Greenpeace.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice i prilagodio sustav oglašavanja. Više o kolačićima pročitajte u politici zaštite osobnih podataka

Zaštita Amazone, zajedno s narodom Munduruku

Feature Story - 16. lipnja, 2016
Ovog jutra sam se probudio u selu Sawré Muybu sa snažnim predosjećajem. Danas započinjemo seriju suradnji s domorodačkim narodom Munduruku kako bi zaštitili teritorije njihovih predaka i srce Amazone - slijev rijeke Tapajós.

Pored šume smo izgradili konstrukciju od kuda mogu vidjeti nadolazeći dan kroz okvir tradicionalnog krova. Čujem rijeku u blizini i šum drveća na vjetru.  

Papagaio verdadeiro (Amazona aestiva) na casa de Juarez Saw Munduruku, cacique da aldeia Sawré Muybu, do povo Munduruku, no Pará. O governo brasileiro planeja construir 43 grandes hidrelétricas na bacia do Tapajós. A maior delas, São Luiz do Tapajós, terá impacto sobre a vida dos povos indígenas e comunidades ribeirinhas. Barragens como essas ameaçam o frágil bioma da Amazônia, onde os rios são fundamentais para a regeneração e distribuição de espécies vegetais e a sobrevivência da flora local. Energias renováveis, como solar e eólica, detêm a chave para o futuro energético do Brasil. Itaituba, Pará. 21/02/2016. Foto: Valdemir Cunha/Greenpeace.Blue-fronted amazon (Amazona aestiva) inside the house of Juarez Saw Munduruku, Cacique (chief) of village Sawré Muybu Indigenous Land, home to the Munduruku people, Pará state, Brazil. Brazilian Government plans to build 43 mega-dams in the Tapajós river basin. The largest planned dam, São Luiz do Tapajós, will impact the life of indigenous peoples and riverside communities. Mega-dams like these threaten the fragile biome of the Amazon, where rivers are fundamental to regeneration and distribution of plant species and the survival of local flora. Renewable energy, such as solar and wind, holds the key to Brazil’s energy future. Itaituba, Pará, Brazil. 21/02/2016. Photo: Valdemir Cunha/Greenpeace.

Rio Tapajós, na região da Terra Indígena Sawré Muybu, do povo Munduruku, no Pará. O governo brasileiro planeja construir 43 grandes hidrelétricas na bacia do Tapajós. A maior delas, São Luiz do Tapajós, terá impacto sobre a vida dos povos indígenas e comunidades ribeirinhas. Barragens como essas ameaçam o frágil bioma da Amazônia, onde os rios são fundamentais para a regeneração e distribuição de espécies vegetais e a sobrevivência da flora local. Energias renováveis, como solar e eólica, detêm a chave para o futuro energético do Brasil. Itaituba, Pará. 22/02/2016. Foto: Valdemir Cunha/Greenpeace.Tapajós river, next to Sawré Muybu Indigenous Land, home to the Munduruku people, Pará state, Brazil. Brazilian Government plans to build 43 mega-dams in the Tapajós river basin. The largest planned dam, São Luiz do Tapajós, will impact the life of indigenous peoples and riverside communities. Mega-dams like these threaten the fragile biome of the Amazon, where rivers are fundamental to regeneration and distribution of plant species and the survival of local flora. Renewable energy, such as solar and wind, holds the key to Brazil’s energy future. Itaituba, Pará, Brazil. 22/02/2016. Photo: Valdemir Cunha/Greenpeace.

Proteklih nekoliko tjedana sam proveo s narodom Munduruku radeći na pripremama za dolazak aktivista, domorodačkih vođa i članova njihovih zajednica kako bi zajedno skrenuli pozornost svijeta na rijeku Tapajós i na njezine stanovnike. Munduruku su se godinama hrabro odupirali brazilskoj vladi i njihovom planu za izgradnju brana na rijeci Tapajós – od nedavno i megabrani Sao Luiz do Tapajós. Ponosan sam što mogu stajati uz njih i boriti se za očuvanje slobode rijeke Tapajós.

Danas će Munduruku javno označiti svoj teritorij kako bi pokazali brazilskom društvu i međunarodnoj zajednici rizike koje megabrana stvara šumi Amazone i njihovom načinu života. U suradnji s aktivistima Greenpeacea provodi se neslužbeno razgraničenje njihove tradicionalne zemlje - postavljanje pedeset velikih znakova oko ruba njihovog teritorija. Znakovi koji su postavljeni slični su službenim znakovima koje bi brazilska vlada koristila kada bi uistinu učinila ono što čak i njezini stručni odjeli preporučaju - priznala ovo područje kao tradicionalnu zemlju Mundurukua.

Razgraničenje je još jedan korak u globalnom pokretu u zaustavljanju konstrukcije hidroelektrane Sao Luiz do Tapajós koja bi preplavila šumsko područje od najmanje 400 kvadratnih kilometara kada bi bila sagrađena, a to bi uključivalo i važne kulturne i tradicionalne znamenitosti Munduruku naroda te ostalih autohtonih naroda koji žive oko rijeke Tapajós. Postupak licenciranja brane je trenutno odgođen zbog zahtjeva za priznanjem autohtonih područja, ali Tapajós neće biti sigurna sve dok gradnja brane nije u potpunosti otkazana.

Mundurku no Rio Tapajós, na região da Terra Indígena Sawré Muybu, do povo Munduruku, no Pará. O governo brasileiro planeja construir 43 grandes hidrelétricas na bacia do Tapajós. A maior delas, São Luiz do Tapajós, terá impacto sobre a vida dos povos indígenas e comunidades ribeirinhas. Barragens como essas ameaçam o frágil bioma da Amazônia, onde os rios são fundamentais para a regeneração e distribuição de espécies vegetais e a sobrevivência da flora local. Energias renováveis, como solar e eólica, detêm a chave para o futuro energético do Brasil. Itaituba, Pará. 22/02/2016. Foto: Valdemir Cunha/Greenpeace.Munduruku in the Tapajós river, next to Sawré Muybu Indigenous Land, home to the Munduruku people, Pará state, Brazil. Brazilian Government plans to build 43 mega-dams in the Tapajós river basin. The largest planned dam, São Luiz do Tapajós, will impact the life of indigenous peoples and riverside communities. Mega-dams like these threaten the fragile biome of the Amazon, where rivers are fundamental to regeneration and distribution of plant species and the survival of local flora. Renewable energy, such as solar and wind, holds the key to Brazil’s energy future. Itaituba, Pará, Brazil. 22/02/2016. Photo: Valdemir Cunha/Greenpeace.

Stoga danas hodamo oko vanjskog ruba teritorija Munduruku naroda postavljajući znakove kako bi pokazali da je drugačiji put moguć. Zajedno tražimo potporu svih onih koji vjeruju u pravedniji svijet - svijet u kojem su Amazona i prava tamošnjeg domorodačkog stanovništva poštovana i postavljena iznad komercijalnih interesa.

 
Pridružite nam se: stanite uz bok Munduruku naroda i zaštitite srce Amazone

Danicley de Aguiar je voditelj kampanje o Amazoni u Greenpeaceu Brazil