Nalazimo se usred klimatske krize koja vodi prema svjetskoj humanitarnoj krizi dosad neviđenih razmjera. Nakon posljednjeg poražavajućeg izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (izv. Intergovernmental Panel on Climate Change, krat. IPCC), glavni je tajnik UN-a António Guterres upozorio da smo dosegli “najviše stanje uzbune za čovječanstvo”. Mnoge zajednice, a osobito one u Africi, Aziji i Latinskoj Americi već se suočavaju s razarajućim posljedicama sve učestalijih suša, poplava, ciklona i rasta razina mora, koji su počeli pogađati i Europu. Još od ’70-ih fosilne su kompanije svjesne da izgaranje fosilnih goriva povećava razine CO2. Institut za klimatsku odgovornost (izv. Climate Accountability Institute) navodi da kompanije poput Total Energies i Royal Dutch Shell, koje se nalaze među 20 fosilnih kompanija koje su najveći svjetski zagađivači ugljičnim dioksidom, nastavljaju promicati svoje opasno poslovanje putem oglašavanja i sponzorstava.

  1. Promidžba fosilnih goriva može potaknuti povećanje emisija stakleničkih plinova

Oglašavanje proizvoda poput vozila na fosilna goriva namjerno potiče prodaju proizvoda koji povećavaju emisije stakleničkih plinova. Analiza samo jedne Audijeve reklamne kampanje ukazala je na rast prodaje za gotovo 132.700 automobila upravo zahvaljujući promidžbi. Pomnoži li se ugljični otisak s brojem prodanih automobila samo uslijed te reklamne kampanje, dolazimo do ukupnog povećanja emisije stakleničkih plinova od 5.175.300 tona ekvivalenta ugljičnog dioksida (CO2). To mora prestati!

  1. Proizvođači fosilnih goriva i automobila te zrakoplovne i pomorske kompanije često zavaravaju javnost predstavljajući se klimatski odgovornima

Mnoge fosilne kompanije u oglasima ističu one svoje proizvode koji su prihvatljivi za klimu, čime zapravo lažno prikazuju stvarne razine vlastitih ulaganja u obnovljive i zelene tehnologije. Prošle je godine neprofitna odvjetnička organizacija ClientEarth uspješno osporila BP-jev oglas o obnovljivoj energiji, navodeći da ta ista kompanija troši 96% svojih sredstava na naftu i plin. Slično tako, Volkswagen, drugi po veličini proizvođač osobnih vozila u svijetu, uložio je ogromna sredstva ne bi li se istakao na Europskom nogometnom prvenstvu oglašavanjem svojeg najnovijeg električnog auta. Stvarnost je dakako drugačija; potpuno električna vozila imaju ukupni udio u proizvodnji te kompanije manji od 3%. Ovakvom se promidžbom pokušava uvjeriti javnost da su kompanije s izrazitim ugljičnim otiskom zelene, premda ih se većina snažno oslanja na fosilna goriva ili, na primjer, i dalje traže nove izvore nafte na Arktiku. Takvi razarači klime ne zaslužuju pozornost javnosti, budući da nas sve svjesno i namjerno guraju u klimatsku propast.

  1. Fosilne kompanije koriste reklame i sponzorstva za promicanje lažnih rješenja

Fosilne kompanije koriste reklame i sponzorstva za promicanje lažnih rješenja za klimatsku krizu poput fosilnog plina, plavog vodika te hvatanja i skladištenja ugljika (izv. carbon capture and storage, krat. CCS). Jedno je istraživanje neovisne platforme InfluenceMap pokazalo da fosilne kompanije plaćaju Facebooku više od 9,5 milijuna dolara za oglase koji promiču plin kao „zeleno” gorivo i uvjeravaju nas u dobrobiti fosilnog plina za klimu. Lažna rješenja poput ovih odvlače nas od stvarnih rješenja koja trebamo, poput obnovljive energije. Stoga moramo zaustaviti tu promidžbenu prevaru fosilnih kompanija kojom se skreće pažnja javnosti i politike s pravih problema.

  1. Utjecaj na ključne donosioce odluka

Fosilne kompanije koriste se sponzorstvom ne bi li ostvarile politički utjecaj i legitimitet u društvu.

