Habitantenan: “Nos no ke ser tratá komo siudadanonan di segundo klase”

Kralendijk/Den Haag, 11 di mei 2023 – Habitantenan di Boneiru i Greenpeace Hulanda ta eksigí pa gobièrnu na Den Haag protehá Boneiru kontra e konsekuensianan di kambio di klima. P’e motibu ei Hulanda mester redusí e emishon di CO2 i tuma medidanan konkreto pa protehá e isla i su habitantenan. Asina ta pará den e karta di ordenashon, osea “sommatiebrief”, ku abogadonan di e demandantenan a manda awe na nan nòmber pa promé minister Rutte.Segun e shete demandantenan individual, Estado Hulandes ta negligente, pasobra e munisipio spesial Boneiru no ta ser protehá kontra kambio di klima.

For di e investigashon di Vrije Universiteit a sali na kla aña pasá ku e konsekuensianan di kambio di klima den e área karibense ya kaba ta afektando e bida diario, i ku den futuro serkano Boneiru ta kore riesgo di inundashonnan na un parti grandi di e isla, si no tuma medida. 1)

E sommatiebrief, ku ta un último atvertensia promé ku e demandantenan hiba un sitashon, osea un dagvaarding kontra Estado Hulandes na Korte, a ser entregá na promé minister Rutte na Den Haag. Representantenan di e komunidat Karibense i Greenpeace ta presente awe mainta na ‘het Torentje’, kual ta ofisina di promé minister Rutte, ku un bèner riba kual ta pará: “Nos ta demandá hustisia – Kaso sivil pa Klima Boneiru”.

Protekshon kontra nivel di laman ku ta subiendo

Na Boneiru mes e demandantenan ta enfatisá ku nan ke hustisia di klima i un futuro sigur pa nan isla.

Un di nan ta Jackie Bernabela, 65 aña i dosente: “Mi ta mira ku kambio di klima tin efekto riba Boneiru, ounke nos isla ta chikitu i nos emishonnan tambe ta tiki. Te ku awor nan no ta skucha nos. Si no pone preshon riba Den Haag, nada no ta pasa na Boneiru.”

Danique Martis (25) ta trahadó sosial na Boneiru i e tambe ta eksigí akshon: “Ta importante p’e gobièrnu Hulandes karga responsabilidat. Hulanda Karibense a ser lubidá pa muchu tempu kaba. Nos ke hustisia di klima. Pa Hulanda Europeo sí tin plannan pa protekshon kontra e nivel di laman ku ta subiendo i otro konsekuensianan di e krísis di klima, pero pa Boneiru ainda no.”

“E habitantenan di Boneiru no mester ser tratá komo siudadanonan di segundo klase, nos tin derecho riba trato igual”, esei Onnie Emerenciana (60, kunukero) ta opiná.

Mester di akshon konkreto

“No mester importá si bo ta biba na Boneiru, Den Haag òf Amsterdam. Gobièrnu tin e deber di protehá nos tur kontra e inundashonnan i otro konsekuensianan di e krísis di klima, ku por tin efektonan mortal. Tambe na Hulanda Karibense. Te ku awe e gabinete ta skohe pa no protehá e habitantenan di Boneiru, miéntras esei ta hopi nesesario. P’esei awe huntu ku habitantenan di Boneiru, nos ta tene Estado Hulandes responsabel. Gobièrnu tin e deber pa limitá mas tantu posibel e kalentamentu di tera (mundu), i kontribuí ku su parti na hustisia di klima pa e generashonnan di awor i den futuro. Nos ta eksigí ku Boneiru mester ser protehá mihó i ku e emishonnan di CO2 na Hulanda europeo mester keda redusí mas lihé, sino nos ta keda dueila ku kranchi habrí”, asina Direktor di Greenpeace Hulanda, Andy Palmen, ta bisa.

Parti hustu den redukshon di emishon

Ta hasi un diferensia hopi grandi si logra tene e kalentamentu di tera (mundu) bou di 1.5 grado, sigur pa Boneiru. E demandantenan ke pa Estado Hulandes kontribuí ku su parti hustu (fair share) na e esfuersonan mundial pa keda bou di e límite di 1.5 grado di kalentamentu. Na 2040 e emishonnan na Hulanda mester a ser redusí na sero.

“Te ku awor e gabinete ta parse di no ta duna oido na e yamada pa tuma akshon konkreto pa Hulanda Karibense i pa un maneho kaminda nos por keda bou di e límite di 1.5 grado di kalentamentu. Ounke nos lo tin gana di ser sorprendí, nos no ta ferwagt ku esaki lo kambia diripiente pa motibu di e  sommatiebrief akí, pues nos lo sigui ku e preparashonnan pa un dagvaarding i un kaso den korte kontra Estado Hulandes”, asina abogado Minke de Haan ta bisa. E ta abogado na advocatenkantoor Kennedy van der Laan na Amsterdam, i ta representá e demandantenan.

Daño di klima na Boneiru

Si no redusí e emishonnan mundial konsiderablemente, Boneiru ta kore peliger di ser afektá gravemente. Pa fin di e siglo akí un kinto parti di Boneiru lo por inundá, inkluso partinan di e kapital Kralendijk. Ademas ora tin tormenta, e riesgo di inundashon ta oumentá ainda mas. Den kada un di e senarionan di klima ku a ser investigá pa Vrije Universiteit, kayanan i otro infrastruktura básiko tambe lo sufri daño. Banda di inundashonnan, e isla lo konfrontá tambe oumento di kalor i koralnan ku ta muri.

Si e kalentamentu mundial keda limitá na 1.5 grado, manera a ser palabrá den e Akuerdo di Klima di Paris, e konsekuensianan lo ta serio ketubai, pero konsiderablemente ménos kompará ku ora e kalentamentu mundial sigui oumentá.

Greenpeace i e demandantenan ta hasi un yamada na mas tantu hende posibel pa ekspresá nan sosten pa e kaso den korte via https://act.gp/kaso-di-klima-boneiru

Notanan


1) E rapòrt “The Impacts of Climate Change on Boneiru – An assessment of different scenarios and their effects on a Dutch Caribbean municipality” i e resúmen via un Guia di Lektura bo por haña aki: greenpeace.nl/bonaire-onderzoek
2) E término ‘Hulanda Karibense’ ta ser usá pa indiká e asina yamá islanan BES: Boneiru, Sint Eustatius i Saba. Nan ta munisipionan spesial di Hulanda for di 10 di òktober 2010. ‘Hulanda Europeo’ por lo general ta ser usá pa indiká e parti di Hulanda ku ta den e kontinente Europeo.

E sommatiebrief bo ta haña aki na Hulandes, Papiamentu i Ingles:

https://act.gp/bonaire-pre-litigation-letter

Pa mas informashon, petishon pa entrevista, imágennan:

[email protected] + 31 (0)6 2129 6895