Pula, 4. srpnja 2025. – Usred nesnosnog toplinskog vala koji je zahvatio Europu, aktivisti Greenpeacea danas su u znak prosvjeda protiv fosilnih goriva i nove plinske infrastrukture, na samopodižućoj bušaćoj platformi Labin u Puli istaknuli 45-metarske transparente s porukama “Stop Gas” i “Start Future”. Aktivisti iz šest zemalja popeli su se na 135 metara visoku konstrukciju i zatražili plan za napuštanje fosilnih goriva i okretanje obnovljivim izvorima energije za koje Hrvatska ima fenomenalan, a neiskorišten potencijal. Plin ima izuzetno štetno djelovanje i EU ga treba napustiti do 2035. da bi se spriječila još gora klimatska kriza.
Gorostasna platforma, koja već godinama boravi u pulskoj luci, koristi se za istraživanje i izradu bušotina za eksploataciju plina iz podmorja. Nova bušenja nespojiva su s Pariškim sporazumom o klimi, te naporima da se obuzdaju sve češći ekstremni vremenski uvjeti kao što su nesnosne vrućine, razorne oluje, suše i poplave.
Pulu je ovih dana posjetio brod Arctic Sunrise u sklopu turneje protiv fosilnog plina, kojim se Greenpeace diljem Europe suprotstavlja novim plinskim projektima, od bušotina na moru do LNG terminala. “Toplinski val koji je zahvatio Europu nije poštedio ni Pulu, pa smo imali otežane uvjete kako za naše volontere, aktiviste i posadu tako i za građane koji su posjetili brod. Koliko još puta galopirajuća klimatska kriza treba pokazati zube da bismo shvatili da nemamo puno vremena za djelovanje? Daljnja eksploatacija plina, nafte i ugljena te izgradnja nove infrastrukture za fosilna goriva izravno ugrožavaju naše društvo i prirodu o kojoj ovisimo”, istaknula je Petra Andrić, voditeljica kampanje u hrvatskom Greenpeaceu.
Greenpeace upozorava da fosilni plin nije rješenje; često ga se predstavlja prihvatljivim ali, poput drugih fosilnih goriva, plin zagađuje u svakoj fazi, od ekstrakcije do izgaranja. U ožujku ove godine, Greenpeace je zajedno s međunarodnom nevladinom organizacijom CAFT (Clean Air Task Force) prvi put u Hrvatskoj proveo opsežno neovisno istraživanje, u kojem su zabilježene emisije metana iz plinske i naftne infrastrukture na zapanjujućih 96% od 27 ispitanih lokacija, što je najviši postotak koji je CAFT zabilježio u nekoj državi članici Europske unije. 1
Ovisnost o fosilnim gorivima potiče ratove, produbljuje globalne sukobe, izlaže Europu političkim ucjenama, potkopava ljudska prava i nagriza demokraciju diljem svijeta, a sve to dok puni džepove naftnih i plinskih korporacija.
“Hrvatska si ne smije dopustiti ovisnost o fosilnom plinu. Svaki novi plinski terminal, bušotina ili plinovod krivi je smjer, avantura koja nas skupo košta i produbljuje klimatsku krizu, a ujedno nas izlaže nemilosti autokratskih režima i plinskih lobija. Dok se građani suočavaju s gospodarskom neizvjesnošću i sve žešćim vremenskim ekstremima, naftne i plinske korporacije ubiru rekordne profite,” istaknula je Andrić.
Hrvatska Vlada najavila je daljnjih 534 milijuna eura ulaganja u prateću infrastrukturu za LNG terminal na Krku. U međuvremenu, prošlog mjeseca Greenpeace je u suradnji s energetskim stručnjacima predstavio novu studiju “100% obnovljivo do 2030. – Plan za zelenu tranziciju hrvatske elektroenergetike”. Studija pokazuje da Hrvatska svu električnu energiju može dobivati iz obnovljivih izvora već od 2030., ulaganjem u energiju sunca i vjetra te prijenosnu mrežu. Ulaganja u takvu stvarnu energetsku tranziciju Hrvatskoj bi se isplatila u manje od 10 godina, ističu iz Greenpeacea2. Istovremeno, Hrvatska je i dalje pri dnu ljestvice u EU po korištenju energije sunca.
“Ulaganje javnih sredstava u fosilni plin 2025. godine ekološka je i gospodarska katastrofa. Plinska infrastruktura gradi se da bi trajala desetljećima, što bi nas zabetoniralo u ovisnost o fosilnim gorivima. Svaki euro potrošen na plin izgubljena je prilika za ubrzanje prijelaza na obnovljive izvore energije.”
“Političari moraju staviti ljude ispred profita korporacija i geopolitike pogonjene fosilnim gorivima. Bliska budućnost u kojoj je Hrvatska energetski neovisna itekako je moguća; nju će pokretati obnovljiva energija koja otvara nova radna mjesta i potiče ulaganja. U toj budućnosti moramo ublažiti klimatsku krizu, zaštititi prirodu te osigurati čist zrak, vodu i pristupačnu energiju. Te odluke moraju se donositi danas. Crveni alarmi vise nisu iznimka, nego pravilo. Vlada ima dužnost odnositi se prema klimatskoj i ekološkoj krizi kao egzistencijalnoj prijetnji. U pitanju su naši životi,” zaključuje Andrić.
Greenpeace prikuplja potpise za zabranu svih novih fosilnih projekata diljem Europske unije. Do sad je otvoreno pismo potpisalo oko 83 000 ljudi.
1 U razdoblju od 25. do 31. ožujka 2025. godine, CATF i Greenpeace obišli su niz lokacija u Hrvatskoj s postrojenjima koja služe u proizvodnji nafte i plina, odnosno za transport i skladištenje fosilnog plina, a koja su u vlasništvu ili pod upravljanjem Ine, Plinacra i Podzemnog skladišta plina Okoli. Na spomenutih 26 lokacija dokumentirane su emisije metana u obliku ispuštanja odnosno istjecanja plina, zatim odzračivanja (eng.venting), kao i štetne prakse spaljivanja plina na baklji (eng. flaring) koje može imati negativan utjecaj i na zdravlje ljudi. Glavni rezultati dostupni su ovdje.
2 Greenpeaceovu studiju “100% obnovljivo do 2030. – Plan za zelenu tranziciju hrvatske elektroenergetike” je izradio stručni tim pod vodstvom prof. dr. sc. Gorana Krajačića s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.