Zajedno s proizvođačima automobila sponzoriraju rotirajuće predsjedanje Vijećem Europske unije, gdje se sastaju ministri država članica. Porsche i Audi, oba proizvođača u vlasništvu Volkswagena, tako su sponzorirali austrijsko predsjedanje 2018., a BMW finsko 2019. Iste te 2019. rumunjsko su predsjedanje sponzorirali proizvođači Renault i Mercedes te naftne kompanije OMV Petrom i Enel. Hrvatsko predsjedanje 2020. sponzorirali su Citroen i Peugeot, kao i naftna kompanija INA.

U Ujedinjenom su Kraljevstvu istraživački novinari Uneartheda otkrili da je BP iskoristio svoje sponzorstvo Britanskog muzeja i izložbu ‘Dan mrtvih’ za promidžbu vlastitih naftnih planova u Meksiku i Australiji. To je u suštoj suprotnosti s tvrdnjama bivšeg glavnog direktora BP-a Boba Dudleyja da promiču umjetnost „ne tražeći ništa zauzvrat”.

  1. Fosilna goriva pridonose onečišćenju zraka koje ubija ljude

Smatra se da je onečišćenje zraka uzrokovano izgaranjem fosilnih goriva samo u 2018. bilo odgovorno za 8,7 milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta, dakle više nego duhan. Ako su fosilna goriva odgovorna za toliko smrtnih slučajeva uslijed onečišćenja zraka i na druge načine, zašto je još uvijek prihvatljivo da fosilne kompanije imaju pristup javnosti? Ako je EU zabranio oglašavanje i sponzorstvo duhanskih kompanija, zar ne bi bilo logično da zabrani i oglašavanje i sponzorstvo fosilnih kompanija?

6. Klimatska kriza ugrožava ljudska prava, a neke su fosilne kompanije optužene za zločine protiv lokalnih zajednica

Klimatska kriza ugrožava ljudska prava, poput prava na život, hranu, vodu, dom i zdravlje. No kako se kriza pogoršava, možemo očekivati sve više smrti, gladi i preseljenja, a znamo da kompanije koje troše fosilna goriva samo otežavaju situaciju. Osim toga, neke fosilne kompanije su pod povećalom javnosti zbog navodnog sudjelovanja u povredama ljudskih prava. Amnesty International zatražio je od vlada mnogih zemalja da istraže kompaniju Shell zbog tri pravosudna postupka u kojima se ispituje njeno suučesništvo u nezakonitim uhićenjima, oduzimanju slobode i izvršenju kazni, odnosno zahtijeva naknadu za izlijevanje i sustavno onečišćenje okoliša naftom. Shell niječe te optužbe. Total Energies optužen je za aktivno preseljenje čitavih zajednica i financiranje vojnih diktatura, što kompanija poriče. S obzirom na takve uznemirujuće optužbe i jasne dokaze da klimatska kriza ugrožava ljudska prava, je li doista razumno otvarati javni prostor kompanijama odgovornima za klimatsku i humanitarnu krizu?

7. Iza tvrdnji fosilnih kompanija o prebijanju ugljičnih emisija (carbon offsetting) krije se nedjelovanje po pitanju klime i time nanosi velika šteta

Mnoge fosilne kompanije najavile su daleke i nejasne ciljeve postizanja nulte neto stope emisija do 2050., što može djelovati ambiciozno, ali zapravo donosi tek neznatne promjene. Umjesto da prestanu vaditi i trošiti fosilna goriva, fosilne kompanije taj svoj cilj „postizanja nulte neto stope emisija do 2050.” temelje na planovima kupovine ogromnih količina ugljičnih kredita kojima bi prebili svoje emisije. Prebijanje ugljičnih emisija u ovim razmjerima podrazumijeva pretvaranje ogromnih zemljišta u plantaže stabala na globalnome jugu, čime se ugrožavaju proizvodnja hrane i prirodne šume. To je posebno štetno za poljoprivredu i domorodačke zajednice koje ničim nisu pridonijele klimatskoj krizi, ali već trpe teške posljedice klimatskih promjena.

Stoga, ako već niste, pridružite se europskoj građanskoj peticiji.