di 1.5 grado Celsius, e
riesgonan mas grandi ta ser evitá. Den kaso di un kalentamentu di mas ku 1.5 grado, e
konsekuensianan lo ta desastroso pa e hendenan ku ta biba na Boneiru. Tambe gobièrnu

por tuma medidanan pa protehá Boneiru. Meskos ku munisipionan na Hulanda Europeo
tambe ta ser protehá kontra awa.

Kiko Greenpeace ke logra?

Komo Greenpeace nos ke sòru huntu ku e hendenan di Boneiru, pa e isla ser protehá den e
krísis di klima. Pa Boneiru, meskos ku restu di Hulanda, por ta prepará pa karga e
konsekuensianan di kambio di klima. Boneiru ta un munisipio di Hulanda i mester ser
protehá meskos ku restu di Hulanda, pa asina tur hende na Boneiru por tin un lugá sigur pa
biba, tantu awor komo den futuro pa nos yunan. Aktualmente gobièrnu Hulandes no tin
plannan pa Boneiru, pero sí pa otro munisipionan na Hulanda. Esaki no ta hustu. P’e motibu
ei nos ta eksigí pa gobièrnu na Den Haag hasi dos kos:

  1. Traha un plan huntu ku e habitantenan di Boneiru, pa protehá e isla kontra e
    konsekuensianan di kambio di klima, ku aworakí ya ta ser sintí. Un plan kaminda
    huntu ku e hendenan di e isla, ta wak kiko ta nesesario pa mantené e isla habitabel.
  2. Kombatí kambio di klima peligroso: redusí e emishon di CO2 di henter Hulanda mas
    lihé, i hasi un kontribushon hustu pa limitá e kalentamentu te na bou di 1.5 grado.
    Anto no solamente protehá Boneiru, pero tambe sòru pa para kambio di klima. E
    emishonnan di Hulanda Europeo ta hopi mas haltu ku esnan di Boneiru, i p’esei ta
    importante pa gobièrnu hiba e emishonnan akí na sero na 2040.
Kon mi por partisipá?

Nos ta invitá bo kordialmente pa partisipá! Tur hende por yuda, na nan mes manera. Sea
komo indivíduo òf komo organisashon. Firma e deklarashon pa sostené nos eksigensianan.
Òf bira un boluntario i yuda ku eventonan manera na inisio di 2023, durante bishita di e
barku Arctic Sunrise. Òf bo por inskribí pa nos adviesraad. Bo por tuma kontakto ku nos
semper via [email protected].

Kon ta pará ku e kaso den korte?

Na luna di mei nos a manda huntu ku 7 habitante di Boneiru, un sommatiebrief ku nos
eksigensianan pa Estado Hulandes. Gobièrnu na Den Haag tin te ku 30 di sèptèmber pa
kumpli ku e eksigensianan akí. Mientrastantu nos ta sigui ku preparashonnan pa un
dagvaarding i un kaso den korte. Ta importante pa hopi hende firma e deklarashon akí i
sostené e eksigensianan.