Ugljen ili sunce?
Nevjerojatno slabo korištenje sunca u proizvodnji energije u Hrvatskoj i dalje ostaje nerazjašnjeno. Sunčana Hrvatska ne miče se s dna europske ljestvice po korištenju ovog prirodnog potencijala po kojem smo u europskom vrhu. Početkom godine neugodno nas je iznenadilo i razmatranje produljenja rada termoelektrane (TE) Plomin 1 za 15 do 20 godina! Na javnoj raspravi usprotivili smo se nepropisnom olakšavanju ishođenja okolišne dozvole za postrojenje koje je izgrađeno prije gotovo 50 godina, koje koristi uvozni ugljen, a prošle godine je i zatvoreno zbog velikog požara i previsokih štetnih emisija.
Akcijom ispred zgrade HEP-a podsjetili smo da se ugljen ne plaća samo novcem nego i ljudskim zdravljem i životima, te pozvali državnu elektroprivredu da napokon napravi odmak od neodržive i zastarjele energetske politike i prepozna potencijal obnovljivih izvora energije, pogotovo sunca i vjetra. Da je hrvatska energtika zaglavila u prošlosti, poručili smo i ministru zaštite okoliša, zatraživši da se građanima olakša da proizvode vlastitu energiju, za što postoji velik potencijal i interes. Na taj način smanjili bi se računi za struju, uvoz energije i zagađenje okoliša. (VIDEO)
Ključna uloga građanske energije u energetskoj tranziciji i zalaganje za to da svaki građanin ima pravo proizvoditi, skladištiti i prodavati vlastitu energiju predmet je nove Direktive EU o obnovljivim izvorima energije na koju smo stavili veliki naglasak početkom godine. Dvogodišnja kampanja u svim zemljama EU urodila je velikim uspjehom nakon što je donesen dokument koji će biti kamen temeljac za demokratizaciju energetike.
Zadrugarstvo i grupno ulaganje u zelenu energiju važna su karika u financiranju novih solarnih kilovata. Stoga smo pružili punu podršku Zelenoj energetskoj zadruzi i projektu solarizacije krova Tehnološkog parka u Križevcima. Bilo je dovoljno manje od 10 dana da kampanja prikupi, pa čak i dvostruko premaši iznos potreban za sunčanu elektranu. Ovaj uspjeh šalje vrlo važnu poruku: već danas gradovi, sela i otoci mogu kao zajednica odlučiti da se razvijaju na održiv način i, uzevši energiju u svoje ruke, odabrati jeftiniju, čistiju i pametniju budućnost. (VIDEO)
Ova godina Hrvatskoj je donijela i izmjene Zakona o obnovljivim izvorima energije i dugoočekivani nacrt nacionalne Energetske strategije. Zakon donosi nešto bolje uvjete za kućanstva s malim solarnim sustavima, ali oba dokumenta zahtijevaju poboljšanja i puno je još posla pred svima dok ne budu odražavali smislenu strategiju. Ipak, najava novih poticaja za mikrosolare ulijeva nadu da nećemo još dugo biti osuđeni na tapkanje u mraku pitanju novih tehnologija.
Požari i klimatske promjene
Ove godine pridružili smo se dosad najvećoj akciji pošumljavanja opožarenih područja u Dalmaciji. U sklopu kampanje Boranka u organizaciji Saveza izviđača Hrvatske, zajedno smo sadili autohtone vrste stabala u okolici Splita. Volonteri Greenpeacea iz 5 zemalja zasukali su rukave kako bi ukazali da su požari jedno od lica klimatskih promjena do kojih dovodi korištenje sveprisutnih fosilnih goriva. Šume su svakako naš saveznik, ali borba s klimatskim promjenama treba se odvijati u svim sektorima u kojima je moguće smanjiti emisije stakleničkih plinova. (VIDEO)
Tko je kriv za plastiku u okolišu?
Još jedna godina bitke s problemom najezde plastike za jednokratnu upotrebu obilježena je donošenjem Direktive kojom se želi stati na kraj onečišćenju plastikom. Pokrenuli smo peticiju i mobilizirali tisuće ljudi da zajedno s nama zatraže ozbiljne mjere koje će rješavati problem od uzroka. U međuvremenu smo posjetili obalu kako bismo ukazali da ljetni festivali ne moraju biti tvornice smeća i da se zajedničkim snagama mogu ublažiti posljedice raspadanja plastičnog otpada na plažama.
Ipak, neka se mjesta nažalost više ne mogu očistiti, a to što vidimo je samo je malen dio plastičnog otpada koji se nalazi u okolišu.(VIDEO).
Stoga je potrebno Vrijeme je da za zatrpane plaže prestanemo okrivljavati susjedne zemlje i da svatko preuzme dio odgovornosti. Osim ulaganja napora u promjenu navika i odvikavanje od kulture bacanja, zakonski se mora utvrditi odgovornost tvrtki i korporacija koje na tržište plasiraju goleme količine plastične ambalaže i ostvaruju profit na račun okoliša (VIDEO). I morskim bićima je, čini se, dojadilo plivati u moru plastike, pa su na glavnom zagrebačkom trgu uočena dva kita koji su zajedno s nama apelirali za djelotvornu Direktivu te njezinu provedbu u što kraćem roku.
S vašom podrškom u vidu 16.500 potpisa na peticiju, poslali smo pismo ministru Ćoriću i tražeći da podrži rješavanje ovog problema na samom izvoru, prvenstveno kroz promjenu zakonskih propisa te kroz proširenu odgovornost proizvođača i korporacija koje na tržište plasiraju ogromne količine jednokratne plastike.
Nakon nekoliko mjeseci intenzivnih pregovora, EU je na samom koncu godine postigla dogovor o Direktivi za smanjenje jednokratne plastike!
Značajan je to korak naprijed, ali stvarni učinak novih propisa ovisit će o tome kako će ih provoditi nacionalne vlade Pratit ćemo provedbu mjera te očekujemo da Ministarstvo zaštite okoliša uvaži apele građana! Zato ostanite uz nas - jer zajedno smo jači!